Preddinarsko gorje u okolini grada Banja Luka
Preddinarsko gorje u okolini grada Banja Luka čini nekoliko uvezanih gorja u okolini samog grada Banja Luka. Banjalučka kotlina nalazi se na prelazu iz dinarskog planinskog sistema u Panonsku niziju. Na jugu se ističe nekoliko planina: Manjača (1214 m), Čemernica (1338 m), Tisovac (1172 m) i Osmača (948 m) [1] Rijeka Vrbas seče planine deleći ih u dve celine.
Obodni reljef je dosta niži. Neki od vrhova su: Krčmarice (302 m), Crni vrh (546 m), Starčevica (540 m), Kovčin (557 m), Veliki Ponir (589 m), Drenovača (490 m), Kajbakovac (672 m), Banj brdo (372 m), Strane (221 m), Ducipoljska planina (626 m), Vranovina (496 m), Šibovi (383 m), Piskavica (433 m) i Banjalučka Kozara (421 m). [2]
Banjalučka kotlina[uredi | uredi izvor]
Samo urbano područje grada leži na visini od oko 163 m.n.m. Urbano područje je smešteno na obalama Vrbasa. Ravno dno kotline zauzima prostor pretežno sa leve strane Vrbasa. Od dna kotline terasasto se širi kotlinska ravan na obe obale Vrbasa. Prema istoku, kotlina se širi do Starčevice, preko rebrovačke terase, podnožja Drenovače (490 m) te tokom istoimenog potoka do doline Vrbanje.[1] Sa sjeveroistoka je zatvorena padinama Male Zavarduše (376 m), a širi se do Česme i Mađira, te podnožja Krčmarice i Trapistske šume.[1] Ispod Ducipoljske planine, Vranovine pa do ušća Suturlije u Vrbas, te ispod Šibova, Petrićevskih brda, Lauša, te se preko Rakovačkih bara postepeno pretvara u aluvijalne ravni koje nakon Laktaške klisure prelaze u Lijevče polje.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v Dinarsko gorje, Peripanonske (preddinarske) planine
- ^ Topografska karta grada Banja Luka, polje 4, izdanje Vojnogeografskog instituta, izrađeno na osnovu reambulacije iz 1930., delimično dopunjeno 1961., izohipse na 20 m, 1:50 000