Petar Krešimir IV

Petar Krešimir IV
Petar Krešimir IV
	Spomenik Petru Krešimiru u Šibeniku
Lični podaci
Puno ime	Petar Krešimir IV Trpimirović
Mesto rođenja	Kraljevina Hrvatska
Datum smrti	1074.
Mesto smrti	Kraljevina Hrvatska
Porodica
Roditelji	Stjepan I Trpimirović
Dinastija	Trpimirovići
Period	1058—1074.
Prethodnik	Stjepan I Trpimirović
Naslednik	Dmitar Zvonimir

Petar Krešimir IV, hrvatski kralj, vladao je od 1058. do 1074. godine.

Po majci je bio od Orseola i odgajen u Veneciji. Došao na vlast kao zreo čovek, on je od Vizantije ponovo dobio dalmatinske gradove, ali sad ne na upravu nego u posed.

Pošto je obnovio moć svoje države Krešimir IV dovršio je delo, započeto od Tomislava, potpuno kulturno pripajanje Hrvatske zapadu, a hrvatske crkve Rimu. XI vek je vek preporoda katoličke crkve. Klinijevski pokret za reformom ojačao je papinsku vlast, učvrstio disciplinu u redovima sveštenstva, obratio pažnju na čistotu obreda i dogmi i istakao težnju za univerzalnom duhovnom i svetovnom vlašću Rimske stolice nad celim hrišćanstvom. U to vreme došlo je polovinom XI veka do potpunog rascepa među istočnom i zapadnom crkvom. Hrvatska kao pogranična zemlja između istoka i zapada menjajući od primanja hrišćanstva na ovamo jurisdikciju sad Rima sad Carigrada, imala je mešane obrede, pa i navike. Rim je pregao da i tu istisne sve što nije odgovaralo njegovim dogmama i njegovim propisima. Zato je poslan tamo 1060 da ispita život sveštenstva papinski legat opat Majnard. U Splitu se sastao novi sabor da sprovede odluke rimskog lateranskog sinoda 1059. Trebalo je i katoličku crkvu u Hrvatskoj očistiti od raznih istočnih običaja: ženidba sveštenstva, slovenska služba, nošenje brade i duge kose, posvećivanje sveštenika bez znanja latinskog jezika itd. Krešimir IV, odgojen u Veneciji, još manje je branio slovensku službu u Hrvatskoj od kralja Tomisliva. Pobeda latinskih biskupa bila je potpuna i hrvatska crkva unificirana svetskoj katoličkoj organizaciji.

Iako je papa odobrio odluke splitskog sabora, ipak ih je u Hrvatskoj bilo vrlo teško sprovesti. Kad su saopštene sveštenstvu i narodu, izazvale su veliko uzbuđenje. Zabrana slovenske službe po crkvama, prisiljavanje sveštenika da se razdvajaju od porodica i sve veći uticaj latinskih biskupa izazvao je otpor u narodu.

Niže sveštenstvo, niže plemstvo i narod bili su protiv reforama splitskog sabora, kralj, visoko plemstvo i sveštenstvo su ih pomagali. Borba između naroda i latinske stranke počela je još za života Kresimirovog i biće glavni uzrok neslozi i neredima među Hrvatima, pa i propasti hrvatske države 1102.