Port ov Spejn
Port ov Spejn Port of Spain | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Trinidad i Tobago |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 57.000 [1] |
— gustina | 4.384,62 st./km2 |
Aglomeracija | 128.026 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 10° 40′ 01″ S; 61° 31′ 01″ Z / 10.667° S; 61.517° Z |
Aps. visina | 66[2] m |
Površina | 13 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Rajmond Tim Ki |
Veb-sajt | |
www.cityofportofspain.org.tt |
Port ov Spejn (španski: Puerto España), zvanično Grad Luke Španije (takođe stilizovano Port-ov-Spejn), glavni je grad Trinidada i Tobaga, drugi je po veličini grad u zemlji posle San Fernanda, i treća po veličini opština posle Čagvanasa i San Fernanda. Grad ima 37.074 stanovnika u opštini (popis iz 2011),[1] gradsku populaciju od 81.142 (procena iz 2011) i prolaznu dnevnu populaciju od 250.000 stanovnika.[3] Nalazi se u zalivu Parija, na severozapadnoj obali ostrva Trinidad i deo je veće konurbacije koja se proteže od Čagvaramasa na zapadu do Arime na istoku sa procenjenom populacijom od 600.000 stanovnika.[4]
Port ov Spejn je najrazvijeniji grad u Trinidadu i Tobagu. Grad je veliki administrativni i trgovački centar u državi, ali i značajan finansijski centar za ceo region Kariba.[5] U gradu se nalazi i najveća kontejnerska luka na ostrvu i predstavlja jedno od središta transporta na Karibima, odakle se izvoze i poljoprivredni i industrijski proizvodi. Luka Španija je takođe bila de fakto glavni grad kratkotrajne Zapadnoindske federacije, koja je ujedinila Karibe. Grad je takođe dom najveće kontejnerske luke na ostrvu i jedno je od nekoliko brodskih čvorišta na Karibima, koji izvozi poljoprivredne i industrijske proizvode. Boksit iz Gvajane se transportuje preko objekata u Čagvaramasu, oko 8 km (5 mi) zapadno od grada. Predposni karneval glavni je gradski kulturni festival i turistička atrakcija.
Danas je Španska luka vodeći grad u Karipskom regionu. Trinidad i Tobago bili su domaćini Petog samita Amerike 2009. godine, čiji su gosti bili predsednik SAD Barak Obama i američka državna sekretarka Hilari Klinton.[6]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Španska luka ima površinu od oko 10,4 km² (c. 4 sq. mi) i nalazi se u severozapadnom delu ostrva Trinidad, između zaliva Parija, Severnog lanca i močvare Karoni.
Severni lanac je niz visokih, bioraznolikih brda u severnom delu Trinidada i smatra se produžetkom planina Anda Južne Amerike, iako je to geološki netačno. Preko 465 vrsta ptica i 100 vrsta sisara može se naći u ovim planinama, što ga čini jednim od najraznovrsnijih planinskih lanaca na Karibima. Severni lanac se proteže od poluostrva ČagVaramas na zapadu do Toka na istoku i sastoji se uglavnom od strmih uranjanja metasedimentnih stena i bujne prašume koja sadrži veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Luka Španija se nalazi na zapadnom kraju i grad se penje u brda i doline koje su naseljene i velikim delom iskrčene. Dva najviša vrha su El Cerro del AripoEl Kero del Aripo i El Tačuče, čiji vrh iznosi 900 m (3.000 stopa).
Močvara Karoni sa svojih 3278 zaštićenih hektara, dugo je predstavljala fizičku barijeru za širenje grada na jug, prisiljavajući nemilosrdan urbani rast na istok na račun rasterećenja obilaznice. Ovo područje mangrova na zapadnoj obali drugo je najveće močvarno područje na ostrvu nakon istočnoobalske Nariva močvare koja je skoro dvostruko veća. Ona ima preko 160 vrsta ptica, uključujući nacionalnu pticu, grimizni ibis. To je jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija u zemlji sa sadržajima za posetioce i redovnim obilascima brodom sa vodičem.[7]
Neki od gradova leže na kopnu povraćenim iz Parijskog zaliva, mirnog zaklonjenog zaliva koji odvaja Trinidad od Venecuele, dok se drugi delovi penju u brda iznad grada. Geografski gledano, Luka Španije je idealna za pomorski saobraćaj, pružajući prirodnu luku na severozapadnim obalama Trinidada gde su nepovoljni vremenski uslovi izuzetno retki.[8] Za razliku od Čagvanasa i San Fernanda, Luka Španija ima hladnu klimu zbog nadmorske visine i okolnih planina Severnog lanca. U visokim, maglovitim dolinama i planinama koje okružuju severnu periferiju grada, temperaturna inverzija je prilično česta i planine pružaju rashlađujuće olakšanje od sparne vreline ispod. Blu Bejsin vodopadi, popularna atrakcija, nalaze se severno u Diego Martinu.[9]
Klima[uredi | uredi izvor]
Grad ima tropsku vlažnu i suvu klimu (Kepen Aw) klimu koju karakterišu tople do vruće temperature tokom cele godine, sa malim sezonskim varijacijama zbog blizine ekvatora, iako se noćne temperature donekle spuštaju tokom zimskih meseci od januara do marta. Temperature se obično kreću od 19 do 34 °C, retko iznad 35 ili ispod 17. Vlažna sezona traje od maja do decembra, a sušna sezona od januara do aprila. Tokom decembra-februara može biti prohladno tokom noćnih sati.
Klima Luke Španije, Trinidad i Tobago | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Apsolutni maksimum, °C (°F) | 33,2 (91,8) |
33,0 (91,4) |
34,9 (94,8) |
34,9 (94,8) |
35,3 (95,5) |
34,4 (93,9) |
33,5 (92,3) |
34,2 (93,6) |
37,0 (98,6) |
35,5 (95,9) |
33,8 (92,8) |
33,2 (91,8) |
37,0 (98,6) |
Maksimum, °C (°F) | 28,0 (82,4) |
28,9 (84) |
30,3 (86,5) |
31,0 (87,8) |
33,1 (91,6) |
31,5 (88,7) |
31,3 (88,3) |
31,7 (89,1) |
32,2 (90) |
32,2 (90) |
31,5 (88,7) |
31,1 (88) |
31,07 (87,93) |
Minimum, °C (°F) | 17,0 (62,6) |
19,2 (66,6) |
20,7 (69,3) |
22,0 (71,6) |
23,0 (73,4) |
23,3 (73,9) |
23,0 (73,4) |
23,0 (73,4) |
23,1 (73,6) |
22,6 (72,7) |
22,3 (72,1) |
21,0 (69,8) |
21,68 (71,03) |
Apsolutni minimum, °C (°F) | 14,6 (58,3) |
16,1 (61) |
16,7 (62,1) |
17,2 (63) |
18,9 (66) |
19,7 (67,5) |
18,3 (64,9) |
18,9 (66) |
19,4 (66,9) |
19,4 (66,9) |
17,9 (64,2) |
15,7 (60,3) |
14,6 (58,3) |
Količina kiše, mm (in) | 42,9 (1,689) |
39,8 (1,567) |
16,9 (0,665) |
27,7 (1,091) |
67,5 (2,657) |
155,6 (6,126) |
193,6 (7,622) |
244,0 (9,606) |
190,5 (7,5) |
143,3 (5,642) |
210,5 (8,287) |
75,7 (2,98) |
1,408 (55,433) |
Dani sa kišom (≥ 0.1 mm) | 11 | 10 | 6 | 6 | 11 | 20 | 21 | 19 | 16 | 15 | 18 | 13 | 166 |
Relativna vlažnost, % | 81 | 80 | 77 | 77 | 79 | 84 | 84 | 84 | 84 | 85 | 86 | 84 | 82 |
Sunčani sati — mesečni prosek | 241,3 | 231,3 | 248,3 | 237,5 | 233,2 | 183,7 | 205,9 | 212,5 | 197,1 | 207,4 | 197,7 | 214,5 | 2.610,4 |
Izvor #1: World Meteorological Organization[10] | |||||||||||||
Izvor #2: NOAA (sun, extremes and humidity)[11] |
Urbana struktura[uredi | uredi izvor]
Zvanična populacija Like Španije relativno je mala i odražava uske gradske granice uključujući centralnu poslovnu četvrt i brojne ekonomski depresivne i nekoliko naprednih susednih predgrađa. Osim zvaničnog stanovništva, susedno okruženje Istočno-Zapadni koridor ima blizu 600.000 ljudi,[4] i osećaj „velikog grada“ sa svojim prigradskim kolima dominira putovanje na posao. Koridor je izgrađeno područje severnog Trinidada koje se proteže od glavnog grada, Luke Španije, 24 km (15 mi) istočno do Arime. Uključuje gradove Baratarija, San Huan, St. Josev, Kurepe, St. Avgustin, Tunapuna, Takarigva, Arouka i Fajve Rivers, nekada različite zajednice, a sada okruge u neprekidnom urbanom području. Uglavnom se prostiru duž istočne magistrale, između autoputa Čerčil-Ruzvelt i podnožja severnog lanca.[12]
Stanovanje[uredi | uredi izvor]
Stanovanje u Luci Španija varira od luksuznih stanova na obali do pansionskih kuća kojima nedostaje unutrašnji vodovod i pristup motornim vozilima. Kontinuirani pritisak za širenje komercijalnog razvoja u Vudbruku i Gornjem gradu (sama luka Španija) doveo je do brze stope opadanja gradskog stanovništva u poslednje 4 decenije.[13] Privatna razvojna šema u ulici Dejmien u Vudbruku nedavno je obezbedila 350 luksuznih stanova, ali njihove cene nisu pristupačne većini stanovnika, iako su prvobitno bili namenjeni opštoj populaciji.
Da bi se rešio ovaj problem, Razvojna kompanija istočnog dela Luke Španije,[14] je osnovana 2005. godine sa mandatom da razvije i ponovo izgradi zonu u istočnoj Luci Španije radi poboljšanja ekonomskog, društvenog i fizičkog okruženja u tim područjima. Veliki delovi istočnog ulaza u Luku Španije očišćeni su od starih skladišta i nekvalitetnih stanova.[15]
Postoji nekoliko novih državnih stambenih projekata u gradu koji su u izgradnji ili su u planu.[16]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Godina |
---|
Stanovništvo |
Privreda[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Port ov Spejn partnerski gradovi su:[17]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v Trinidad and Tobago 2011 Population and Housing Census Demographic Report (PDF) (Izveštaj). Trinidad and Tobago Central Statistical Office. str. 26. Arhivirano iz originala (PDF) 09. 10. 2016. g. Pristupljeno 27. 5. 2016.
- ^ „Elevation of Port-of-Spain,Trinidad and Tobago Elevation Map, Topo, Contour”. floodmap.net. Pristupljeno 5. 4. 2016.
- ^ a b The Port of Spain City Corporation website Arhivirano 17 decembar 2012 na sajtu Wayback Machine. cityofportofspain.org.tt
- ^ a b „Trinidad and Tobago – Country overview, Location and size, Population, Industry, Oil and gas, Manufacturing, Services, Tourism”. Nationsencyclopedia.com. Pristupljeno 26. 6. 2010.
- ^ CIA World Factbook Trinidad and Tobago. cia.gov
- ^ „The website for the secretariat for the fifth summit of the Americas”. Arhivirano iz originala 18. 2. 2008. g. Pristupljeno 21. 3. 2009.
- ^ Wetlands: Towards their sustainable development. The Trinidad Guardian, (31 January 2000) p. 18.
- ^ „Port Authority of Port of Port of Spain website”. Patnt.com. Pristupljeno 26. 6. 2010.
- ^ Blue Basin falls
- ^ „World Weather Information Service–Port of Spain”. World Meteorological Organization. Pristupljeno 10. 12. 2013.
- ^ „Piarco INTL AP Climate Normals 1961–1990”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 10. 12. 2013.
- ^ „Northern Range of Trinidad Travel Guide”. Carnaval.com. Pristupljeno 26. 6. 2010.
- ^ „Socio-Economic Background”. Halcrow Group Greater POS report. Nalis.gov.tt. 2. 4. 2000. Arhivirano iz originala 4. 6. 2008. g. Pristupljeno 26. 6. 2010.
- ^ Flow New Media (15. 9. 2005). „The East Port of Spain Development Company Limited website”. Eposdctt.com. Arhivirano iz originala 03. 03. 2016. g. Pristupljeno 26. 6. 2010.
- ^ Chouthi, Sandra (9 March 2006). Seeking to redevelop East Port-of-Spain Arhivirano 1 avgust 2013 na sajtu Wayback Machine. The Trinidad Guardian
- ^ Ministry Of Housing. housing.gov.tt
- ^ „Listing of Twinning Cities”. cityofportofspain.gov.tt. City of Port of Spain. Arhivirano iz originala 22. 10. 2017. g. Pristupljeno 2020-06-14.