Pliske i trepteljke

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pliske
Bela pliska
(Motacilla alba)
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Aves
Red: Passeriformes
Natporodica: Passeroidea
Porodica: Motacillidae
rodovi

Pliske (lat. Motacillidae), relativno su mala porodica iz reda ptica pevačica ili vrapčarki (lat. Passeriformes), široko rasprostranjenih po svim zoogeografskim oblastima, osim na ostrvima Tihog okeana. U sastav porodice uključeno je oko 60 vrsta ptica razvrstanih u 5-6 rodova.

Opšte osobine[uredi | uredi izvor]

Opis[uredi | uredi izvor]

Sve pliske predstavljaju prilično jednoobraznu, dobro definisanu grupu, čiji pripadnici imaju određenu sličnost među sobom. To su male ptice čija je dužina od 12,7 do 22,2 cm. Zajednička osobina im je vitko i izduženo telo, mala zaobljena glava sa kratkom šijom, tanak šiljast kljun blago zaobljen sa gornje strane i duga špicasta krila. Držanje se malo razlikuje kod raznih prica. Pliske i šumske pliske su zdepaste na zemlji, a više uspravne kada sede na grani. U trepteljki i zlatnih trepteljki držanje je manje zdepasto. Ptice brzo trče po zemlji, pri tome karakteristično njišu repom gore-dole. Let im je u valovit.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Pliske su rasprostranjene gotovo svuda, osim na Antarktiku i na ostrvima Tihog okeana. Neke vrste, kao riđogrla trepteljka (Anthus cervinus) i sibirska trepteljka (Anthus hodgsoni), gnezde se daleko na severu u arktičkoj tundri, dok velika trepteljka (Anthus antarcticus) obitava u subantarktiku, na ostrvu Južna Džordžija. Riđogrla trepteljka je redovna u Srbiji u vreme jesenje seobe (zimuje u dolini Nila).


Druge, kao šarena pliska (Motacilla aguimp), na primer, obitava isključivo u centralnoj Africi. Areal pojedinih vrsta može obuhvatati ogromna prostranstva - tako područje koje naseljava žuta pliska iznosi 10 miliona kvadratnih kilometara[1] - ono obuhvata svu Evroaziju i deo afrikčkog kontinenta. S druge strane, japanska pliska obitava samo u Japanu, a madagaskarska pliska (Motacilla flaviventris) endemska je vrsta ostrva Magadaskar.

Najviše vrsta pliski nastanjuje otvorena prostranstva sa niskim rastinjem. Izuzetak je šumska pliska (Dendronanthus indicus) koja se gnezdi u hrastovim i mešovitim listopadnim šumama Dalekog istoka, jugoistočnih provincija Kine, Indijskog poluostrva i Sundskih ostrva. Dugorepa pliska (Motacilla clara) naseljava obale burnih šumskih potoka u Africi. Šumska prostranstva naseljavaju šumska (Anthus trivialis) i sibirska (Anthus gustavi) trepteljka. Pliske se sreću kako na nivou mora, tako i na visokim planinama - rumena pliska (Anthus roseatus) obitava u alpskom pojasu Himalaja, na visini 3.050 - 5.300 m.[2]

Vrste koje naseljavaju umerene geografske širine, po pravilu nisu stanarice. Najviše vrsta se gnezdi u tropskim predelima i vodi sedelački način života, ali neke od njih migriraju (kao peruanska vrsta Anthus correndera) ili lutaju na kratkim udaljenostima od svoje oblasti.


Na teritoriji Rusije obitava oko 30 vrata pliski.[3][4][5] Najpoznatije su bela i žuta pliska.

Rodovi i vrste[uredi | uredi izvor]

- Rod Trepteljke (Anthus)

- Rod Zlatne trepteljke (Tmetothylacus)

- Rod Pliske (Motacilla)

- Rod Šumske pliske (Dendronanthus)

- Rod Dugokandžice (Macronyx)

Podvrste[uredi | uredi izvor]

Референце[uredi | uredi izvor]

  1. ^ BirdLife International (2004). Motacilla flava. 2007 IUCN Red List of Threatened Species. IUCN 2007. Retrieved on 9. 8. 2007. Database entry includes justification for why this species is of least concern
  2. ^ Sibley’s Sequence Charles Gald based Sibley, Burt L.Monroe. Order Passeriformes онлајн [1]
  3. ^ Дементьев Г. П. 1937. Полный определитель птиц СССР. М., Л.: 4: 1- 336.
  4. ^ Гладков Н. А. 1954. Семейство Трясогузковые Motacillidae // Птицы Советского Союза. М.: «Советская наука». 5: 594—691.
  5. ^ Степанян Л. С. 1990. Конспект орнитологической фауны СССР. М.: «Наука»: 1-728.

Литература[uredi | uredi izvor]

  • Marko Šćiban, Draženko Rajković, Dimitrije Radišić, Voislav Vasić, Uroš Pantović (2015): Ptice Srbije - kritički spisak vrsta Архивирано на сајту Wayback Machine (20. април 2018). Pokrajinski zavod za zaštitu prirode (PZZP) i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS), Novi Sad.
  • Дементьев Г. П. 1937. Полный определитель птиц СССР. М., Л.: 4: 1- 336.
  • Гладков Н. А. 1954. Семейство Трясогузковые Motacillidae // Птицы Советского Союза. М.: «Советская наука». 5: 594—691.
  • Степанян Л. С. 1990. Конспект орнитологической фауны СССР. М.: «Наука»: 1-728.

Спољашње везе[uredi | uredi izvor]