Preševsko-kumanovska udolina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Preševsko-kumanovska udolina je velika udolina, koja spaja doline Morave i Vardara i u središnjem delu Balkanskog poluostrva čini nisko poljsko razvođe između porječja Crnog i Egejskog mora.

Preševsko-kumanovska udolina prostire se između Vranjskog polja na sjeveru i Skopskog polja na jugu. U tome pravcu, sa sjevera na jug dugačka je oko 60 km, široka 5–8 km, a dno joj je visoko 300–460 m nad morem.

Kao jedna od najvažnijih tektonskih udolina, skoro kao kanal presijeca središte Balkanskog poluostrva i odvajkada je sa dolinom Morave i Vardara u njenom sjevernom i južnom produženju bila glavna uzdužna balkanska komunikaciona linija.

Rimljani su početkom prvog vijeka sagradili moravsko-vardarski put, sa kojim su se ovdje, i od tada i kasnije kretale druge važne poprečne komunikacije.

Kroz preševsko-kumanovsku udolinu provedena je 1888 glavna želježnička pruga Beograd-Solun.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]