Predak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Predak je krvni rođak, srodnik po očevoj ili majčinoj liniji u daljoj prošlosti. Kao što ima mnogo naziva za rodbinu i rođake, srpski jezik poznaje i mnogo reči za pretke u različitim stepenima srodstva.

Najbliži preci su baba i deda, njihovi roditelji su prababa i pradeda, pre njih čukunbaba i čukundeda (roditelji prababe i pradede, ili babini ili dedini baba i deda, ili mamini i tatini pradeda i prababa).

Vera i običaji[uredi | uredi izvor]

Stari narodi, uključujući Slovene, imali su, pre primanja hrišćanstva, razvijen kult predaka. Verovali su da posle smrti duše predaka odlaze na drugi svet, odakle se staraju o potomcima. Mnogi elementi kulta predaka očuvali su se do danas, naročito u pogrebnim običajima. U slavskom kultu mesto mitskog pretka zauzeo je hrišćanski svetitelj. Uobičajeno je da pripadnici istog roda imaju istu slavu.

Umetnost[uredi | uredi izvor]

Preci se prikazuju na porodičnom stablu. Čuvene su freske sa predstavom linije nasleđa srednjovekovne vladarske porodice Nemanjića u manastirima Visoki Dečani, Gračanica, Pećka patrijaršija.

Vidi još[uredi | uredi izvor]