Počitelj

Koordinate: 43° 08′ 04″ S; 17° 43′ 56″ I / 43.134444° S; 17.732222° I / 43.134444; 17.732222
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Počitelj
Počitelj
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonHercegovačko-neretvanski kanton
GradČapljina
Stanovništvo
 — 2013.Pad 799
Geografske karakteristike
Koordinate43° 08′ 04″ S; 17° 43′ 56″ I / 43.134444° S; 17.732222° I / 43.134444; 17.732222
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Počitelj na karti Bosne i Hercegovine
Počitelj
Počitelj
Počitelj na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Pozivni broj036
Veb-sajtcapljina.ba

Počitelj je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini, u gradu Čapljina, koje administrativno pripada Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se u dolini rijeke Neretve. Počitelj je istorijsko naselje orijentalno-mediteranskog karaktera. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 905 stanovnika.

Porijeklo imena[uredi | uredi izvor]

Ime Počitelj ukazuje na arhaično porijeklo. Etimologija imena Počitelj nije riješena. Jedni smatraju da je ime Počitelj izvedeno od glagola počivati; drugi da je ime kastelana toga grada dalo gradu ime Počitelj; treći da su učeni ljudi 'poštovana gospoda' uslovili ime Počitelja; četvrti da se porijeklo imena Počitelja treba tražiti u hungarizmu 'čitelj', italijanski 'citadela', kao izrazu za grad, utvrdu; peti da se radi o glagolu čitati.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Počitelj u srednjem vijeku[uredi | uredi izvor]

Počitelj predstavlja tvrđavu koja potiče iz srednjega vijeka. Nalazi se uz lijevu obalu rijeke Neretve kod Čapljine. Utvrda je štitila ulaz u dolinu donje Neretve na putu iz Drijeva prema Bišću. Prvi put se Počitelj navodi u povelji za vojvodu Stjepana Vukčića 1444. (Posichell, Vdobranah castello con lo contato). Kasnije je pomenut 1448 (castrum Beczitel) i 1454. (civitate Pozitell cum pertinentiis suis).

Dugo vremena pogrešno se smatralo da je u Počitelju bilo bosansko kraljevsko brodogradilište u 14. vijeku. Čuveni drugi novi grad kojeg je Tvrtko I Kotromanić gradio 1383. u primorju zvao se Brštanik. On je pogrešno smještan da se nalazi kod Počitelja pa je i određena aktivnost oko Tvrtkovog brodogradilišta, a i prodaje soli, dovođena u vezu sa Počiteljem. Kasnije su istoričari dokazali da je Brštanik bio dalje od Počitelja, pa je sve ostalo što se povezivalo za Počitelj ostalo bez ikakvoga osnova. Uprkos tome i danas se može pročitati u literaturi da je Počitelj zidao Tvrtko 1383, i da je tu bilo brodogradilište.

Počitelj je imao značajnu ulogu u sukobima sa Osmanlijama.

Počitelj u novom vijeku[uredi | uredi izvor]

Ovaj hercegovački gradić na živopisnoj obali Neretve izgrađuje se intenzivno od druge polovine 16. vijeka kroz plodonosno ukrštanje dviju graditeljskih tradicija — orijentalne i mediteranske. Sve do naših dana bilo je sačuvano to graditeljsko kulturno blago — Šišman Ibrahim-pašina džamija, Počiteljska sahat-kula, medresa, hamam, han, kuća Gavrankapetanovića.

HVO je u ljeto 1993. godine razorio taj jedinstveni grad-spomenik tokom Bošnjačko-hrvatskog sukoba. U januaru 2003. istorijsko gradsko područje Počitelja proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Počitelj
2013.[1]1991.1981.[2]1971.[3]
Ukupno799 (100,0%)905 (100,0%)888 (100,0%)804 (100,0%)
Bošnjaci466 (58,32%)660 (72,93%)1629 (70,83%)1605 (75,25%)1
Hrvati316 (39,55%)172 (19,01%)182 (20,50%)171 (21,27%)
Neizjašnjeni8 (1,001%)
Bosanci i Hercegovci3 (0,375%)
Srbi2 (0,250%)20 (2,210%)15 (1,689%)15 (1,866%)
Bosanci2 (0,250%)
Muslimani1 (0,125%)
Ostali1 (0,125%)17 (1,878%)2 (0,249%)
Jugosloveni36 (3,978%)53 (5,968%)6 (0,746%)
Crnogorci4 (0,450%)2 (0,249%)
Albanci3 (0,338%)2 (0,249%)
Makedonci1 (0,113%)
Slovenci1 (0,113%)1 (0,124%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 7. 4. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021. 
  2. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015. 
  3. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]