Podujevo

Koordinate: 42° 54′ 42″ S; 21° 11′ 30″ I / 42.911667° S; 21.191667° I / 42.911667; 21.191667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Podujevo
Pogled na Podujevo iz gradskog parka
Administrativni podaci
Država Srbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugKosovski
OpštinaPodujevo
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.23.453
Geografske karakteristike
Koordinate42° 54′ 42″ S; 21° 11′ 30″ I / 42.911667° S; 21.191667° I / 42.911667; 21.191667
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina636 m
Podujevo na karti Srbije
Podujevo
Podujevo
Podujevo na karti Srbije
Registarska oznakaPR

Podujevo (alb. Podujeva, Podujevë, Besiana, Besianë) je gradsko naselje i sedište istoimene opštine u Srbiji, koje se nalazi u severoistočnom delu Kosova i Metohije i pripada Kosovskom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2011. godine bilo je 23.453 stanovnika.[b]

Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Podujevo površine 915 ha.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Podujevo se kao veliko selo u turskom tefteru popisa oblasti Brankovića 1455. godine pominje kao selo sa 43 srpske kuće, popom Stepanom i njegovim bratom Petrom, na čelu spiska. Pod istim imenom javlja se i u popisu Vučitrnskog sandžaka 1487. godine. U Dubrovačkom arhivu čuva se podatak da su 1660. godine dubrovački trgovci kupovali vunu u Podujevu. Godine 1806. u Prvom srpskom ustanku Stanoje Glavaš je od Prokuplja prodro do Podujeva gde je podigao šanac prema Turcima. Srpska vojska je, u Prvom balkanskom ratu, prema pisanju Srpskih novina, oslobodila Podujevo 21. oktobra (po julijanskom kalendaru 7. oktobra[1]) 1912.

Nepoznato je mesto gde se srpska srednjovekovna seoska crkva nalazila u tadašnjem selu Podujevu. Najverovatnije je da je bila na sadašnjem brdu Merćezu koje su Turci pretvorili u tvrđavu i graničnu kulu. Posle Prvog svetskog rata na brdu je podignuta nova crkva koja je posvećena Sv. Iliji. U Drugom svetskom ratu albanski fašisti i Nemci su srušili njeno kube i oštetili je. Crkva je obnovljena 1971. godine. Ovde se nalazi i Crkva Svetog Andreja u Podujevu.

Osnovna škola u Podujevu otvorena je 1921. godine. Prvi učitelj bio je Božo Šolak.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 1981. godine grad je bio većinski naseljen Albancima. Nakon rata 1999. godine većina Srba i Crnogoraca je napustila Podujevo.

Etnički sastav prema popisu iz 1961.[2]
Albanci
  
2.838 58,3%
Srbi
  
1.447 29,7%
Crnogorci
  
497 10,2%
Ukupno: 4.870
Etnički sastav prema popisu iz 1981.[3]
Albanci
  
14.423 90,7%
Srbi
  
740 4,6%
Crnogorci
  
348 2,2%
Romi
  
320 2%
Ukupno: 15.894
Etnički sastav prema popisu iz 2011.[4]
Albanci
  
22.696 96,8%
Aškalije
  
604 2,6%
Romi
  
74 0,3%
Ukupno: 23.453

Broj stanovnika na popisima:

Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 2.435
1953. 3.253
1961. 4.870
1971. 8.490
1981. 15.894
1991. 25.847

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Republika Kosovo (alb. Republika e Kosovës) jednostrano je proglašena država na teritoriji Republike Srbije, protivno Ustavu Srbije i Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Prema Rezoluciji 1244, cela teritorija Kosova i Metohije, pravno gledano, nalazi se u sastavu Srbije dok ne bude postignuto konačno rešenje. Srbija ne priznaje jednostrano otcepljenje, po međunarodnom pravu, njene teritorije, preciznije autonomne pokrajine pod privremenom upravom Ujedinjenih nacija (UNMIK). Vlada sa sedištem u Prištini ima defakto vlast nad većinom teritorije, dok pojedine strukture Srbije funkcionišu na severu i u srpskim enklavama.
  2. ^ Popis iz 2011. na Kosovu i Metohiji su sproveli organi samoproglašene Republike Kosovo. Ovaj popis je bio bojkotovan od strane velikog broja Srba, tako da je realan broj Srba na Kosmetu znatno veći od onog iskazanog u zvaničnim rezultatima ovog popisa.

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Jagoš Đilas: Školstvo na Kosovu , Zajednica za naučni rad, Priština, 1976

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]