Provincije u Japanu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
The provinces in about 1600, from Murdoch and Yamagata.
The provinces in the Kamakura period to 1868.

Provincije Japana (令制国 | Ryōseikoku) je bila administrativna podela Japana pre nego što je uvedena moderna podela na prefekture, kada su ostrva Japana bila podeljena u nekoliko desetina kuni (国, država), poznatije kao provincije.[1] Provincije su dalje podeljene na oblasti gun (郡, oblasti, ranije zvane kōri).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Provincije su prvobitno osnovane kroz pravnu regulativu zvanu Ricurjo koje nisu bile samo geografske, već i administrativne.

Muromači period[uredi | uredi izvor]

U kasnom Muromači periodu, njihova funkcija je postepeno zamenjena feudalnim oblastima čije su granice administrativno definisane. Za vrema vladavine Tojotomi Hidejošija, provincije su kao upravni okruzi skoro potpuno ukinuti.

Edo period[uredi | uredi izvor]

U periodu Edo, daimjoa imovina postala poznata kao han. Provincije su nastavile da postoji kao geografski pojam.

Meidži obnova[uredi | uredi izvor]

U vreme Meidži obnove, han su priznate kao administrativne jedinice. Za vreme vladavine Fuhanken Sančiseja, su postepeno zamenjene prefekturama između 1868. i 1871. (urbane prefekture nazvane "fu" i seoske prefekture nazvane "ken"). Provincije kao deo sistema adresa nisu ukinute, čak su naprotiv, pojačane. Od 1871, broj prefektura je bio 304, dok je broj provincija bio 68, ne računajući ostrva Hokaido i Rjukju ostrva. Granice između mnogih prefekture nisu samo vrlo komplikovane, već takođe nisu odgovarale granicama provincija. Prefekture su postepeno spajane da bi se 1881. smanjio njihov broj na 37, a neke su zatim podeljene dajući 1885. godine ukupno 45. Dodavanjem prefektura Hokaido i Okinava njihov broj je poraso na danšnjih 47 prefektura.

Provincije se svrstavaju u Kinaj sistem (na osnovu kapitala) i sedam ili osam "okruga" zvana "do", poznatih pod imenom Gokišičido sistem.

Danas[uredi | uredi izvor]

Do danas, nijedan zvanični nalog nije izdat za ukidanje provincija. Provincije se ipak danas smatraju zastarelim, iako njihova imena još uvek su u širokoj upotrebi u nazivima prirodnih karakteristika, imena kompanija i brendova. U ranim 2000-im, bivši guverner prefekture Nagano, Jasuo Tanaka (predsednik Nove partije Japana), predložio preimenovanje svoje prefekture "Šinšu" (信 州, ime izvedeno iz imena provincije Šinano) jer je i dalje u širokoj upotrebi.

Ova imena provincija se smatraju uglavnom od istorijskog značaja. Oni se takođe koriste za imena predmeta, uključujući prezimena od kojih se većina popularizovala posle perioda Edo.

Neka od imena provincija se koristi da označi različite delove sadašnjih prefektura zajedno sa svojim kulturnim i geografskim karakteristikama. U mnogim slučajevima ova imena su takođe u upotrebi kao razlka istih naziva stanica u prefekturama.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nussbaum, Louis-Frédéric. (2005). "Provinces and prefectures" in Japan Encyclopedia, p. 780 na sajtu Gugl knjige


Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Detaljne mape provincija u različitim periodima mogu se naći na: