Periodni sistem (velike ćelije)
Deo serije članaka o |
periodnom sistemu |
---|
Na ovoj stranici su prikazane dve osnovne verzije periodnog sistema sa velikim ćelijama. Prikazan je puni naziv svakog elementa, njegov atomski broj, simbol te vrednost relativne atomske mase za prirodni izotopski sastav (sa vezama do spiska izotopa pojedinog elementa na engleskoj Vikipediji). Periodni sistem hemijskih elemenata je tabelarni način predstavljanja hemijskih elemenata.
Dva formata za prikazivanje su nastala jer postoje dve grafičke forme predstavljanja istog periodnog sistema. Prateći istoriju, kada je f-blok otkriven postavljalo ga se ispod postojećeg sistema, sa oznakama za njegovu poziciju unutar sistema (na ovoj stranici se koriste tačke ili asteriski). Takođe, uobičajen način predstavljanja je da se svih 15 lantanoida i 15 aktinoida smesti u dva reda ispod periodnog sistema, s tim da je bitno naglasiti da se f-blok pruža na ukupno 14 kolona. Petnaesti (najdešnji) lantanoid i aktinoid pripadaju elementima d-bloka (zajedno sa skandijumom i itrijumom čine 3. grupu hemijskih elemenata).
Iako postoji nekoliko preteča ovog periodnog sistema, „izum” se obično pripisuje ruskom hemičaru Dmitriju Mendeljejevu (1834—1907). Mendeljejev je želeo da njegov sistem iz 1869. godine ilustruje ponavljajuće („periodične”) zakone/trendove u svojstvima elemenata. Izgled sistema se menjao tokom vremena; sistem se doterivao i proširivao kako su novi elementi bili otkrivani, a novi teorijski modeli razvijani su s ciljem da se bolje objasni hemija elementa periodnog sistema.[1][2]
Sadržaj | |
---|---|
18 kolona | 32 kolone |
Format sa 18 kolona[uredi | uredi izvor]
Grupa → | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Alkalni metali | Zemnoalkalni metali | Borova grupa | Ugljenikova grupa | Pniktogeni | Halkogeni | Halogeni | Plemeniti gasovi | ||||||||||||
CAS: | IA | IIA | IIIB | IVB | VB | VIB | VIIB | VIIIB | IB | IIB | IIIA | IVA | VA | VIA | VIIA | VIIIA | |||
z. IUPAC: | IA | IIA | IIIA | IVA | VA | VIA | VIIA | VIII | IB | IIB | IIIB | IVB | VB | VIB | VIIB | 0 | |||
Perioda ↓ | Vodonik
|
→ime elementa atomski broj hemijski simbol |
Helijum
| ||||||||||||||||
2 | Litijum
|
Berilijum
|
Bor
|
Ugljenik
|
Azot
|
Kiseonik
|
Fluor
|
Neon
| |||||||||||
3 | Natrijum
|
Magnezijum
|
Aluminijum
|
Silicijum
|
Fosfor
|
Sumpor
|
Hlor
|
Argon
| |||||||||||
4 | Kalijum
|
Kalcijum
|
Skandijum
|
Titanijum
|
Vanadijum
|
Hrom
|
Mangan
|
Gvožđe
|
Kobalt
|
Nikl
|
Bakar
|
Cink
|
Galijum
|
Germanijum
|
Arsen
|
Selen
|
Brom
|
Kripton
| |
5 | Rubidijum
|
Stroncijum
|
Itrijum
|
Cirkonijum
|
Niobijum
|
Molibden
|
Tehnecijum
|
Rutenijum
|
Rodijum
|
Paladijum
|
Srebro
|
Kadmijum
|
Indijum
|
Kalaj
|
Antimon
|
Telur
|
Jod
|
Ksenon
| |
6 | Cezijum
|
Barijum
|
Lantan
|
58—71 |
Hafnijum
|
Tantal
|
Volfram
|
Renijum
|
Osmijum
|
Iridijum
|
Platina
|
Zlato
|
Živa
|
Talijum
|
Olovo
|
Bizmut
|
Polonijum
|
Astat
|
Radon
|
7 | Francijum
|
Radijum
|
Aktinijum
|
90—103 |
Raderfordijum
|
Dubnijum
|
Siborgijum
|
Borijum
|
Hasijum
|
Majtnerijum
|
Darmštatijum
|
Rendgenijum
|
Kopernicijum
|
Nihonijum
|
Flerovijum
|
Moskovijum
|
Livermorijum
|
Tenesin
|
Oganeson
|
Cerijum
|
Prazeodijum
|
Neodijum
|
Prometijum
|
Samarijum
|
Evropijum
|
Gadolinijum
|
Terbijum
|
Disprozijum
|
Holmijum
|
Erbijum
|
Tulijum
|
Iterbijum
|
Lutecijum
| ||||||
Torijum
|
Protaktinijum
|
Uranijum
|
Neptunijum
|
Plutonijum
|
Americijum
|
Kirijum
|
Berklijum
|
Kalifornijum
|
Ajnštajnijum
|
Fermijum
|
Mendeljevijum
|
Nobelijum
|
Lorencijum
|
1 (crvena) = gasovito 3 (crna) = čvrsto 80 (zelena) = tečno 109 (siva) = nepoznato Boja atomskog broja pokazuje agregatno stanje (na 0 °C i 1 atm)
- F: 18,998403163(6) — standardna atomska težina[4]
- C: [12,0096, 12,0116] — standardna atomska težina je interval[4]
- F: 18,998, C: 12,011 — skraćena i konvencionalna vrednost (formalna kratka)[5]
- Po: [209] — maseni broj najstabilnijeg izotopa
Boja pozadine pokazuje potkategoriju u metalno-metaloidno-nemetalnom trendu:
Metal | Metaloid | Nemetal | Nepoznata hemijska svojstva | |||||||
Alkalni metal | Zemnoalkalni metal | Lantanoid | Aktinoid | Prelazni metal | Postprelazni metal | Poliatomski nemetal | Diatomski nemetal | Plemeniti gas |
Format sa 32 kolone[uredi | uredi izvor]
Grupa → | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | ||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Alkalni metali | Zemnoalkalni metali | Borova grupa | Ugljenikova grupa | Pniktogeni | Halkogeni | Halogeni | Plemeniti gasovi | |||||||||||||||||||||||||
CAS: | IA | IIA | IIIB | IVB | VB | VIB | VIIB | VIIIB | IB | IIB | IIIA | IVA | VA | VIA | VIIA | VIIIA | ||||||||||||||||
z. IUPAC: | IA | IIA | IIIA | IVA | VA | VIA | VIIA | VIII | IB | IIB | IIIB | IVB | VB | VIB | VIIB | 0 | ||||||||||||||||
↓ Perioda | ||||||||||||||||||||||||||||||||
1 | Vodonik
|
→ime elementa atomski broj hemijski simbol |
Helijum
| |||||||||||||||||||||||||||||
2 | Litijum
|
Berilijum
|
Bor
|
Ugljenik
|
Azot
|
Kiseonik
|
Fluor
|
Neon
| ||||||||||||||||||||||||
3 | Natrijum
|
Magnezijum
|
Aluminijum
|
Silicijum
|
Fosfor
|
Sumpor
|
Hlor
|
Argon
| ||||||||||||||||||||||||
4 | Kalijum
|
Kalcijum
|
Skandijum
|
Titanijum
|
Vanadijum
|
Hrom
|
Mangan
|
Gvožđe
|
Kobalt
|
Nikl
|
Bakar
|
Cink
|
Galijum
|
Germanijum
|
Arsen
|
Selen
|
Brom
|
Kripton
| ||||||||||||||
5 | Rubidijum
|
Stroncijum
|
Itrijum
|
Cirkonijum
|
Niobijum
|
Molibden
|
Tehnecijum []
|
Rutenijum
|
Rodijum
|
Paladijum
|
Srebro
|
Kadmijum
|
Indijum
|
Kalaj
|
Antimon
|
Telur
|
Jod
|
Ksenon
| ||||||||||||||
6 | Cezijum
|
Barijum
|
Lantan
|
Cerijum
|
Prazeodijum
|
Neodijum
|
Prometijum []
|
Samarijum
|
Evropijum
|
Gadolinijum
|
Terbijum
|
Disprozijum
|
Holmijum
|
Erbijum
|
Tulijum
|
Iterbijum
|
Lutecijum
|
Hafnijum
|
Tantal
|
Volfram
|
Renijum
|
Osmijum
|
Iridijum
|
Platina
|
Zlato
|
Živa
|
Talijum
|
Olovo
|
Bizmut
|
Polonijum []
|
Astat []
|
Radon []
|
7 | Francijum []
|
Radijum []
|
Aktinijum []
|
Torijum
|
Protaktinijum
|
Uranijum
|
Neptunijum []
|
Plutonijum []
|
Americijum []
|
Kirijum []
|
Berklijum []
|
Kalifornijum []
|
Ajnštajnijum []
|
Fermijum []
|
Mendeljevijum []
|
Nobelijum []
|
Lorencijum []
|
Raderfordijum []
|
Dubnijum []
|
Siborgijum []
|
Borijum []
|
Hasijum []
|
Majtnerijum []
|
Darmštatijum []
|
Rendgenijum []
|
Kopernicijum []
|
Nihonijum []
|
Flerovijum []
|
Moskovijum []
|
Livermorijum []
|
Tenesin []
|
Oganeson []
|
1 (crvena) = gasovito 3 (crna) = čvrsto 80 (zelena) = tečno 109 (siva) = nepoznato Boja atomskog broja pokazuje agregatno stanje (na 0 °C i 1 atm)
- F: 18,998403163(6) — standardna atomska težina[4]
- C: [12,0096, 12,0116] — standardna atomska težina je interval[4]
- F: 18,998, C: 12,011 — skraćena i konvencionalna vrednost (formalna kratka)[5]
- Po: [209] — maseni broj najstabilnijeg izotopa
Boja pozadine pokazuje potkategoriju u metalno-metaloidno-nemetalnom trendu:
Metal | Metaloid | Nemetal | Nepoznata hemijska svojstva | |||||||
Alkalni metal | Zemnoalkalni metal | Lantanoid | Aktinoid | Prelazni metal | Postprelazni metal | Poliatomski nemetal | Diatomski nemetal | Plemeniti gas |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „The periodic table of the elements”. International Union of Pure and Applied Chemistry. 22. 7. 2007. Arhivirano iz originala 13. 2. 2008. g. Pristupljeno 8. 2. 2008.
- ^ „The periodic table of the elements [Latest Version]”. International Union of Pure and Applied Chemistry. 8. 1. 2016. Arhivirano iz originala 8. 4. 2016. g. Pristupljeno 25. 5. 2016.
- ^ a b Meija, J.; et al. (2016). „Atomic weights of the elements 2013 (IUPAC Technical Report)”. Pure and Applied Chemistry. 88 (3): 265—291. doi:10.1515/pac-2015-0305.
- ^ a b v g IUPAC 2016, Tabela 1.
- ^ a b IUPAC 2016, Tabela 2, 3 kombinovano.