Pravoslavna crkva Svetog arhiđakona Stefana u Sremskoj Mitrovici

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog arhiđakona Stefana
Opšte informacije
MestoSremska Mitrovica
OpštinaSremska Mitrovica
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od izuzetnog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture

Pravoslavna crkva Svetog arhiđakona Stefana, poznatija i kao Stara pravoslavna crkva, Mala pravoslavna crkva ili Crkvica, je najstariji očuvani bogoslužbeni hram u gradu Sremska Mitrovica, a zbog starosti i značaja najvrednijih na području Srema. Crkva pripada Eparhiji sremskoj Srpske pravoslavne crkve. Crkva je danas posvećena svetom prvomučeniku arhiđakonu Stefanu.

Crkva je jedini spomenik kulture od izuzetnog značaja u Sremskoj Mitrovici, zbog svog značaja ali i starosti, jer je to jedina sačuvana gradska građevina iz vremena otomanske vladavine Sremom.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Danas postoje podaci koji govore da je mesto današnje crkve bilo važno za hrišćane još u vreme starog Sirmijuma. Zapravo, arheološka iskopavanja rađena 1980. godine pod oltarom ovog zdanja pronašla su mozaički krst od crvenog mermera koji datira iz vremena Sirmijuma. Tako je je ova crkva na temeljima hrama, koji su najverovatnije ostaci hrišćanske bazilike iz prvih vekova hrišćanstva. Dalja arheološka iskopavanja utvrdila su da su na ovom prostoru u vreme antičkog grada Sirmijuma, bila kupatila (terme), a po pobedi hrišćanstva ovakva mesta ili su rušena ili pretvarana u bogomolje.

Prvi pisani zapisi su tek iz 1729. godine, nastali povodom kanonske posete vizitacije Biskupije pečujske, Opatiji sremskomitrovačkoj, gde su vizitatori zabeležili: „Petog jula osvećena je opatija Sv. Demetri na Savi, koja je sad nastanjena šizmatičkim Srbima. Oni imaju veličanstvenu i solidnu crkvu...". Tri godine kasnije analitičar Karlovačke mitropolije zapisuje: „Crkva je starodrevna od kamena, svod od dasaka, oltar od kamena“. Zvonik baroknog oblika je najverovatnije kasnije pridodat crkvi.

Unutrašnjost crkve[uredi | uredi izvor]

Enterijer crkve posebno važnim čini prekrasni ikonostas. Ima više spratova i ukrašen je najfinijom rezbarijom, koja prepliće motive životinjskog i biljnog sveta. Tu su lavovi i ždralovi, zmije i loze, ruže i lišće: sve povezano i upleteno jedno u drugo. U ikonostas su smeštene ikone najčuvenijeg baroknog slikara ovih prostora, Teodora Kračuna. Fizionomija svetiteljskih likova daje karakteristiku njihovih ličnosti, u čemu prednjači ikona sv. Jovana Krstitelja. Neki motivi na ikonostasu su neponovljivi u svetskom slikarstvu. Prizor Vaskrsenja Hristova na drugom spratu ikonostasa, gde je Hristos prikazan kako drzi ašov u rukama, a ispred njega kleči Marija Magdalina - nije zabeležen u analima.

Poslednjih nekoliko godina prostor oko Male crkve se kultiviše, pa je oko crkve oblikovan Savski trg. Iskopan je novi arteski bunar dubine preko 300 metara, krunisan česmom.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]