Plav
Plav |
|
---|---|
![]() Pogled na Plav
|
|
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Opština | Opština Plav |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— (2011) | ![]() |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42°35′29″ SGŠ; 19°56′26″ IGD / 42.5915° SGŠ; 19.940666° IGDKoordinate: 42°35′29″ SGŠ; 19°56′26″ IGD / 42.5915° SGŠ; 19.940666° IGD |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Nadm. visina | 1065 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 84325 |
Pozivni broj | 051 |
Registarska oznaka | PL |
Plav je gradsko naselje i sedište istoimene opštine na istoku Crne Gore. Prema popisu iz 2011. bilo je 3.717 stanovnika. Nalazi se u podnožju planinskog masiva Prokletije, na reci Lim.
Sadržaj
Istorija[uredi]
Stari vijek[uredi]
Podaci o ljudskim nasebinama u ovom predjelu datiraju iz VII vijeka prije nove ere. Toponimi ukazuju na prisustvo Ilira i Grka, a u Gornjem Polimlju postoje tragovi rimske kulture.
Srednji vijek[uredi]
Slovenska plemena naseljavaju ovaj predio krajem VI i početkom VII vijeka nove ere, potiskujući romansko stanovništvo iz plodne doline. Formiraju župu Plav, kojom će vladati srpski župani i kraljevi, a zatim oblasni gospodari, Vojislav Vojinović, Nikola Altomanović i Vuk Branković. Prije turskog osvajanja, Plav je u sastavu Srpske despotovine.
U sastavu Osmanskog carstva[uredi]
Poslije osmanskog osvajanja, Plavski vilajet, sa 15 sela i 1157 domaćinstava, bio je u sastavu Bihorske kaze (Skadarski sandžak) a nešto kasnije Pećkog sandžaka. U srednjem vijeku nije bilo naseljenog mjesta sa imenom Plav (naselje Plav će biti izgrađeno u osmanskoj državi, a gradnja je, po nekim podacima, završena 1619. godine). Naime, kako bi spriječila uticaje albanskog plemena Klimenata, osmanska vlast još u XVI vijeku počinje sa izgradnjom naselja, sa trgovima i kulturnim institucijama, kao i vojnih utvrđenja. Čitava Plavsko-gusinjska kotlina ušla je u sastav Knjaževine Crne Gore, odlukama Sanstefanskog sporazuma i Berlinskog kongresa. Međutim, u Plavsko-gusinjskoj aferi (zbog nezadovoljstva stanovništva ovakvim odlukama velikih sila) pružen je oružani otpor i odbijen prodor poslate crnogorske vojske (njen poraz u selu Novšiće, blizu Plava, decembra 1879. godine) a nakon bitke u januaru 1880. pet kilometara dalje od navedenog sela, Plavljani (uz pomoć Gusinjana i albanskih dobrovoljaca) primoravaju crnogorsku vojsku na povlačenje i reorganizovanje u mjestu Murino. Na intervenciju velikih sila (posebno na inicijativu Austrougarske) Knjaževina Crna Gora preuzima Ulcinj, novembra 1880. godine (u zamjenu za Plav i Gusinje).
Savremena istorija[uredi]
U Balkanskom ratu, nakon borbi i povlačenja turske vojske sa položaja na Đevojačkom kršu, Šabovoj glavi i Ječmištu, crnogorska vojska je zauzela Plav, 19. oktobra 1912. godine. Plav ulazi u sastav Kraljevine Crne Gore, pa Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije, a 1941. je priključen italijanskoj okupacionoj zoni (tzv. Velikoj Albaniji). Oslobođen je od strane partizanskih jedinica 25. jula 1944. godine.
Demografija[uredi]
U naselju Plav živi 2.406 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 32,5 godina (31,3 kod muškaraca i 33,7 kod žena). U naselju ima 889 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 4,07.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Bošnjacima (prema popisu iz 2003. godine).
|
|
m |
ž
|
|||
? | 4 | 7 | ||
80+ | 11 | 23 | ||
75—79 | 18 | 44 | ||
70—74 | 49 | 59 | ||
65—69 | 74 | 73 | ||
60—64 | 59 | 79 | ||
55—59 | 78 | 67 | ||
50—54 | 101 | 99 | ||
45—49 | 123 | 121 | ||
40—44 | 131 | 143 | ||
35—39 | 100 | 116 | ||
30—34 | 83 | 97 | ||
25—29 | 106 | 112 | ||
20—24 | 132 | 144 | ||
15—19 | 225 | 192 | ||
10—14 | 195 | 188 | ||
5—9 | 162 | 139 | ||
0—4 | 142 | 119 | ||
Prosek : | 97 | 59 |
|
||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.294 | 472 | 773 | 26 | 16 | 7 |
Ženski | 1.376 | 384 | 772 | 186 | 24 | 10 |
UKUPNO | 2.670 | 856 | 1.545 | 212 | 40 | 17 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 452 | 62 | 0 | 0 | 71 |
Ženski | 170 | 16 | 0 | 0 | 19 |
UKUPNO | 622 | 78 | 0 | 0 | 90 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 12 | 10 | 36 | 34 | 14 |
Ženski | 2 | 1 | 14 | 8 | 3 |
UKUPNO | 14 | 11 | 50 | 42 | 17 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 1 | 1 | 88 | 33 | 18 |
Ženski | 1 | 2 | 20 | 38 | 29 |
UKUPNO | 2 | 3 | 108 | 71 | 47 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 29 | 0 | 0 | 43 | |
Ženski | 3 | 0 | 0 | 14 | |
UKUPNO | 32 | 0 | 0 | 57 |
Znamenitosti[uredi]
Od kulturno istoriskih spomenika u Plavu najznačajniji su Manastir Svete Trojice u Brezojevici kod Plava, Redžepagića kula, Stara džamija i džamija Sultanija.
Manastir Svete Trojice u Brezojevici nalazi se na levoj obali Lima na 2 km od njegovog izviranja iz Plavskog jezera na ušću reke Komarače ispod brda Gradac, ovo je najstariji sačuvani objekata u Plavu i potiče iz doba Nemanjića, prema predanju on je stariji od manastira Dečana nekih 30 godina. Crkva je zidana u srpsko-vizantijskom stilu i pripada tipu jednobrodnih kamenih građevina. Crkava je obnovljena i oslikana 1576. godina za vreme vladavine igumana jeromonaha Nestora. Poznata su imena ktitora, Vukomira Stepanova i Živka Belakova. Oltarski prostor sagradio je drugi ktitor, Mari (veovatno Marin), sa porodicom. O tome svedoči natpis na oltarskom prostoru. Brezojevačka crkva predstavlja kamenu građevinu, sastavljenu od naosa sa velikom pripratom i prostrane apside. Crkva je bez kubeta i zvonika. Unutrašnjost priprate i naosa nekada je bila ispunjena živopisom velike umetničke vrednosti. Najveći deo ove zidne dekoracije je uništen u požarima 1862 i 1912. godine kao i rušenjem crkve u Drugom svetskom ratu. Od živopisa sačuvani su samo, dosta oštećeni fragmenti, očuvani deo kompozicije Strašni sud, Gostoljubljenje Avramovo, slike Sv. Nikita, Bogorodica sa Hristom, iznad nje Sv. Srđ i Vakh, jedan arhanđeo, Uspenje Bogorodice, lik Jovana Preteče iz kompozicije Deizisa, ... U sastavu manastirskog kompleksa se nalazi prva osnovna škola.
Kula Redžepagića nastala je 1671. godine i napravo ju je Hasan beg Redžepagić služila je za odbranu od neprijatelja i da se u njoj dočekuju gosti.
Drvena ili Stara džamija sagrađena je 1471. godine odmah nakon turskog osvajanja ovih krajeva za potrebe vojnika. Nalazi se u centru Plava u okviru nekadašnjeg Grada. Više puta je obnavljana a današnji oblik je dobila u XVIII veku.
Džamiju Sultaniju je sagradio sultan Abdul Hamid 1909. godine, kao poklon meštanima Plava za boj na Nokšiću 1879. godine nakon pobede Turaka nad crnogorskom vojskom.
Zanimljivosti[uredi]
Opštinu Plav svakog ljeta posjeti veliki broj turista što zbog svoga jezera i mnogih manifestacija koje se organizuju u Plavu.
Jedna od najpoznatijih su svakako „dani borovnica“ koji su do sada odražavane svake godine počev od 2000. godine. Za vrijeme ove manifestacije pored mnogobrojnih turista Plav posete i mnogi narodni ansambli iz bivših jugoslovenskih država. Pored „dana borovnica“, svakog ljeta održavaju se skokovi sa Novšićkog mosta. Takođe ima i onih drugih manifestacija poput onih humanitarnih, kao i nekoliko turnira u malom fudbalu. Turistima je takođe omogućeno i da krstare jezerom kao i rijekom Lim, koja izvire baš iz Plavskog jezera.
Sport[uredi]
Opština Plav se može pohvaliti i sa dva fudbalsaka kluba „FK Jezero“ i „FK Gusinje“, koji se trenutno takmiče u Drugoj crnogorskoj ligi.
Poznate ličnosti[uredi]
- Ekrem Jevrić, pevač
Reference[uredi]
- ↑ Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2005. COBISS-ID 8764176.
- ↑ Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2004. ISBN 978-86-84433-00-0.
- ↑ Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. oktobar 2004. COBISS.CG-ID 8489488.
Literatura[uredi]
- Grupa autora: Istorijski leksikon Crne Gore, knjiga 5, Daly Press-Vijesti, 2006.
Spoljašnje veze[uredi]
![]() |
Plav na Vikimedijinoj ostavi. |