Pećane

Koordinate: 44° 38′ 40″ S; 15° 43′ 31″ I / 44.644358301558014° S; 15.725358738607242° I / 44.644358301558014; 15.725358738607242
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pećane
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaLičko-senjska
OpštinaUdbina
OblastLika
Stanovništvo
 — 2011.Pad 35
Geografske karakteristike
Koordinate44° 38′ 40″ S; 15° 43′ 31″ I / 44.644358301558014° S; 15.725358738607242° I / 44.644358301558014; 15.725358738607242
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina634 m
Pećane na karti Hrvatske
Pećane
Pećane
Pećane na karti Hrvatske
Pećane na karti Ličko-senjske županije
Pećane
Pećane
Pećane na karti Ličko-senjske županije
Ostali podaci
Poštanski broj53235 Bunić
Pozivni broj+385 53

Pećane je naseljeno mjesto u Lici. Pripada opštini Udbina, u Ličko-senjskoj županiji, Republika Hrvatska.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Pećane se nalazi između Udbine i Korenice. Sjeverno od Pećana je Grabušić i Bjelopolje, južno je Jošan, zapadno Debelo Brdo i Krbava. Pećane je od Udbine udaljeno oko 15 km, a od Korenice takođe oko 15 km.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Po pisanju mnogih Budisavljevića (Jovanka Budisavljević Broz [1], Aleksandar Leko Budisavljević [2], Borislav B. Budisavljević [3] ...), oni svoje porijeklo dovode u vezi sa metohijskim Pećanima. Tri brata, Filip, Juriša i Budiša (od kojih su nastali kasniji Filipovići, Jurišići i Budisavljevići i Budaci) su kao plemstvo Nemanjića došli do Like (Ribnik kod Gospića, potom u Brlog i Drenov Klanac, da čuvaju Senj). Po oslobođenju Like i Krvave osnovali su istoimeno selo Pećane.

Pradjed Đukin (Đuka — majka naučnika Nikole Tesle), a Nikolin šukundjd bio je Marko Budisavljević. U Ličkoj regimenti Karlovačkog generalata služio je od 1746. godine u činu oberlajtanta. Njemu je austrijski car Josip II dodelio plemićku titulu. Markov otac Toša Budisavljević, lutajući sa stokom za boljom pašom zaustavlja se na Krbavskom polju i sa bratom Malešom osniva naselje Pećane. Jedan od potomaka porodice Budisavljević bila je i Jovanka Budisavljević-Broz (1924—2013), supruga jugoslovenskig predsenika Josipa Broza Tita.

Dvije grane Budisavljevića su dobile austrijsko plemstvo, Marko i Mijat Budisavljević. Grana majora Mijata ističe se upravo nizom viših oficira i generala. Ta grana Budisavljevića je sistematski zanemarena od strane Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Krležine Opće enciklopedije. Razlozi su veoma duboki, još od doba Marije Terezije. Tada je vršeno nasilno pokatoličavanje Srba u Austriji. Po očuvanom plemenskom predanju jednoj takvoj ekipi suprostavio se kod Pećana s puškom u ruci djed majora Mijata, Mijat-Bojan Budisavljević, zajedno sa dvojicom drugova. Austrijske vlasti su taj incident, u kojem je jedan plebanuš izgubio glavu, zataškale, a ekipe za nasilno pokatoličavanje nisu više u taj kraj zalazile. Ipak, to je ostalo zapisano u austrijskim arhivima i zbog toga Mijatov unuk, major Mijat i praunuk general Bude, upravo zato ne dobijaju ni Orden Marije Terezije ni Orden Leopoldov. Prijedorska grana Budisavljevića se tu, krajem 19. i početkom 20. vijeka, daleko bolje uklapala u postojeće odnose, a njeni najistaknutiji predstavnici, Veliki župan Bude i njegovo potomstvo sve više evoluiraju od Srba u pravoslavce, dok u Mijatovom potomstvu srpska nacionalna svijest postaje sve jača. Jedan unuk popa Jove poginuo je 1916. na Kajmakčalanu kao srpski dobrovoljac i to je bio dodatni razlog za prešutkivanje Mijatove grane. [4]

Pećane se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazilo u Republici Srpskoj Krajini. Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj naselje se nalazilo u sastavu bivše velike opštine Korenica.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 1991. godine, naselje Pećane je imalo 118 stanovnika, svi su bili Srbi. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Pećane je imao 45 stanovnika.[5] Pećane je prema popisu iz 2011. godine imalo 35 stanovnika.[6]

Nacionalnost[7] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 118 120 184 278
Jugosloveni 4
Hrvati 1
ostali i nepoznato
Ukupno 118 124 184 279
Demografija[7]
Godina Stanovnika
1961. 279
1971. 184
1981. 124
1991. 118
2001. 45
2011. 35

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jokanović, Žarko (2013). Jovanka Broz - moj život, moja istina, pp. 20. Beograd: Blic. 
  2. ^ Budisavljević, Aleksandar (1890). Pleme Budisavljevića u Gornjoj krajini, pp. 15. Novi Sad. 
  3. ^ Budisavljević, Borislav (2018). Atlas 37 grana rodoslova Budisavljevića, pp. 13. Prometej. 
  4. ^ Budisavljević, Borislav (2018). Atlas 37 grana rodoslova Budisavljevića, pp. 50., 157. Prometej. 
  5. ^ Popis stanovništva 2001. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. februar 2011), Pristupljeno 15. 4. 2013.
  6. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Arhivirano iz originala 15. 11. 2013. g. Pristupljeno 15. 4. 2013. 
  7. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]