Petar Barski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Petar Barski
Lični podaci
Datum smrti20. jun
(oko 1100. godine)
Mesto smrtiDuklja
GrobBar
biskup barski
Godineoko 1070 - oko 1100
Ktitorski portret kralja Mihaila, za čije je vladavine Petar služio kao biskup barski

Petar Barski (um. 20. juna, oko 1100. godine, Bar) je bio biskup barski, od oko 1070. do oko 1100. godine. Kaao jedan od istaknutih prvaka u državi Vojislavljevića, delovao je za vreme vladavine kraljeva Mihaila i Bodina. Pored pouzdanih izvora, kao što su pismo rimskog pape Grgura VII iz 1078. godine i epitaf iz starog barskog katedralnog hrama, Petar Barski se pominje i u raznim nepouzdanim izvorima i falsifikatima, u kojima mu se pripisuje i naslov nadbiskupa, što predstavlja poseban istoriografski problem, koji je deo šireg pitanja o tačnom vremenu i načinu osnivanja Barske nadbiskupije.[1][2]

Pouzdani izvori[uredi | uredi izvor]

Srpske zemlje krajem 11. veka, za vreme vladavine kralja Bodina (oko 1080-1100)

Najpoznatiji izvor o barskom biskupu Petru iz 11. veka je pismo rimskog pape Grgura VII iz 1078. godine, koje je bilo upućeno dukljanskom kralju Mihailu povodom izvesnih crkvenih sporova koji su u to vreme vođeni između Dubrovnika i Splita. Petar se u tom pismu izričito pominje kao barski biskup, a predlaže se i mogućnost njegovog dolaska u Rim radi neposrednog učešća u rešavanju pomenutih sporova, što svedoči o ugledu koji je Petar uživao ne samo u domaćoj sredini, već i u samom središtu Rimokatoličke crkve.[3][4][5]

Drugi pouzdani izvor o životu barskog biskupa Petra predstavlja epitaf koji se nalazio u starom barskom katedralnom hramu. Epitaf sadrži latinski natpis u leoninskom stihu, koji glasi: "Hoc tumulo Petri recubant ossaque nervi, doctorum doctor fuit, hic Antivari pastor, prudentum ritus olim superavit peritus, spretor avarorum, dator largus egenorum, ecclesiam rexit, populum remonitum fulsit, non bene peractis ter decem dicitur annis, mors vicesima sexti mensis extitit illi" što u prevodu znači: "U ovom grobu leže Petrove kosti i snaga, bio je doktor doktorima taj barski pastor. Znanjem vere prevazilazio je nekadašnja iskustva. Preziratelj lakomaca, obilno je darivao siromahe. Vladao je crkvom, ističući se kao pomagač naroda. Kažu da ne navrši sasvim trideset godina kada ga snađe smrt dvadesetog u šestom mesecu.".[6]

U ovom nadgrobnom natpisu, koji je nastao u samom Baru i koji sadrži razne pohvale, nema ni pomena o navodnom nadbiskupskom zvanju, što bi svakako bilo naznačeno da je Petar bio stvarni nosilac tog visokog dostojanstva i prvi nadbiskup u tom gradu.

Sporni izvori[uredi | uredi izvor]

Pored pouzdanih izvora, Petar Barski se pominje i u nekim nepouzdanim izvorima i falsifikatima, u kojima mu se po pravilu pripisuje i naslov nadbiskupa, što predstavlja posebno istoriografsko pitanje, koji je deo šireg problema o tačnom vremenu i načinu uzdizanja rimokatoličke biskupije u Baru na stepen nadbiskupije. Razlike među istraživačima proističu prvenstveno iz neslaganja povodom pitanja o autentičnosti izvesnih spornih isprava, koje su datirane (stvarno ili fiktivno) u 11. ili 12. vek, a na to se nadovezuje i pitanje o verodostojnosti lokalnih tradicija i pretenzija, koje su oblikovane u poznom Letopisu popa Dukljanina.[7][8]

Petar se kao navodni "nadbiskup" barski pominje u dve sporne povelje, koje su navodno nastale u 11. veku. Većina savremenih istraživača je na osnovu temeljitih diplomatičkih analiza prihvatila stav da navodna povelja koja se pripisuje papi Aleksandru II, a koja je datirana 18. martom 1067. godine, predstavlja pozni falsifikat iz 13. veka. Nasuprot tome, slična saglasnost ne postoji povodom druge sporne povelje, koja se pripisuje protivpapi Klimentu III, a koja je datirana 8. januarom 1089. godine. Iako pojedini istraživači smatraju da je reč o autentičnom dokumentu, novije analize su pokazale da se verovatno radi o falsifikatu, koji je takođe mogao nastati tokom 13. veka, a sačuvan je u veoma poznom prepisu, koji potiče tek iz 16. veka.[9][10]

Petar se kao navodni "nadbiskup" pominje i u jednoj od isprava koja pripada poznatoj grupi lokrumskih falsifikata, a reč je o aktu koji je oblikovan u vidu povelje kralja Bodina iz navodne 1100. godine, uz napomenu da je akt nastao "in praesentia domini Petri archiepiscopi" (u prisustvu gospodina Petra nadbiskupa). Taj falsifikat je nastao uz oslonac na pozni Letopis popa Dukljanina, u kome je nastanak Barske nadbiskupije izmešten u veoma drevna vremena, tako da je i Petar prikazan kao "nadbiskup" uz dodatno naglašavanje njegove uloge u političkom i društvenom životu.[11][12][13][14]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Komatina 2016.
  2. ^ Mitrović 2017.
  3. ^ Antoljak 1968, str. 189-192.
  4. ^ Kalić 1979, str. 41, 47.
  5. ^ Komatina 2016, str. 134-139.
  6. ^ Farčić 1970, str. 174.
  7. ^ Komatina 2016, str. 132-144, 147.
  8. ^ Mitrović 2017, str. 47-83.
  9. ^ Komatina 2016, str. 132-149, 221-226.
  10. ^ Mitrović 2017, str. 52, 65-73.
  11. ^ Šišić 1928.
  12. ^ Mošin 1950.
  13. ^ Živković 2009.
  14. ^ Kunčer 2009.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]