Predsedništvo CK SKJ

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Amblem Saveza komunista Jugoslavije

Predsedništvo CK SKJ (mkd. Претседателство на ЦК СКЈ; sloven. Predsedstvo CK ZKJ) bilo je izvršni organ Centralnog komiteta SKJ (CK SKJ) i kolektivni šef Saveza komunista Jugoslavije (SKJ), od 1978. do 1990. godine.

Formirano je oktobra 1966, u toku reforme Saveza komunista, kao Predsedništvo SKJ, organ koji se nalazio između Centralnog i Izvršnog komiteta, a na Devetom kongresu, 1969. postalo je uz Konferenciju SKJ najviše partijsko telo umesto Centralnog komiteta, koje su sačinjavali predstavnici svih republičkih i pokrajinskih organizacija, kao i organizacije SK u JNA.

Od Desetog kongresa, maja 1974. Predsedništvo CK SKJ ponovo je bilo izvršno telo Centralnog komiteta i imalo je 38 članova. Od 1978. imalo je 23 članova – po tri člana CK SKJ iz svake republike, po dva člana CK SKJ iz pokrajina i jedan član CK SKJ iz organizacije SK u JNA. Članovi Predsedništva bili su po funkciji i predsednici Centralnih komiteta u republikama, predsednici Pokrajinskih komiteta u pokrajinama i predsednik Komiteta Organizacije SK u JNA.

Izvršni organ Predsedništva, od 1969. do 1974, bio je Izvršni biro, a od 1974. do 1978. Izvršni komitet, koji je imao svog sekretara. Na čelu Predsedništva nalazio se predsednik SKJ Josip Broz Tito, a nakon njegove smrti maja 1980. predsednik Predsedništva CK SKJ birao se na godinu dana, po sličnom principu kao predsednik Predsedništva SFRJ.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

1966—1969.[uredi | uredi izvor]

Nakon Osmog kongresa SKJ, održanog decembra 1964. u Beogradu, otpočele su promene u društveno-političkim i privrednim odnosima, koje su rezultirale privrednom reformom 1965. i dovele do kulminacije sukoba u rukovodstvu Saveza komunista. U samom vrhu SKJ tokom vremena su se pozicionirale dve struje — reformska i dogmatska, koje su se zalagale za različite koncepcije razvoja. Aleksandar Ranković, koji se zalagao za umerene reforme i protivio decentralizaciji države, optužen je za zloupotrebe u službi bezbednosti i smenjen sa svih partijskih i državnih funkcija na Četvrtom plenum CK SKJ, održanom 1. jula 1966. na Brionima. Nakon smene Rankovića, započela je partijska reforma sa ciljem demokratizacije odnosa unutar Saveza komunista, u uslovima razvijenijeg samoupravljanja.[1]

Na Petom plenumu CK SKJ održanom 4. oktobra 1966. u Beogradu, Centralni komitet je usvojio odluku o reorganizaciji rukovodećih organa Saveza komunista, pa je umesto generalnog sekretara uvedena funkcija predsednika SKJ i uvedeno Predsedništvo CK SKJ kao novi organ koji između sednica Centralnog komiteta raspravlja o aktuelnim društveno-političkim problemima i ostvarivanju politike SKJ. Za članove Predsedništva CK SKJ tada je izabrano 35 članova:[2][3]

Na istom plenumu izabrano je novih 11 članova Izvršnog komiteta CK SKJRoman Albreht, Srećko Bijelić, Marijan Cvetković, Nijaz Dizdarević, Kiro Hadživasilev, Stane Kavčič, Danilo Kekić, Slavko Milosavlevski, Miroslav Pečujlić, Budislav Šoškić i Mijalko Todorović, koji je bio sekretar Izvršnog komiteta.[2]

1969—1974.[uredi | uredi izvor]

Reforma Saveza komunista, započeta na Petom plenumu CK SKJ, nastavljena je sve do Devetog kongresa, održanog marta 1969. u Beogradu. Na Kongresu su uvedene značajne promene u pogledu strukture i organizacije najviših foruma Saveza komunista. Umesto Centralnog komiteta, kao najvišeg tela između dva kongresa, predviđeno je da to budu — Predsedništvo SKJ, Izvršni biro Predsedništva i Konferencija SKJ, koja se bavila definisanjem tekuće politike i sastajala se jedanput godišnje (od 1969. do 1974. održane su ukupno četiri Konferencije SKJ). Konferencija je imala dva dela — stalni i promenljivi, a 70 stalnih članova izabrano je na Devetom kongresu.[4]

Prema novom Statutu, Predsedništvo SKJ formiralo se od delegata iz svake republičke (šest delegata), pokrajinske (tri delegata) i organizacije SK u JNA (tri delegata). Predsednici Centralnih i Pokrajinskih komiteta bili su članovi Predsedništva SKJ po funkciji. Deveti kongres verifikovao je izbor 45 članova (delegata) Predsedništva SKJ, koji su prethodno izabrani na republičkim kongresima i pokrajinskim konferencijama:[5]

  1. Krsta Avramović, SK Srbije
  2. Vladimir Bakarić, SK Hrvatske
  3. Dimče Belovski, SK Makedonije
  4. Srećko Bijelić, SK Hrvatske
  5. Jakov Blažević, SK Hrvatske
  6. Emin Bobadžić, SK Crne Gore
  7. Branko Borojević, OSK u JNA
  8. Veljko Vlahović, SK Crne Gore
  9. Pavle Gaži, SK Hrvatske
  10. Kiro Gligorov, SK Makedonije
  11. Nijaz Dizdarević, SK Bosne i Hercegovine
  12. Stane Dolanc, SK Slovenije
  13. Ivan Dolničar, OSK u JNA
  14. Stevan Doronjski, SK Vojvodine
  15. Ratko Dugonjić, SK Bosne i Hercegovine
  16. Vidoje Žarković, SK Crne Gore
  17. Azem Zulfićari, SK Makedonije
  18. Edvard Kardelj, SK Slovenije
  19. Stane Kavčič, SK Slovenije
  20. Lazar Koliševski, SK Makedonije
  21. Sergej Krajger, SK Slovenije
  22. Stane Kranjc, SK Slovenije
  23. Zvonko Liker, SK Hrvatske
  24. Nikola Ljubičić, OSK u JNA
  25. Cvijetin Mijatović, SK Bosne i Hercegovine
  26. Slavko Milosavlevski, SK Makedonije
  27. Jožef Nađ, SK Vojvodine
  28. Miroslav Pečujlić, SK Srbije
  29. Jovo Pečenović, SK Kosova
  30. Latinka Perović, SK Srbije
  31. Milentije Popović, SK Srbije
  32. Hamdija Pozderac, SK Bosne i Hercegovine
  33. Mitja Ribičič, SK Slovenije
  34. Petar Stambolić, SK Srbije
  35. Milorad Stanojević, SK Crne Gore
  36. Mirko Tepavac, SK Vojvodine
  37. Mijalko Todorović, SK Srbije
  38. Stanko Tomić, SK Bosne i Hercegovine
  39. Miko Tripalo, SK Hrvatske
  40. Krste Crvenkovski, SK Makedonije
  41. Dobroslav Ćulafić, SK Crne Gore
  42. Fadilj Hodža, SK Kosova
  43. Boško Šiljegović, SK Bosne i Hercegovine
  44. Kolj Široka, SK Kosova
  45. Budislav Šoškić, SK Crne Gore

Članovi Predsedništva SKJ po funkciji:

  1. Branko Mikulić, predsednik CK SK Bosne i Hercegovine
  2. Angel Čemerski, predsednik CK SK Makedonija
  3. Marko Nikezić, predsednik CK SK Srbije
  4. France Popit, predsednik CK SK Slovenije
  5. Savka Dabčević Kučar, predsednik CK SK Hrvatske
  6. Veselin Đuranović, predsednik SK Crne Gore
  7. Mirko Tepavac, predsednik PK SK Vojvodine
  8. Veli Deva, predsednik PK SK Kosova

Izvršni organ Predsedništva SKJ bio je Izvršni biro, čijim je radom rukovodio predsednik SKJ. Pošto je Izvršni komitet CK SKJ, formiran na Petom plenumu, oktobra 1966. bio sastavljen od mlađih partijskih kadrova, sa manje političkog iskustva i manje autoriteta, na Titovo zalaganje u Izvršni biro Predsedništva SKJ izabrani su pored mlađih i neki stariji partijski rukovodioci. Na prvoj sednici Predsedništva SKJ, 16. marta 1969. izabran je Izvršni biro, koji su sačinjavali predsednik SKJ Josip Broz Tito i po dva predstavnika iz svake republike i po jedan iz pokrajina — Vladimir Bakarić, Veljko Vlahović, Nijaz Dizdarević, Stane Dolanc, Stevan Doronjski, Kiro Gligorov, Edvard Kardelj, Cvijetin Mijatović, Miroslav Pečujlić, Mijalko Todorović, Miko Tripalo, Fadilj Hodža, Krste Crvenkovski, i Budislav Šoškić. Od Devetog kongresa do Druge konferencije SKJ, 1972. svaka dva meseca članovi Izvršnog biroa su se smenjivali na funkciji predsedavajućeg Izvršnog biroa.[5][6]

U periodu od Devetog do Desetog kongresa SKJ, održane su četiri Konferencije SKJ na kojima je menjan sastav Predsedništva SKJ, Izvršnog biroa Predsedništva i stalnog dela Konferencije SKJ. Na Prvoj konferenciji SKJ, održanoj oktobra 1970. izvršena je prva promena u Predsedništvu SKJ, kada je verifikovana promena članova iz SAP Vojvodine — umesto preminulog Jožefa Nađa imenovan je Maćaš Kelemen. Druga konferencija SKJ, održana je januara 1972, neposredno nakon 21. sednice Predsedništva SKJ, na kojoj je zbog „nacionalističkih” skretanja smenjena grupa visokih rukovodilaca SK Hrvatske, što je uslovilo određene kadrovske promene u Predsedništvu SKJ i Izvršnom birou. Umesto Mike Tripala, Srećka Bijelića i Jakova Blaževića izabrani su Jure Bilić, Milutin Baltić i Josip Deželin. Takođe, tada je verifikovana i promena članova Predsedništva iz SR Bosne i Hercegovine, SR Crne Gore, SAP Vojvodine i Organizacije SK u JNA — umesto Nijaza Dizdarevića, Ratka Dugonjića i Hamdije Pozderca imenovani su Todo Kurtović, Niko Mihaljević i Munir Mesihović (BiH); umesto Emina Bobadžića i Vidoja Žarkovića imenovani su Tomislav Knežević i Jovan Vujadinović (Crna Gora); umesto Mirka Tepavca i Maćaša Kelemena imenovani su Mirko Čanadanović i Mihalj Šefer (Vojvodina), a umesto generala Branka Borojevića imenovan je general Džemil Šarac (SK u JNA).[7][6]

Na sednici Predsedništva SKJ, 27. januara 1972. izabran je novi sastav Izvršnog biroa, koji su činili po jedan predstavnik iz svake republike i pokrajine — Krsta Avramović, Jure Bilić, Kiro Gligorov, Stane Dolanc, Stevan Doronjski, Todo Kurtović, Fadilj Hodža i Budislav Šoškić. Na osnovu odluke o reorganizaciji Izvršnog biroa uvedena je funkcija sekretara (po uzoru na raniju funkciju sekretara Izvršnog komiteta), sa ograničenjem mandata od godinu dana. Za sekretara Izvršnog biroa izabran je Stane Dolanc, ali je njegov mandat na sednici Predsedništva SKJ, maja 1973. produžen do Desetog kongresa.[6][8]

Kadrovske promene u članstvu Predsedništva SKJ vršene su i kasnije. Na Trećoj konferenciji SKJ, održanoj decembra 1972. nakon obračuna sa „liberalima” u rukovodstvima SK Srbije, SK Slovenije i SK Makedonije izvršena je verifikacija izmena članova Predsedništva SKJ — umesto Krste Crvenkovskog, Lazara Koliševskog i Azema Zulfićarija imenovani su Slavka Georgijev, Risto Petrovski i Hisen Ramadani. Takođe, primljene su ostavke Latinke Perović i Staneta Kavčiča.[9] Na Četvrtoj konferenciji SKJ, održanoj maja 1973. verifikovana je izmena sledećih članova — Dušan Alimpić umesto Mirka Čanadanovića (Vojvodina), Vinko Hafner umesto Staneta Kavčiča (Slovenija). Konferencija je takođe, primila ostavku na članstvo u Predsedništvu SKJ Slavka Milosavlevskog iz SK Makedonije.[10]

Pregled članova Predsedništva CK SKJ 1969—1974
Članovi Predsedništva CK SKJ u periodu od 1969. do 1974.
organizacija funkcija ime i prezime napomena
SK Jugoslavije predsednik SKJ Josip Broz Tito
SK Bosne i Hercegovine delegati izabrani
od CK SK BiH
1 Nijaz Dizdarević član do 27. januara 1972.
Munir Mesihović član od 27. januara 1972.
2 Ratko Dugonjić član do 27. januara 1972.
Todo Kurtović član od 27. januara 1972.
3 Cvijetin Mijatović
4 Hamdija Pozderac član do 27. januara 1972.
Niko Mihaljević član od 27. januara 1972.
5 Stanko Tomić
6 Boško Šiljegović
delegat po funkciji
predsednika CK SK BiH
Branko Mikulić od izbora na dužnost 9. aprila 1969.
SK Makedonije delegati izabrani
od CK SK Makedonije
1 Dimče Belovski
2 Kiro Gligorov
3 Azem Zulfićari član do 8. decembra 1972.
Hisen Ramadani član od 8. decembra 1972.
4 Lazar Koliševski član do 8. decembra 1972.
Risto Petrovski član od 8. decembra 1972.
5 Slavko Milosavlevski podeno ostavku 3. februara 1973, koja je verifikovana 11. maja 1973.
6 Krste Crvenkovski član do 8. decembra 1972.
Slavka Georgijev član od 8. decembra 1972.
delegat po funkciji
predsednika CK SKM
Angel Čemerski od izbora na dužnost 24. marta 1969.
SK Slovenije delegati izabrani
od CK SK Slovenije
1 Stane Dolanc
2 Edvard Kardelj
3 Stane Kavčič podneo ostavku oktobra 1972, koja je verifikovana 8. decembra 1972.
Vinko Hafner član od 11. maja 1973.
4 Sergej Krajger
5 Stane Kranjc
6 Mitja Ribičič
delegat po funkciji
predsednika CK SKS
France Popit
SK Srbije delegati izabrani
od CK SK Srbije
1 Krsta Avramović
2 Miroslav Pečujlić
3 Latinka Perović podnela ostavku oktobra 1972, koja je verifikovana 8. decembra 1972.
4 Milentije Popović
5 Petar Stambolić
6 Mijalko Todorović
delegat po funkciji
predsednika CK SKS
Marko Nikezić član do 26. oktobra 1972.
Tihomir Vlaškalić član od 26. oktobra 1972
SK u JNA delegati izabrani
od Komiteta OSK u JNA
1 Branko Borojević
2 Ivan Dolničar
3 Nikola Ljubičić

      Izabrani delegat       Delegat po položaju

1974—1978.[uredi | uredi izvor]

Na Desetom kongresu SKJ, maja 1974. ponovo je izvršena izmena u organizaciji organa i foruma Saveza komunista. Ukinuta je Konferencija SKJ i ponovo uspostavljen Centralni komitet, kao najviši partijski organ između dva kongresa. Predsedništvo SKJ zadržano je kao političko-izvršni organ Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije koji deluje na osnovu političkih smernica i zadataka koje određuje kongres, kao i stavova i zadataka koje utvrđuje CK SKJ. Na Kongresu je Josip Broz Tito izabran za predsednika SKJ bez ograničenja mandata.[11]

Prema novom Statutu, Predsedništvo CK SKJ sastojalo se od 38 članova Centralnog komiteta — iz svake republičke (četiri delegata), pokrajinske (tri delegata) i organizacije SK u JNA (jedan delegat) i predsednici Centralnih i Pokrajinskih komiteta, kao i predsednik Komiteta SK u JNA, koji su bili članovi Predsedništva CK SKJ po funkciji. Na prvoj sednici CK SKJ, nakon Desetog kongresa, izabrano je 29 članova Predsedništva CK SKJ:[12]

  1. Roman Alberht, SK Slovenije
  2. Vladimir Bakarić, SK Hrvatske
  3. Imre Balint, SK Vojvodine
  4. Džemal Bijedić, SK Bosne i Hercegovine
  5. Jure Bilić, SK Hrvatske
  6. Veljko Vlahović, SK Crne Gore
  7. Josip Vrhovec, SK Hrvatske
  8. Jovan Vujadinović, SK Crne Gore
  9. Kiro Gligorov, SK Makedonije
  10. Aleksandar Grličkov, SK Makedonije
  11. Stane Dolanc, SK Slovenije
  12. Stevan Doronjski, SK Vojvodine
  13. Ratko Dugonjić, SK Bosne i Hercegovine
  14. Vidoje Žarković, SK Crne Gore
  15. Edvard Kardelj, SK Slovenije
  16. Lazar Koliševski, SK Makedonije
  17. Todo Kurtović, SK Bosne i Hercegovine
  18. Nikola Ljubičić, OSK u JNA
  19. Krste Markovski, SK Makedonije
  20. Miloš Minić, SK Srbije
  21. Cvijetin Mijatović, SK Bosne i Hercegovine
  22. Dušan Petrović, SK Srbije
  23. Mirko Popović, SK Srbije
  24. Dušan Ristić, SK Kosova
  25. Jože Smole, SK Slovenije
  26. Vojo Srzentić, SK Crne Gore
  27. Petar Stambolić, SK Srbije
  28. Fadilj Hodža, SK Kosova
  29. Mika Špiljak, SK Hrvatske

Članovi Predsedništva SKJ po funkciji:

  1. Branko Mikulić, predsednik CK SK Bosne i Hercegovine
  2. Angel Čemerski, predsednik CK SK Makedonija
  3. Tihomir Vlaškalić, predsednik CK SK Srbije
  4. France Popit, predsednik CK SK Slovenije
  5. Milka Planinc, predsednik CK SK Hrvatske
  6. Veselin Đuranović, predsednik SK Crne Gore
  7. Dušan Alimpić, predsednik PK SK Vojvodine
  8. Mahmut Bakali, predsednik PK SK Kosova
  9. Džemil Šarac, predsednik Komiteta SK u JNA

U skladu sa novim statutarnim odredbama, izvršni organ Predsedništva CK SKJ bio je Izvršni komitet, umesto ranijeg Izvršno biroa, koji se sastojao od 12 članova — Jure Bilić, Dobrivoje Vidić, Aleksandar Grličkov, Stane Dolanc, Ivan Kukoč, Todo Kurtović, Munir Mesihović, Dušan Popović, Mirko Popović, Vojo Srzentić, Dragoljub Stavrev i Ali Šukrija. Članovi Izvršnog komiteta, koji su bili članovi Predsedništva CK SKJ, imenovani su za sekretare — Stane Dolanc sekretar Izvršnog komiteta, Jure Bilić sekretar za razvoj Saveza komunista, organizaciona i kadrovska pitanja, Todo Kurtović sekretar za ideološki rad i propagandu, Vojo Srzentić sekretar za društveno-ekonomska odnose, Mirko Popović sekretar za politički sistem i Aleksandar Grličkov sekretar za međunarodne odnose.[12]

Između Desetog i Jedanaestog kongresa, vršene su određene izmene u sastavu Predsedništva CK SKJ. Na Drugoj sednici CK SKJ, 1974. u Predsedništvo su izabrani članovi Izvršnog biroa — Dobrivoje Vidić, Ivan Kukoč, Munir Mesihović, Dušan Popović, Dragoljub Stavrev i Ali Šukrija, kao i — Dobroslav Ćulafić iz SK Crne Gore, Milutin Baltić iz SK Hrvatske, Miha Ravnik iz SK Slovenije. Ovim je Predsedništvo povećano za devet članova, pa je sa 29 povećano na 38 članova — iz svake republičke (pet delegata), pokrajinske (četiri delegata) i organizacije SK u JNA (dva delegata).[13]

Na Petoj sednici CK SKJ, 1975. verifikovan je izbor Veljka Milatovića za člana CK SKJ i Predsedništva CK SKJ umesto preminulog Veljka Vlahovića. Na istoj sednici, verifikovan je izbor Veselina Đuranovića za člana CK SKJ i Predsedništva CK SKJ, umesto Voje Srzentića, koji je postao predsednik CK SK Crne Gore i samim tim član Predsedništva po funkciji. Godine 1977. preminula su dva člana Predsedništva CK SKJ — Džemal Bijedić i Dušan Petrović Šane, ali njihova mesta nisu popunjavana.[13]

Pregled članova Predsedništva CK SKJ 1974—1978
Članovi Predsedništva CK SKJ u periodu od 1974. do 1978.
funkcija ime i prezime napomena
predsednik SKJ Josip Broz Tito doživotni predsednik
delegati SK Bosne i Hercegovine
Džemal Bijedić (umro I 1977) delegati izabrani od CK SK Bosne i Hercegovine
Ratko Dugonjić
Todo Kurtović
Munir Mesihović (naknadono izabran)
Cvijetin Mijatović
Branko Mikulić delegat po funkciji predsednika CK SK Bosne i Hercegovine
delegati SK Makedonije
Kiro Gligorov delegati izabrani od CK SK Makedonije
Aleksandar Grličkov
Lazar Koliševski
Krste Markovski
Dragoljub Stavrev (naknadono izabran)
Angel Čemerski delegat po funkciji predsednika CK SK Makedonije
delegati SK Slovenije
Roman Alberht delegati izabrani od CK SK Slovenije
Stane Dolanc
Edvard Kardelj
Miha Ravnik (naknadono izabran)
Jože Smole
France Popit delegat po funkciji predsednika CK SK Slovenije
delegati SK Srbije
Dobrivoje Vidić (naknadono izabran) delegati izabrani od CK SK Srbije
Miloš Minić
Dušan Petrović (umro VII 1977)
Mirko Popović
Petar Stambolić
Tihomir Vlaškalić delegat po funkciji predsednika CK SK Srbije
delegati SK Hrvatske
Vladimir Bakarić delegati izabrani od CK SK Hrvatske
Milutin Baltić (naknadono izabran)
Jure Bilić
Josip Vrhovec
Mika Špiljak
Milka Planinc delegat po funkciji predsednika CK SK Hrvatske
delegati SK Crne Gore
Veljko Vlahović (umro III 1975) Veljko Milatović (od 1975) delegati izabrani od CK SK Crne Gore
Jovan Vujadinović
Vidoje Žarković
Vojislav Srzentić (do III 1977) Veselin Đuranović (od III 1977)
Dobroslav Ćulafić (naknadono izabran)
Veselin Đuranović (do III 1977) Vojislav Srzentić (od III 1977) delegat po funkciji predsednika CK SK Crne Gore
delegati SK Vojvodine
Imre Balint delegati izabrani od PK SK Vojvodine
Stevan Doronjski
Dušan Popović (naknadono izabran)
Dušan Alimpić delegat po funkciji predsednika PK SK Vojvodine
delegati SK Kosova
Dušan Ristić delegati izabrani od PK SK Kosova
Fadilj Hodža
Ali Šukrija (naknadono izabran)
Mahmut Bakali delegat po funkciji predsednika PK SK Vojvodine
delegati SK u JNA
Ivan Kukoč (naknadono izabran) delegati izabrani od Komiteta Organizacije SK u JNA
Nikola Ljubičić
Džemil Šarac delegat po funkciji predsednika Komiteta SK u JNA

      Izabrani delegat       Delegat po položaju

1978—1982.[uredi | uredi izvor]

Izmene u sastavu i organizaciji Predsedništva CK SKJ, izvršena na Jedanaestom kongresu SKJ, održanom juna 1978. u Beogradu, bile su ukidanje Izvršnog komiteta Predsedništva i uvođenje funkcije sekretara Predsedništva, kao i izvršnih sekretara. Njih je birao predsednik SKJ — sekretara Predsedništva iz sastava Predsedništva CK SKJ, a izvršne sekretara iz redova članova CK SKJ. Funkcija sekretara Predsedništva bila je organizacionog karaktera i on je pratio i izvršavao idejno-političke stavove, odluke i zadatke Predsedništva, organizovao i pripremao sednice Predsedništva, koordinirao rad izvršnih sekretara i obavljao druge poslove koje mu je poveravao predsednik SKJ. Izvršni sekretari imali su konkretna zaduženja za određena područja rada i na osnovu idejno-političkih stavova, odluka i zaključaka Predsedništva, organizovali su operativni rad na sprovođenju utvrđene politike iz određenih oblasti.[14]

Predsedništvo CK SKJ, se prema novim statutarnim odredbama, sastojalo od 16 članova Centralnog komiteta — iz svake republičke (dva delegata), pokrajinske (jedan delegata) i organizacije SK u JNA (jedan delegat) i predsednik SKJ. Takođe, članovi Predsedništva su po funkciji bili predsednici Centralnih i Pokrajinskih komiteta, kao i predsednik Komiteta SK u JNA, čime je ukupan broj članova Predsedništva iznosio 24 člana. Na prvoj sednici Centralnog komiteta SKJ za članove Predsedništva CK SKJ su izabrani:[15]

  1. Josip Broz Tito, predsednik SKJ
  2. Vladimir Bakarić, SK Hrvatske
  3. Aleksandar Grličkov, SK Makedonije
  4. Stane Dolanc, SK Slovenije
  5. Stevan Doronjski, SK Vojvodine
  6. Dušan Dragosavac, SK Hrvatske
  7. Edvard Kardelj, SK Slovenije
  8. Lazar Koliševski, SK Makedonije
  9. Nikola Ljubičić, OSK u JNA
  10. Cvijetin Mijatović, SK Bosne i Hercegovine
  11. Branko Mikulić, SK Bosne i Hercegovine
  12. Miloš Minić, SK Srbije
  13. Petar Stambolić, SK Srbije
  14. Fadilj Hodža, SK Kosova

Članovi Predsedništva SKJ po funkciji:

  1. Nikola Stojanović, predsednik CK SK Bosne i Hercegovine
  2. Angel Čemerski, predsednik CK SK Makedonije
  3. France Popit, predsednik CK SK Slovenije
  4. Tihomir Vlaškalić, predsednik CK SK Srbije
  5. Milka Planinc, predsednik CK SK Hrvatske
  6. Vojo Srzentić, predsednik CK SK Crne Gore
  7. Dušan Alimpić, predsednik PK SK Vojvodine
  8. Mahmut Bakali, predsednik PK SK Kosova
  9. Dane Ćuić, predsednik OSK u JNA

Na prvoj sednici Predsedništva CK SKJ, na predlog predsednika SKJ Josipa Broza Tita, za sekretara Predsedništva izabran je Stane Dolanc. Na istoj sednici izabrano je devet izvršnih sekretara Predsedništva CK SKJ — Milan Daljević, Milojko Drulović, Pavle Gaži, Trpe Jakovlevski, Vlado Janžič, Ferhard Kotorić, Nandor Major, Marko Orlandić i Đuro Trbović.[15]

Prema Statutu Saveza komunista sednicama Predsedništva predsedavao je predsednik SKJ, a ukoliko je on sprečen da lično predsedava mogao je tu dužnost poveriti za pojedinu sednicu i drugim članovima Predsedništva CK SKJ. Kako je Josip Broz Tito tada bio u dubokoj starosti od 86 godina, shodno ovoj statutarnoj odredbi, u oktobru 1978. u Predsedništvu je uvedena dužnost predsedavajućeg Predsedništva na kojoj su se svakih godinu dana rotirali delegati iz republika i pokrajina. Po sličnom principu, funkcionisalo je i Predsedništvo SFRJ, gde se ova funkcija zvala potpredsednik Predsedništva. Prvi predsedavajući Predsedništva CK SKJ postao je Branko Mikulić iz SK Bosne i Hercegovine, a nakon godinu dana njega je zamenio Stevan Doronjski iz SK Vojvodine. U trenutku smrti Josipa Broza Tita, doživotnog predsednika SFRJ i SKJ, 4. maja 1980. Doronjski je postao predsednik Predsedništva CK SKJ, a prema istom principu, potpredsednik Predsedništva SFRJ Lazar Koliševski postao je predsednik Predsedništva. Smrću Josipa Broza Tita, prestala je da postoji funkcija predsednika SKJ čime se broj članova predsedništva smanjio na 15, odnosno 23 člana. Njegove dužnosti u Predsedništvu CK SKJ preuzeo je predsednik Predsedništva, koji je po dužnosti bio deveti član Predsedništva SFRJ.[14]

U periodu između Jedanaestog i Dvanaestog kongresa SKJ, izvršena je zamena nekoliko članova Predsedništva CK SKJ. Godine 1979. preminulog Edvarda Kardelja zamenio je Andrej Marinc, a Vidoja Žarkovića, Lazara Koliševskog, Cvijetina Mijatovića i Petra Stambolića, koji su maja 1979. izabrani za članove Predsedništva SFRJ, zamenili su — Dobroslav Ćulafić, Lazar Mojsov, Hamdija Pozderac i Dragoslav Marković. Godine 1981. preminulog Stevana Doronjskog zamenio je Dušan Alimpić.[16]

Pregled članova Predsedništva CK SKJ 1978—1982
Članovi Predsedništva CK SKJ u periodu od 1978. do 1982.
funkcija ime i prezime napomena
predsednik SKJ Josip Broz Tito (do V 1980) doživotni predsednik (umro 4. maja 1980)
delegati SK Bosne i Hercegovine
Cvijetin Mijatović (do V 1979) Hamdija Pozderac (od V 1979) delegati izabrani od CK SK Bosne i Hercegovine
Branko Mikulić
Nikola Stojanović delegat po funkciji predsednika CK SK Bosne i Hercegovine
delegati SK Makedonije
Aleksandar Grličkov delegati izabrani od CK SK Makedonije
Lazar Koliševski (do V 1979) Lazar Mojsov (od V 1979)
Angel Čemerski delegat po funkciji predsednika CK SK Makedonije
delegati SK Slovenije
Stane Dolanc delegati izabrani od CK SK Slovenije
Edvard Kardelj (umro II 1979) Andrej Marinc (od II 1979)
France Popit delegat po funkciji predsednika CK SK Slovenije
delegati SK Srbije
Miloš Minić delegati izabrani od CK SK Srbije
Petar Stambolić (do V 1979) Dragoslav Marković (od V 1979)
Tihomir Vlaškalić delegat po funkciji predsednika CK SK Srbije
delegati SK Hrvatske
Vladimir Bakarić delegati izabrani od CK SK Hrvatske
Dušan Dragosavac
Milka Planinc delegat po funkciji predsednika CK SK Hrvatske
delegati SK Crne Gore
Veselin Đuranović delegati izabrani od CK SK Crne Gore
Vidoje Žarković (do V 1979) Dobroslav Ćulafić (od V 1979)
Vojo Srzentić delegat po funkciji predsednika CK SK Crne Gore
delegati SK Vojvodine
Stevan Doronjski (umro VIII 1981) Dušan Alimpić (od VIII 1981) delegat izabran od PK SK Vojvodine
Dušan Alimpić (do IV 1981) Boško Krunić (od IV 1981) delegat po funkciji predsednika PK SK Vojvodine
delegati SK Kosova
Fadilj Hodža delegat izabran od PK SK Kosova
Mahmut Bakali (do VI 1981) Veli Deva (od VI 1981) delegat po funkciji predsednika PK SK Kosova
delegat SK u JNA
Nikola Ljubičić delegat izabran od Komiteta Organizacije SK u JNA

      Izabrani delegat       Delegat po položaju       Predsedavajući Predsednišštva, odnosno predsednik Predsedništva

1982—1986.[uredi | uredi izvor]

1986—1990.[uredi | uredi izvor]

Na poslednjem Trinaestom kongresu SKJ, juna 1986. izvršene su statutarne promene prema kojima je Predsedništvo CK SKJ sačinjavalo 14 članova — po dva predstavnika iz svake republike i po jedan iz pokrajina, kao i predsednici Centralnih i Pokrajinskih komiteta i predsednik Komiteta SK u JNA, koji su bili članovi po položaju:

  1. Ivan Brigić, SK Bosne i Hercegovine
  2. Radiša Gačić, SK Srbije
  3. Milanko Renovica, SK Bosne i Hercegovine
  4. Vidoje Žarković, SK Crne Gore
  5. Štefan Korošec, SK Slovenije
  6. Boško Krunić, SK Vojvodine
  7. Marko Orlandić, SK Crne Gore
  8. Milan Pančevski, SK Makedonije
  9. Ivica Račan, SK Hrvatske
  10. Vasil Tupurkovski, SK Makedonije
  11. Dušan Čkrebić, SK Srbije
  12. France Šetinc, SK Slovenije
  13. Kolj Široka, SK Kosova
  14. Stipe Šuvar, SK Hrvatske

Članovi Predsedništva CK SKJ po funkciji:

  1. Milan Uzelac, predsednik CK SK Bosne i Hercegovine
  2. Jakov Lazaroski, predsednik CK SK Makedonija
  3. Slobodan Milošević, predsednik CK SK Srbije
  4. Milan Kučan, predsednik CK SK Slovenije
  5. Stanko Stojčević, predsednik CK SK Hrvatske
  6. Miljan Radović, predsednik SK Crne Gore
  7. Đorđe Stojšić, predsednik PK SK Vojvodine
  8. Azem Vlasi, predsednik PK SK Kosova
  9. Georgije Jovičić, predsednik Komiteta SK u JNA

U toku mandata poslednjeg Predsedništva CK SKJ došlo je do kulminacije „Jugoslovenske krize” što je uslovilo izmenu skoro 2/3 članova Predsedništva (od 14 članova samo 5 je ostalo do kraja mandata). U jesen 1988. nastupila je kriza u radu Predsedništva zbog „antibirokratskih skupova” u Vojvodini i Crnoj Gori, nakon čega su četvorica članova podnela ostavke — Milanko Renovica (BiH), France Šetinc (Slovenija), Boško Krunić (Vojvodina) i Kolj Široka (Kosovo). Odmah potom na njihova mesta su izabrani Uglješa Uzelac (BiH) i Boris Muževič (Slovenija), dok su na mesta Krunića i Široke, tek sledeće godine izabrani Stanko Radmilović (Vojvodina) i Jusuf Zejnulahu (Kosovo). Januara 1989, nakon smene crnogorskog rukovodstva, Vidoja Žarkovića i Marka Orlandića zamenili su Miomir Grbović i Perko Vukotić. Radišu Gačića (Srbija) maja 1989. zamenio je Petar Škundrić, a Vasila Tupurkovskog (Makedonija), koji je jula 1989. izabran za člana Predsedništva SFRJ, zamenio je Ljubomir Varošlija.

Pregled članova Predsedništva CK SKJ 1986—1990
Članovi Predsedništva CK SKJ u periodu od 1986. do 1990.
funkcija ime i prezime napomena
delegati SK Bosne i Hercegovine
Ivan Brigić delegati izabrani od CK SK Bosne i Hercegovine
Milanko Renovica (do X 1988) Uglješa Uzelac (od X 1988)
Milan Uzelac (do V 1988) Abdulah Mutapčić (V 1988 — VI 1988) Nijaz Duraković (od VI 1988) delegat po funkciji predsednika CK SK Bosne i Hercegovine
delegati SK Makedonije
Milan Pančevski delegati izabrani od CK SK Makedonije
Vasil Tupurkovski (do VII 1989) Ljubomir Varošlija (od VII 1989)
Jakov Lazaroski (do 1989) Petar Gošev (od 1989) delegat po funkciji predsednika CK SK Makedonije
delegati SK Slovenije
Štefan Korošec delegati izabrani od CK SK Slovenije
Franc Šetinc (do X 1988) Boris Muževič (od X 1988)
Milan Kučan (do XII 1989) Ciril Ribičič (od XII 1989) delegat po funkciji predsednika CK SK Slovenije
delegati SK Srbije
Radiša Gačić (do V 1989) Petar Škundrić (od V 1989) delegati izabrani od CK SK Srbije
Dušan Čkrebić
Slobodan Milošević (do V 1989) Bogdan Trifunović (od V 1989) delegat po funkciji predsednika CK SK Srbije
delegati SK Hrvatske
Ivica Račan delegati izabrani od CK SK Hrvatske
Stipe Šuvar
Stanko Stojčević (do XII 1989) Ivica Račan (od XII 1989) delegat po funkciji predsednika CK SK Hrvatske
delegati SK Crne Gore
Vidoje Žarković (do I 1989) Perko Vukotić (od I 1989) delegati izabrani od CK SK Crne Gore
Marko Orlandić (do I 1989) Miomir Grbović (od I 1989)
Miljan Radović (do I 1989) Veselin Vukotić (v.d. I — IV 1989) Momir Bulatović (od IV 1989) delegat po funkciji predsednika CK SK Crne Gore
delegati SK Vojvodine
Boško Krunić (do 1989) Stanko Radmilović (od 1989) delegat izabran od PK SK Vojvodine
Milovan Šogorov (do X 1988) Bogosav Kovačević (X 1988 — I 1989) Nedeljko Šipovac (od I 1989) delegat po funkciji predsednika PK SK Vojvodine
delegati SK Kosova
Kolj Široka (do 1989) Jusuf Zejnulahu (od 1989) delegat izabran od PK SK Kosova
Azem Vlasi (do 1988) Kaćuša Jašari (v.d. do XI 1988) Remzi Koljgeci (XI 1988 — I 1989) Rahman Morina (od I 1989) delegat po funkciji predsednika PK SK Kosova
delegat SK u JNA Georgije Jovičić (do V 1988) Petar Šimić (od V 1988) delegat po fuknciji predsednika Komiteta Organizacije SK u JNA

      Izabrani delegat       Delegat po položaju       Predsednik Predsedništva

Spisak predsednika Predsedništva[uredi | uredi izvor]

Spisak predsednika Predsedništva CK SKJ od 1966. do 1990. godine
Ime i prezime Početak mandata Kraj mandata Organizacija SKJ
Predsednik SKJ od 1966. do 1980. godine
Josip Broz Tito 4. oktobar 1966. 4. maj 1980. ranije generalni sekretar SKJ
Predsedavajući Predsedništva CK SKJ, od 1978. do 1980. godine
Branko Mikulić 19. oktobar 1978. 23. oktobar 1979. Savez komunista Bosne i Hercegovine
Stevan Doronjski 23. oktobar 1979. 4. maj 1980. Savez komunista Vojvodine
Predsednici Predsedništva CK SKJ od 1980. do 1990. godine
Stevan Doronjski 4. maj 1980. 20. oktobar 1980. Savez komunista Vojvodine
Lazar Mojsov 20. oktobar 1980. 20. oktobar 1981. Savez komunista Makedonije
Dušan Dragosavac 20. oktobar 1981. 29. jun 1982. Savez komunista Hrvatske
Mitja Ribičič 29. jun 1982. 30. jun 1983. Savez komunista Slovenije
Dragoslav Marković 30. jun 1983. 26. jun 1984. Savez komunista Srbije
Ali Šukrija 26. jun 1984. 25. jun 1985. Savez komunista Kosova
Vidoje Žarković 25. jun 1985. 28. jun 1986. Savez komunista Crne Gore
Milanko Renovica 28. jun 1986. 30. jun 1987. Savez komunista Bosne i Hercegovine
Boško Krunić 30. jun 1987. 30. jun 1988. Savez komunista Vojvodine
Stipe Šuvar 30. jun 1988. 17. maj 1989. Savez komunista Hrvatske
Milan Pančevski 17. maj 1989. 17. maj 1990. Savez komunista Makedonije

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ 12 kongresa 1982, str. 191.
  2. ^ a b 12 kongresa 1982, str. 192.
  3. ^ „Peti plenum CK CKJ”. foto.mij.rs. n.d. 
  4. ^ 12 kongresa 1982, str. 199.
  5. ^ a b 12 kongresa 1982, str. 200–201.
  6. ^ a b v 12 kongresa 1982, str. 210.
  7. ^ 12 kongresa 1982, str. 204.
  8. ^ 12 kongresa 1982, str. 216.
  9. ^ 12 kongresa 1982, str. 213–214.
  10. ^ 12 kongresa 1982, str. 215–216.
  11. ^ 12 kongresa 1982, str. 228.
  12. ^ a b 12 kongresa 1982, str. 230.
  13. ^ a b 12 kongresa 1982, str. 248.
  14. ^ a b 12 kongresa 1982, str. 251.
  15. ^ a b 12 kongresa 1982, str. 252.
  16. ^ 12 kongresa 1982, str. 254.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978.  COBISS.SR 50094343
  • Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom II 1941—1945. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980.  COBISS.SR 49272583
  • Dvanaest kongresa Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Privredni pregled. 1982.  COBISS.SR 34752263
  • Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985.  COBISS.SR 68649479