Портал:Narodnooslobodilačka borba
Portal o Narodnooslobodilačkoj borbi nastao je sa željom da se na Vikipediji na srpskom jeziku što bolje prezentuje borba naroda Jugoslavije, predvođenog Komunističkom partijom, protiv fašističkog okupatora i domaćih izdajnika, koja je vođena od jula 1941. do maja 1945. godine. Za to vreme vođene su mnoge borbe, a uprkos raznim represalijama okupatora Narodnooslobodilački pokret je stalno jačao i na kraju rata izrastao u Jugoslovensku armiju, koja je brojala 800.000 ljudi.
Na Vikipediji na srpskom jeziku napisani su brojni članci sa tematikom iz Narodnooslobodilačkog rata — biografije svih narodnih heroja Jugoslavije, biografije istaknutih ličnosti Narodnooslobodilačkog pokreta, članci o brigadama, divizijama i korpusima NOV i POJ, borbama i ratnim operacijama, spomenicima i muzejima. Ukoliko i Vi želite da učestvujete u pisanju članaka o Narodnooslobodilačkoj borbi pozivamo vas da pristupite Timu za Narodnooslobodilačku borbu, gde možete videti planove i liste zadataka.
Portal je napravljen novembra 2008, u vreme šezdesetpete godišnjice Drugog zasedanja AVNOJ-a.
Slobodan Bajić Paja (Šidski Banovci, 26. jun 1916 — Kalesija, 16. jul 1943) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije. Bio je jedan od organizatora Narodnooslobodilačke borbe u Sremu i prvi politički komesar Prve vojvođanske brigade, a potom i Glavnog štaba NOV i PO Vojvodine.
Kao student Filozofskog fakulteta u Beogradu, priključio se studentskom revolucionarnom pokretu i početkom 1938. godine je postao član ilegalne Komunističke partije Jugoslavije. Iste godine je zbog ilegalne političke aktivnosti na Univerzitetu bio uhapšen zajedno sa većom grupom studenata i bio osuđen na kaznu od četiri godine zatvora, koju je izdržavao u Sremskoj Mitrovici. U zatvoru ga je zatekla okupacija Jugoslavije i proglašenje Nezavisne Države Hrvatske, pa je u noći 21/22. avgusta 1941. godine, sa grupom komunista uspeo da pobegne iz zatvora, kroz podzemni otvor koji su prokopali. Nakon toga se pridružio partizanima na Fruškoj gori.
Aprila 1941. godine Vojvodina je okupirana i podeljena u tri okupacione zone: Srem su Nemci predali Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Bačku i Baranju je anektirala Kraljevina Mađarska, dok je Banat potpao pod vlast domaćih Nemaca, mada je formalno pripadao Nedićevoj Srbiji. Teror i fizičko uništenje nedužnog naroda, privredna pljačka, opšta obespravljenost, beda i očaj karakterisali su četvorogodišnju okupaciju. U toku okupacije u Vojvodini je oko 50.000 ljudi ubijeno, a preko 280.000 je bilo internirano, hapšeno, zlostavljano i mučeno.
Pokret otpora, koji je pokrenula Komunistička partija Jugoslavije, krajem 1941, pretrpeo je u Banatu i Bačkoj težak poraz, dok je u Sremu, posle solidnijih priprema, postepeno prerastao u opštenarodni ustanak. Na oslobođenoj teritoriji u Sremu organizovana je i partizanska vlast, sa masovnim antifašističkim organizacijama, štampom i školstvom. Iskustva iz Srema u organizovanju oslobodilačke borbe prenesena su u leto 1944. godine u Banat, Bačku i Baranju, tako da je pre dolaska Crvene armije, oktobra 1944, ovde već bila organizovana narodna vlast sa oslobodilačkim institucijama.
-
Ivo Lola Ribar 1943.
-
Vlada Zečević i Fjodor Mahin 1942.
-
Partizanska spomenica 1941. i partizanska zakletva, Vojni muzej u Beogradu
-
Kozarčanka (Milja Marin) fotografija Žorža Skrigina
-
Detalj iz spomen-doma Bitke na Sutjesci na Tjentištu
-
Josip Broz Tito i Ivan Ribar 1943.
-
-
Josip Mažar i Petar Mećava 1943.
-
Grb Nove Jugoslavije iz 1943.
-
Prvo zasedanje AVNOJ-a u Bihaću, 1942.
-
Peko Dapčević i omladinska delegacija Druge proleterske brigade
-
Vešanje Lepe Radić u Bosanskoj Krupi 1943.
-
Ljubo Čupić pred streljanje u Nikšiću 1943.
-
Vešanje Steve Filipovića u Valjevu 1941.
-
Tito u Bihaću 1942.
-
Dečak borac
-
Detalj iz spomen-doma Bitke na Sutjesci na Tjentištu
-
Rada Vranješević na zasedanju ZAVNOBiH
-
Partizanski plakat
-