Prozelitizam

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prozelitizam (stgrč. προσήλυτος [proselythos] – „pridošlica, došljak”) je manija ili pomama obraćanja u neku veru pristalica druge vere, težnja onih koji gledaju da, naročito nečasnim i ružnim sredstvima, pristalice druge verske stranke pridobiju za svoju stranku.

Prozelit predstavlja došljaka, pridošlicu; to je obraćenik, onaj koji je prešao u drugu veru, onaj koji je iz jedne stranke, naročito verske, prešao u neku drugu (izraz potiče od grčkog judaizma, kada su se, u vreme Hristovo, ovako nazivali neznabošci koji su primili jevrejsku veru).

Tipičan primer prozelitizma je unijaćenje pravoslavnih Srba u Dalmaciji ili Kukuška unija u 19. veku, koje je sprovodila katolička crkva pod pokroviteljstvom Austrijskog carstva u Dalmaciji i Francuske u Makedoniji. Pravoslavci su prelazili u grkokatoličku veru iz straha od gladi i smrti, jer je pomoć u hrani davana samo onima koji su postali unijati, pod istim uslovom su mogli da se zaposle na državnim poslovima i prehrane porodicu, pa čak i da budu oslobođeni krivice na sudu ako su nešto zgrešili ili im je to smišljeno pripisano. Istovremeno su zatvarani pravoslavni sveštenici koji su se suprotstavljali prozelitizmu.[1] Ruska pravoslavna crkva optužuje Rimokatoličku crkvu za prozelitizam na području Rusije od 1991. godine. U Grčkoj je prozelitizam ustavom zabranjen.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nikodim Milaš, Pravoslavna Dalmacija, Zadar 1901.

Literatura[uredi | uredi izvor]