Perstvo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Perstvo (engl. Peerage) naziv je za nosioce nasljednih ili doživotnih plemićkih titula u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Nasljedno perstvo[uredi | uredi izvor]

Nasljedno perstvo (engl. hereditary peerage) ranije je bilo jedini oblik perstva. Svi perovi su automatski bili i članovi Doma lordova. Međutim, od osamdesetih godina 20. vijeka običaj je da se nasljedno perstvo dodjeljuje samo članovima kraljevske porodice. Laburističkim Aktom o Domu lordova 1999. nasljedni perovi su izgubili pravo da sjede i glasaju u Domu lordova (zadržano je samo 92 nasljedna pera). Prevlast je data doživotnim perovima.

Plemić koji je nosilac jedne ili više titula se naziva per (engl. peer). Iako se članovima porodice pera obraća sa lord (engl. Lord) i ledi (engl. Lady), niko od njih nisu perovi. Sve njihove titule su tzv. titule učtivosti, uključujući i titulu supruge iako se ona često naziva peresa.

U nasljednom perstvu postoji pet titula (počevši od najviše ka najnižoj): vojvoda (engl. Duke), markiz (engl. Marquess), grof (engl. Earl), vikont (engl. Viscount) i baron (engl. Baron).[1] U Škotskoj peti rang nije baron već „lord parlamenta” (engl. Lord of Parliament). Stupanjem na snagu Akta o perstvu 1963. omogućeno je nasljednim perovima da se odreknu tog statusa (bez odricanja nisu mogli biti poslanici Doma komuna), ali i ženama da budu nasljedni članovi Doma lordova (engl. Peeresses in own right).

Nakon ujedinjenja Engleske i Škotske (1707) nisu svi škotski perovi stekli pravo članstva u Domu lordova. Oni su među sobom birali samo 16 predstavničkih perova (engl. representative peers). To je trajalo sve do Akta o perstvu 1963. kada su svi škotski perovi stekli pravo da sjede i glasaju u Domu lordova. Laburističkim Aktom o Domu lordova 1999, kojim je zadržano samo 92 nasljedna pera, zapravo je ustanovljen novi vid predstavničkih perova.[2][3]

Doživotno perstvo[uredi | uredi izvor]

Doživotno perstvo (engl. life peerage) izvorno je ustanovljeno Aktom o apelacionoj nadležnosti 1876. kojim su određena dva pravna lorda (sa titulom barona i doživotnim mandatom) da vrše sudsku vlast Doma lordova.[4] Njihov broj se kasnije povećao na dvanaest. Ovo sudijsko perstvo je ukinuto stupanjem na snagu Ustavnog reformskog akta 2005.

Današnje doživotno perstvo, koje je steklo prevlast nad starim nasljednim perstvom, ustanovljeno je Aktom o doživotnom perstvu 1958. Ovi perovi su doživotni članovi Doma lordova i nose titulu barona. Zakon za njih nije predvidio mogućnost odricanja kao kod nasljednih perova. Međutim, stupanjem na snagu Akta o reformi Doma lordova 2014. omogućeno je perovima da mogu podnijeti neopozivu ostavku na članstvo u Domu lordova, ali bez obaveze da se odreknu perstva. Stoga, danas i perovi mogu biti poslanici Doma komuna.[5][6]

Osobenosti[uredi | uredi izvor]

Engleski plemićki sistem se razlikuje od evropskog po tome što se u Engleskoj porodica jednog pera ne smatra takođe perovima. Pripadnici porodice pera su samo građani (engl. commoners). Građani su čak i članovi kraljevske porodice kojima nije dato perstvo. Jedan per koristi tzv. stvarnu titulu dok članovi njegove porodice koriste tzv. titulu učtivosti. Dostojanstvo ili čast jednog pera proishodi od monarha koji se naziva fount of honour („izvor časti”). Monarh nije per (bez obzira što može imati neku persku titulu) jer ne može primati perstvo sam od sebe. Prema engleskoj tradiciji jedno lice može biti monarh, per ili građanin.

Za razliku od ranijih brojnih privilegija koje je uživalo perstvo, tokom 20. vijeka ostale su samo tri privilegije. Mogli su ih koristiti per, njegova supruga ili njegova neudata udovica. Prvo, perstvo je imalo pravo na suđenje u Domu lordova pod predsjedavanjem lorda visokog stjuarda (pravo ukinuto 1948). Drugo, perstvo je imalo pravo na prijem kod monarha. Treće, perstvo je imalo imunitet od hapšenja. Neke od privilegija su bile parlamentarne prirode zbog toga što su perovi automatski bili i članovi Doma lordova, gornjeg doma Parlamenta. Privilegije perova danas se uglavnom smatraju zastarjelim.[7]

Budući da svi perovi više nisu trajno članovi Doma lordova, od juna 2004. uspostavljen je neparlamentarni Registar perstva (engl. Roll of the Peerage) koji vodi Crown Office pri Ministarstvu pravde zajedno sa heraldičkom institucijom College of Arms.[8][9]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ The British Peerage, Pristupljeno 13. 9. 2017.
  2. ^ House of Lords Act 1999, Pristupljeno 7. 9. 2017.
  3. ^ Peerage Act 1963, Pristupljeno 7. 9. 2017.
  4. ^ Appellate Jurisdiction Act 1876, Pristupljeno 7. 9. 2017.
  5. ^ Life Peerages Act 1958, Pristupljeno 7. 9. 2017.
  6. ^ House of Lords Reform Act 2014, Pristupljeno 7. 9. 2017.
  7. ^ Parliamentary Privilege - First Report, 30 March 1999, Pristupljeno 2. 9. 2017.
  8. ^ Roll of the Peerage, Pristupljeno 13. 9. 2017.
  9. ^ The Royal Warrant of 1 June 2004, Pristupljeno 13. 9. 2017.