Pereslavlj Zaleski

Koordinate: 56° 44′ 00″ S; 38° 51′ 00″ I / 56.733333° S; 38.85° I / 56.733333; 38.85
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pereslavlj-Zaleski
Переславль-Залесский
Goricki manastir
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugCentralni
OblastJaroslavska oblast
Osnovan1152
Status grada1178
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.41.925
Geografske karakteristike
Koordinate56° 44′ 00″ S; 38° 51′ 00″ I / 56.733333° S; 38.85° I / 56.733333; 38.85
Vremenska zonaUTC+4
Aps. visina142 m
Površina22,5[1] km2
Pereslavlj-Zaleski na karti Rusije
Pereslavlj-Zaleski
Pereslavlj-Zaleski
Pereslavlj-Zaleski na karti Rusije
Ostali podaci
GradonačelnikAndrej Valerevič Ohapkin
Poštanski broj152020—152040
Pozivni broj+7 48535
OKATO kod78405
Veb-sajt
adm.pereslavl.ru

Pereslavlj-Zaleski (rus. Пересла́вль-Зале́сский) grad je u evropskom delu Rusije u Jaroslavskoj oblasti. Udaljen je 140 kilometara severno od Moskve. Kod Pereslavlja se reka Trubež uliva u Pleščejevo jezero. Prema popisu stanovništva iz 2010. u gradu je živelo 41.925 stanovnika.

Pereslavlj-Zaleski je 1152. osnovao knez Jurij Dolgoruki. Tu se 1221. rodio knez Aleksandar Nevski. Krajem 13. veka veliki knez Vladimira je imao rezidenciju u Preslavu-Zaleskom, tako da je ovo mesto faktički bila prestonica Rusije.[2] Petar Veliki je tu, u periodu 1688–1693, izgradio minijaturnu flotu brodova na Pleščejevom jezeru. To je bila preteča prave ruske mornaričke flote koju će Petar kasnije izgraditi.

Grad pripada tzv. Zlatnom krugu, grupi istorijskih ruskih gradova severoistočno od Moskve.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo 41.925 stanovnika, 1454 (3,46%) manje nego 2002.

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.
19.87423.13730.06237.50542.331[3]43.379[4]41.925

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ ROSSTAT Territorialьnый organ Federalьnoй službы gosudarstvennoй statistiki po Яroslavskoй oblasti Яroslavskaя oblastь v cifrah 2012. Kratkiй statističeskiй sbornik. G. Яroslavlь 2012 god
  2. ^ Smirnov, M. I. Pereslavlь-Zalesskiй. Ego prošloe i nastoящee / M. I. Smirnov. M.: Tipo-litografiя Tovariщestva I. M. Mašistova. 1911. pp. 42
  3. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  4. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]