Petrinjci
Petrinjci | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Sisačko-moslavačka |
Opština | Sunja |
Oblast | Banija |
Stanovništvo | |
— 2011. | 183 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 22′ 11″ S; 16° 30′ 46″ I / 45.36965° S; 16.51273° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 122 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 44210 Sunja |
Pozivni broj | +385 44 |
Registarska oznaka | SK |
Petrinjci su naseljeno mesto u opštini Sunja, Sisačko-moslavačka županija, Republika Hrvatska.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu bivše velike opštine Sisak. Petrinjci su se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazili u Republici Srpskoj Krajini.
Drugi svetski rat[uredi | uredi izvor]
Sveštenik iz Sunje Josip Orlić sa revolverom u ruci je nagonio Srbe da promene veru. Kada je u jesen 1941. godine sa nekoliko ustaša došao u selo Petrinjce naredio je seoskom starešini da sazove Srbe u školu na zbor. Okupljenim Srbima održao je govor u kome je „spomenuo da je rimokatolicizam najstarija vjera na svijetu i da je samo to prava vjera. Srbi su ranije bili Hrvati i pripadali su ranije rimokatoličkoj vjeri pa su docnije otpali od vjere. Pošto u NDH ne smje biti nikakve vjere osim rimokatoličke, to se i Srbi imaju da vrate u rimokatoličku vjeru pa će tako postati ravnopravni sa Hrvatima.
U selu Petrinjcima, pošto je prethodno bila opljačkana, crkva je srušena u leto 1941. godine. Građevinski materijal od srušene crkve odvukli su žitelji okolnih hrvatskih sela. “U avgustu 1941. svi Hrvati su učestvovali u rušenju srpskih crkava u našem srezu. Drvenu građu od porušenih crkava u ovome srezu morali su sami Srbi da prevoze u hrvatske kuće, dok su ostali materijal i zvona odvozili sami Hrvati u Sunju i Petrinju."[1]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Na popisu stanovništva 2011. godine, Petrinjci su imali 183 stanovnika.
Popis 1991.[uredi | uredi izvor]
Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Petrinjci je imalo 242 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:
Nacionalnost[2] | 1991. |
Srbi | 221 (91,32%) |
Hrvati | 6 (2,47%) |
Jugosloveni | 2 (0,82%) |
ostali i nepoznato | 13 (5,37%) |
Ukupno | 242 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Najveći zločini sadašnjice: patnje i stradanje srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941-1945, Dr. Dragoslav Stranjaković, Gornji Milanovac, Dečje novine (1991), str. 174
- ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.