Pedologija (zemljište)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pedologija (grč. πεδον, pedon — zemljište; grč. λόγος, logos — nauka) je nauka o zemljištu u prirodnom okruženju, koja se bavi proučavanjem nastanka zemljišta (pedogeneza), njihovom morfologijom, klasifikacijom, genezom i distribucijom zemljišta. Srodna nauka o zemljištu je edafologija.[1]

Tlo nije samo potpora za vegetaciju, nego je i zona ('pedosfera') brojnih interakcija između klime (voda, vazduh, temperatura), života u tlu (mikroorganizmi, biljke, životinje) i njegovih ostataka, mineralnog materijala od izvornih i dodanih stena, kao i njegovog položaja u krajoliku. Tokom njegove formacije i geneze, profil tla polagano se produbljuje i razvija karakteristične slojeve nazvane 'horizonti', dok se približava sigurnom stanju ravnoteže.

Korisnici tla (poput poljoprivrednika) u početku nisu pokazivali veliku brigu za dinamiku tla. Gledali su na tlo kao sredstvo čija su hemijska, fizička i biološka svojstva bila korisna za službu poljoprivredne produktivnosti. U drugu ruku, pedolozi i geolozi nisu se u početku usredsredili na poljoprivredne primene karakteristika tla (edafična svojstva) već nad njegovim odnosom prema prirodi i istoriji krajolika. Danas postoji integracija dva disciplinarna pristupa kao deo nauke o krajoliku i okolini.

Pedolozi se sada takođe zanimaju za praktične primene dobro shvaćenih pedogenetskih procesa (evolucija i funkcionisanje tla), poput interpretiranja njegove istorije okoline i predviđanja posledica promena u zemljišnoj upotrebi, dok poljoprivrednici shvataju da je kultivisano tlo složeno sredstvo koje je često rezultovalo kroz nekoliko hiljada godina evolucije. Oni shvataju da je trenutna ravnoteža krhka i da samo čitavo poznavanje njene istorije čini mogućim osiguravanje održive upotrebe.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Amundsen, Ronald. „Soil Preservation and the Future of Pedology” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 12. 06. 2018. g. Pristupljeno 13. 6. 2007. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]