Poredak nasleđivanja srpskog i jugoslovenskog trona

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kraljevina Srbija ukinuta je 1. decembra 1918. kada je proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevina Jugoslavija od 3. oktobra 1929. koja je postojala do 29. novembra 1945. godine.

Dinastički grb Kraljevskog doma Karađorđevića od Srbije

Porodičnim pravilnikom iz 1930. godine koji je jedini donet regulisano je pravo nasleđivanja srpskog i jugoslovenskog trona. Trenutni pretendent na oba trona je prestolonaslednik Aleksandar sin jedinac kralja Petra II Karađorđevića koji je preminuo 1970. godine.

Nasleđe se prenosi u muškoj primogenituri, što znači od oca na najstarijeg sina, sve dok postoji direktna linija nasleđivanja. Ako se direktna linija prekine, načelo primogeniture se ponovo uspostavlja po starešinstvu prvorodstva među braćom poslednjeg Monarha. To znači da redosled rođenja dece Monarha uslovljava redosled njihovog prava na nasleđe prestola i da po tom načelu ne postoji komponenta izbora niti autonomne volje. U slučaju formalne abdikacije bilo kog člana Kraljevske porodice na njegovo mesto u redosledu nasleđivanja, to mesto automatski pripada sledećem članu Kraljevske porodice po starešinstvu prvorodstva. Izuzetno, ovo se pravilo može i drugačije urediti voljom Monarha koji nema direktnog potomstva.

Kruna kralja Petra I Karađorđevića

Linija nasleđa[uredi | uredi izvor]

Ako monarh nema muških naslednika, njega će prema ustavu naslediti prvi muški naslednik iz bočne linije dinastije Karađorđević. Ženski potomci nemaju prava nasleđa, i do udaje pripadaju kraljevskom domu Karađorđevića. Potomci kneza Arsena nemaju pravo nasleđa prestola Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije.[1]

Aleksandar II i princeza Katarina na kraljevskom venčanju u Stokholmu

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]