Peta kolona

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Peta kolona je grupa ljudi koja deluje tajno i subverzivno protiv veće grupe. Pri tome se pretpostavlja da bi trebalo da toj većoj grupi bude lojalna. To se, na primer, primenjuje na pripadnike manje nacije, rase, manjinske religije, kada postoje ili se izmisle razlozi za to.

Drugim rečima pripadnici „pete kolone“ su izdajnici.

Termin je nastao za vreme Španskog građanskog rata (1936 – 1939). Termin je upotrebio frankistički general Emilio Mola za vreme opsade Madrida 1936. godine, tada pod kontrolom republikanaca, marširaju četiri nacionalističke kolone, ali da u gradu postoji i peta, odnosno nacionalistički simpatizeri koji će republikancima udariti u leđa i pomoći bržem padu grada.[1] Ta se prijetnja nije materijalizirala, jer su republikanske vlasti bile provele temeljitu čistku svih sumnjivih kadrova, a Madrid ostao pod vlašću republikanaca sve do samog kraja rata. Izraz je, međutim, ušao u vokabular republikanaca, a preuzeo ga je i američki književnik i novinar Ernest Hemingvej iskoristivši ga za naslov svoje drame Peta kolona. Zahvaljujući tome se brzo proširio izvan španskih granica, pogotovo među pristalicama pro-republikanske levice. Madrid je izdržao sve do 1939. kada je osvojen baš uz pomoć ljudi iznutra tj. „pete kolone“.

Snažan podsticaj korišćenju izraza je dalo izbijanje Drugog svetskog rata, odnosno spektakularni uspesi nemačke vojske na njenom početku, koji su vrlo često od savezničkih simpatizera i anti-osovinske propagande tumačeni kao posledica podrivačke delatnosti pete kolone. Kao meta sumnji u petokolonaštvo su najčešće uzimani pripadnici etničkih grupa povezanih sa Silama Osovine - Nemci, Italijani, Japanci, Mađari, Bugari, Hrvati i dr. Te su sumnje često bile povod za pogrome,(kao u Poljskoj 1939) ili proterivanja (kao prisilna internacija japanskih Amerikanaca u koncentracione logore u SAD 1940-ih); petokolonaštvo je u poratnoj Jugoslaviji poslužilo kao opravdanje za etničko čišćenje nemačkih folksdojčera i italijanskih esula.

Izraz peta kolona je u svoj vokabular nakon rata uzela i desnica što za primer mogu poslužiti SAD gdje su se u makartističkoj eri svi levo orijentisani intelektualci smatrali petom kolonom SSSR-a. U Hrvatskoj se na početku rata izraz peta kolona koristio kao eufemizam za građane srpske nacionalnosti, odnosno njihovim korišćenjem se podsticao vigilantizam koji je u nekim slučajevima prerastao u delovanje eskadrona smrti.

Praktična primena[uredi | uredi izvor]

U vremenima (ratne i ekonomske) krize često se druga (manja) nacija (ili religija, rasa...) proglasi potencijalnom „petom kolonom“ i na nju se onda primenjuju različite restriktivne mere – progon, prinudna seoba, otpuštanje sa posla, diskriminacija i sl.

Jedan od primera je, da posle napada na Perl Harbor od strane Japana, Japanci i Amerikanci japanskog porekla su bili prisilno deportovani u sabirne logore, koji su bili dalje od zapadne obale SAD jer se očekivao napad Japanske armije. Japanci i Amerikanci japanskog porekla su bili označeni kao potencijalna Peta kolona. Ovo prinudno preseljenje je primenjeno na 150.000 ljudi.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „fifth column”. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 18. 5. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]