Predejane (selo)

Koordinate: 42° 51′ 04″ S; 22° 01′ 36″ I / 42.8511° S; 22.0268° I / 42.8511; 22.0268
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Predejane (selo)
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugJablanički
GradLeskovac
Stanovništvo
 — 2011.405
Geografske karakteristike
Koordinate42° 51′ 04″ S; 22° 01′ 36″ I / 42.8511° S; 22.0268° I / 42.8511; 22.0268
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Predejane (selo) na karti Srbije
Predejane (selo)
Predejane (selo)
Predejane (selo) na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj016
Registarska oznakaLE

Predejane (selo) je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 405 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 491 stanovnika).

Položaj i tip[uredi | uredi izvor]

Selo leži desno od Predejanske reke, pritoke J. Morave. Kuće ovog naselja zahvataju prostrano zemljište koje je visoko od 500 do 800 m. Okolna su naselja: varošica Predejane sa zapada, selo Krpejci sa severozapada, Crveni Bregsa jugoistoka itd. Stanovnici se služe vodom sa česama i iz bunara. Nazivi potesa su: Barice, Arnica, Mrtvački Rid ili Čukar, Rosulja, Ravnište, Srbljačka Livada, Raskrsje, Murdina Čuka, Ilijin Krst, Belege, Golemi Rid, Stipsana Dolina, Samarski Rid, Golema Padina, Debeli Del, Šilegarnik, Peka, Mečkin kamen, Suva Gora, Vataško, Milina Livada, Ilijin Čukar, Trnica, Selište, Nevenovo Selište (tu je „sredselo“), Lozište, Kačer ( to je državna šuma) i drugi. Predejane je razbijenog tipa. Pri podizanju kuća stanovnici su vodili računa da im imanja budu što bliže. Zbog toga i usled rasčlanjenosti zemljišta, kuće su rasturene. Idući od zapada prema istoku razlikuju se mahale: Limčište, Srednja i Milina Livada. Srodničke kuće su jedna drugoj bliže. Ukupno Predejane ima 99 domova (1958. g.).

Starine i prošlost[uredi | uredi izvor]

Na zemljištu sela Predejana postoje različite starine i karakteristični topografski nazivi. Oni ukazuju da je i ovde bilo stanovnika još u ranije doba. Brdo Gradac nalazi se u mahali Milana Livada. Tamo ima „zidina i šuma". U narodu se govori, da su nekada postojale „latinske" crkve: po jedna se nalazila na potesima Čuljejca i Reka. Tamo su „bile zidinke", kojih danas nema. Potes Selište leži u zapadnom delu sela iznad varošice Predejana. Pored Selišta je sadašnja mahala Limčište. Na Selištu sada su njive i po neka livada. Ostataka od starina nema. Nevenino Selište je u Srednjoj Mahali Predejana. Tamo su livade i šljivari. I na ovom potesu starina nema. Današnje selo Predejane osnovano je pre oko 140 godina. Njega je osnovao neki doseljennk iz Bosiljgradskor Krajišta. Imao je tri sina od kojih potiču današnji rodovi: Ristini sa Sokarcima, zatim Cvetanovi i Cvetkovi. Od pomenutog doseljenina potiče 48 seoskih domaćinstava. Najstariji začetak današnjeg Predejana bio je u sadašnjoj Srednjoj Mahali. Tamo je i stari seoski krst. Preseljenici iz Srednje Mahale kasnije su osnovali druge krajeve naselja. Krajem prve polovine XIH veka Srbi iz ovog i iz okolnih naselja radili su u turskim samokovima u kojima se dobijalo gvožđe. Takvih samokova bilo je u selima Ruplju, Mrkovici, u dolini Predejansne Reke (oko 3 km uzvodno od današnje varošice Predejana) i na drugim mestima. Na zemljištu pored J. Morave od početka XX veka osnovana je varošica Predejane. Ona leži na potesima koji su pripadali atarima sela Predejana i Bričevja. Atar pomenute varošice sada je odvojen od atara sela Predejana. Selo Predejane ima crkvu posvećenu sv. Arhanđelu „gorešnjaku" (u julu). Sagrađena je 1871. g. Nalazi se neposredno iznad varošice Predejana. Tu je i gro6lje pomenute varošice. Na dan seoske slave kod te crkve dolaze stanovnici iz više okolnih naselja Selo Predejane ima groblje na mestu Rudina kod Limčiske Mahale. Ono je starije od crkve. Seoska slava je Spasovdan.[1]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Predejane (selo) živi 395 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,4 godina (36,8 kod muškaraca i 40,2 kod žena). U naselju ima 145 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,39.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 631
1953. 528
1961. 540
1971. 616
1981. 508
1991. 456 448
2002. 491 495
2011. 405
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
489 99,59%
Makedonci
  
2 0,40%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dr. J. F. Trifunovski, Grdelička Klisura, Leskovac, 1964, 132 - 135 strana
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]