Prolazni ishemijski napad
Prolazni ishemijski napad | |
---|---|
Sinonimi | Mini-strokes, transient ischemic attack, mild stroke |
Specijalnosti | neurologija, vaskularna hirurgija |
Prognoza | Procenat preživljavanja ~ 91% (do otpusta iz bolnice) 67.2% (do 5 godina)[1] |
Prolazni ishemijski napad ili tranzitorni ishemijski napad (akronim TIA)[2] je privremeni gubitak normalne neurološke funkcije izazvan kratkim prekidom krvotoka i dotoka krvi u deo mozga, koji ne traje dovoljno dugo da izazove trajno oštećenje mozga.[3] Neki ga nazivaju i mini-udar.[2]
Simptomi TIA koji zahtevaju hitnu medicinsku pomoć istovetnu kao kod moždanog udara, mogu uključivati neke os sledećih znakova i simptoma: slabost ili utrnulost lica, šake, ruke ili noge, promene vida i/ili nejasan govor.[4]
Svako ko je imao TIA ima visok rizik od moždanog udara u bliskoj budućnosti. U stvari, prema studiji na 4.700 pacijenata sa TIA, procenjeni rizik od moždanog udara godinu dana nakon TIA bio 5%, ili u oko 30% moždanih udara prethodi jedan ili više TIA koja se može javiti danima, nedeljama ili čak mesecima pre moždanog udara. Prema tome ako je pacijent bio lečen od TIA, mora usmerite svoju energiju na sprečavanje sledećeg, za šta ima mogućnosti (redovno uzimanje propisane lekove, zdrava ishrana, redovno vežbanje, eliminiacija loših navike poput pušenja ili prekomernog unosa alkohola i psihoaktivnih supstanci).[5]
Neko čudno stanje |
Prolazni ishemijski napad treba shvatiti kao znak upozorenja o mogućem budućem moždanom udaru i tretirati ga kao neurološki hitan slučaj. |
Definicije
[uredi | uredi izvor]Termini moždani udar i prolazni ishemijski napad (TIA ) se često mešaju jedan sa drugim. Ako želimo da razumememo razlike između moždanog udara i TIA, moramao se upoznati sa karakteristikama svakog od njih.[6]
Moždani udar
[uredi | uredi izvor]Moždani udar je prekid dotoka krvi u deo mozga koji traje dovoljno dugo da izazove trajno oštećenje mozga.[7] Može biti uzrokovano ili začepljenjem ili rupturom arterija koje snabdevaju mozak kiseonikom i hranljivim materijama.[3] Od svih moždanih udara, 87% je ishemijsko, 10% je intracerebralno krvarenje i 3% su subarahnoidalna krvarenja.[5]
Moždani udar za razliku od TIA može pokazati određeno poboljšanje ili se vremenom pogoršati. Oko 87% ljudi koji dožive moždani udar preživi, ali ponekad moždani udar može biti fatalan.[5] Većina preživelih od moždanog udara ima neki procenat invaliditeta i potrebna im je dugotrajna fizikalna terapija.
Prolazni ishemijski napad (TIA)
[uredi | uredi izvor]Prolazni ishemijski napad (TIA) je privremeni prekid dotoka krvi u deo mozga koji ne traje dovoljno dugo da izazove trajno oštećenje mozga.[3] Za razliku od moždanog udara TIA se potpuno povlači, ali često ljudi koji su imali TIA imaju ponavljajuće napade ili mogu imati moždani udar u roku od nekoliko minuta, dana ili nedelja od prvog prolaznog ishemijskog napada. 10 Ovo se dešava zato što je protok kroz krvini sud koji tokom TIA često abnormalan, pa je sklon da ponovo bude prekinut. 11 Ponekad, nakon TIA, osoba može imati rupturu aneurizme mozga ili hemoragični moždani udar ako je uzrok TIA bio prekid protoka krvi u krvnom sudu koji kasnije puca i krvari.
Etiologija
[uredi | uredi izvor]TIA je uzrokovana istim procesima bolesti koji dovode do moždanog udara - blokade arterija do mozga od krvnog ugruška , uglavnom zbog ateroskleroze (nagomilavanje masti u arteriji) ili embolije (kada krvni ugrušak putuje sa nekog drugog mesta u telu, kao srce, do mozga).[8]
Kod moždanog udara, blokada traje dovoljno dugo da izazove smrt moždanog tkiva. Sa TIA, s druge strane, blokada je prolazna i moždano tkivo se oporavlja kada se blokada poboljša.
TIA su, prema tome, analogne nestabilnoj angini , stanju u kojem prolazne blokade koronarnih arterija izazivaju bol u grudima . I baš kao što nestabilna angina često najavljuje potpuni infarkt miokarda (srčani udar), pojava TIA ukazuje da će verovatno doći do punog moždanog udara.
Postoji nekoliko faktora koji povećavaju rizik kod osobe za razvoj TIA (i moždanog udara).[9]
Neki od ovih faktora uključuju:
- Hipertenziju (visok krvni pritisak).[9]
- Hiperlipidemiju (visok holesterol)
- Pušenje duvana
- Šećernu bolest.[9]
- Pretkomosraka fibrilacija
- Teška konzumacija alkohola
- Loša ishrana (ona sa visokim sadržajem zasićenih/trans masti i/ili soli)
- Fizička neaktivnost.[9]
- Određeni genetski uslovi (npr anemija srpastih ćelija )
Klinička slika
[uredi | uredi izvor]Znaci i simptomi TIAse veoma razlikuju od osobe do osobe i zavise od toga koji je deo i kolika je površina mozga lišen protoka krvi.[10]
Neki od tipičnih simptoma TIA uključuju:
- Slabost u šaci, ruci, nozi, licu, jeziku ili donjoj vilici.[11]
- Utrnulost u ruci, šaci, nozi, licu, jeziku
- Nesposobnost koherentnog govora.[11]
- Neobjašnjiva vrtoglavica, često sa vrtoglavicom (osećaj da se prostorija okreće)
- Dvostruki vid, delimični gubitak vida ili drugi iznenadni poremećaji vida.[12]
- Teška glavobolja bez očiglednog uzroka
TIA (mini moždani udar) | Moždani udar |
---|---|
|
|
Simptomi TIA su identični simptomima moždanog udara, ali se TIA razlikuje od moždanog udara samo kada simptomi nestanu izolovano. Do tog trenutka, iz praktičnih razloga, smatra se da pacijent ima moždani udar i kao takav ćete biti tretirani od strane lekarskog tima.[13]
Dijagnoza
[uredi | uredi izvor]Dijagnoza TIA zahteva pažljivo prikupljnje podataka za medicinsku istoriju, neurološki pregled, kao i snimanje mozga i velikih krvnih sudova koji snabdevaju mozak. Takođe se mogu obaviti i testovi srca i različite analize krvi.[14]
Istorija bolesti
[uredi | uredi izvor]Tokom uzimanja anamneza za medicinsku istoriju bolesti, zdravstveni radnik postavlja sledeća pitanja u vezi sa specifičnostima simptoma, kao što su:
- Da li su simptomi fokalni (slabost ili ukočenost na jednoj strani tela) ili nefokalni (npr generalizovana slabost ili vrtoglavica).
- Da li su se simptomi pojavili iznenada ili postepeno.
- Da li su se isti simptomi javljali ranije
Pitanja poput ovih mogu pomoći da se utvrdi da li alternativna zdravstvena stanja treba detaljnije razmotriti, kao što su npr. migrena, multipla skleroza ili poremećaj napadaja .
Fizički pregled
[uredi | uredi izvor]Fizički pregled će uključivati:
- određivanje vitalnih znakova (sistolni i dijastolni krvni pritisak),
- pregled srca i
- kompletan neurološki pregled (provera refleksa, mišične snage i pregled kranijalnih nerava).[15]
Imidžing
[uredi | uredi izvor]Ako zdravstveni radnik posumnja na TIA, on će pacijenta uputiti na različiti slikovne testove ili imidžinga koji imaju za cilj da identifikuju tačan uzrok događaja. Snimanje mozga se takođe koristi da bi se isključili uslovi koji mogu imitirati TIA.
Testovi snimanja koji se mogu naručiti tokom obrade TIA uključuju:
- Snimanje mozga pomoću kompjuterske tomografije (CT) ili skeniranja magnetnom rezonancom (MRI)
- Snimanje glavnih krvnih sudova koji snabdevaju mozak, bilo ultrazvukom karotida , CT angiogramom ili MRI angiogramom.[8]
- Snimanje srca elektrokardiogramom (EKG) i ponekad opsežnije praćenje srčanog ritma (npr telemetrija u bolnici ili Holter monitoring ).
- Ehokardiografija , kako bi se potražio izvor krvnih ugrušaka odakle su mogli da dođu do mozga.
Testovi krvi
[uredi | uredi izvor]Testovi krvi se koriste ne samo da bi se isključila stanja koja oponašaju TIA, već i da bi se proceniio riziku osobe za razvoj ponavljajuće TIA ili moždanog udara.
Primeri takvih testova uključuju:
- Nivo glukoze (šećera) u krvi natašte.[15]
- Nivoi elektrolita u krvi
- Kompletna krvna slika (CBC)[16]
- Testovi koagulacije.[15]
- Lipidni status.
Diferencijalna dijagnoza
[uredi | uredi izvor]Dijagnoza.[17] | Klinička slika.[17] |
---|---|
Tumor mozga | Teška jednostrana glavobolja sa mučninom i povraćanjem |
Infekcija centralnog nervnog sistema (npr meningitis, encefalitis) | Groznica, povišena temperatura glavobolja, konfuzija, ukočenost vrata, mučnina, povraćanje, fotofobija, promena mentalnog statusa |
Padovi/traume | Glavobolja, konfuzija, modrice |
Hipoglikemija | Konfuzija, slabost, dijaforeza |
Migrene | Teške glavobolje sa ili bez fotofobije, mlađi uzrast |
Multipla skleroza | Diplopija, slabost udova, parestezija, zadržavanje urina, optički neuritis |
Poremećaj konvulzija | Konfuzija sa ili bez gubitka svesti, urinarna inkontinencija, grizenje jezika, toničko-klonički pokreti |
Subarahnoidalno krvarenje | Teška glavobolja sa iznenadnim početkom i fotofobijom |
Vrtoglavica (centralna ili periferna) | Generalizovana vrtoglavica i dijaforeza sa ili bez gubitka sluha |
Terapija
[uredi | uredi izvor]Brza i tačna dijagnoza prolaznog ishemijskog napada i njegova tačne lokacije je ključna za uspešno lečenje. Tehnički napredak kao što su digitalno snimanje, mikrokateteri i druge neurointervencione tehnologije, upotreba operativnog mikroskopa (mikrohirurgija) i hirurškog lasera omogućili su lečenje problema prolaznog ishemijskog napada koji su bili neoperabilni pre nekoliko godina. Kada se postavi dijagnoza i završi procena TIA, tretman koji zdravstveni radnik preporučuje zavisiće u velikoj meri od onoga što je pronađeno, i strogo je individaulani za svaakog pacijenta ponaosob.
Glavni cilj lečenja osobe koja je imala TIA je sprečavanje budućeg moždanog udara, koji obuhvata upravljanje faktorima rizika, medikamentoznu terapiju, invazivne procedure.[2]
Upravljanje faktorima rizika
[uredi | uredi izvor]Agresivno lečenje faktora rizika koji izazivaju aterosklerozu može sprečiti ponovnu pojavu TIA ili, što je ozbiljnije, budući moždani udar.[7]
Strategije uključuju:
- Usvajanje zdrave dijete
- Redovno vežbanje
- Uzimanje lekovi za snižavanje hipertenzije[18] i visokog holesterola.[18]
- Uzimanje lekaova za odličnu kontrolu šećerne bolesti.[19]
- Prestanak pušenja.[18]
Terapije lekovima
[uredi | uredi izvor]Antitrombocitna terapija sa aspirinom, aspirinom plus dipiridamolom ili plaviksom (klopidogrel) se koristi za inhibiciju stvaranja abnormalnih ugrušaka unutar arterija mozga. 8
Antikoagulantna terapija , kao što je sa Elikuis (apiksaban) ili Koumadin (varfarin), koristi se u lečenju određenih zdravstvenih uslovima koji promovišu stvaranje ugrušaka krvi, kao i pretkomorske fibrilacije.
Invazivne procedure
[uredi | uredi izvor]Invezivne procedure mogu se primeniti u cilju obnavljanja protoka krvi u karotidnim arterijama[20] (koja se nalaza na vratu) kroz proces koji se zove revaskularizacija. Konkretno, može se izvršiti karotidna endarterektomija,[21] da bi se hirurški otvorila i pekanalisala arterija ako se pronađe značajna blokada.
Stentiranje[22] karotidne arterije (otvaranje lumena arterije kako bi se poboljšao protok krvi) je druga opcija, u zavisnosti od određenih karakteristika krvnog suda pacijenta.[23]
Prevencija
[uredi | uredi izvor]Prevencija moždanog udara i TIA se zasniva na zdravom načinu života i upravljanju faktorima rizika od moždanog udara.[24]
Pacijent mora što je moguće više smanjiiti rizik od moždanog udara. Nekim pacijentima sa TIA i moždanim udarom možda će biti potrebna i operacija, u cilju sprečavanja ponovnih napada.
Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ Gattellari M, Goumas C, Garden F, Worthington JM (januar 2012). „Relative survival after transient ischaemic attack: results from the Program of Research Informing Stroke Management (PRISM) study”. Stroke. 43 (1): 79—85. PMID 22076008. S2CID 16722015. doi:10.1161/STROKEAHA.111.636233
. Generalni sažetak.
- ^ a b v „What Is a Mini-Stroke?”. Verywell Health (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-12-29.
- ^ a b v Panuganti KK, Tadi P, Lui F. Transient ischemic attack. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing.
- ^ „Stroke and Cerebrovascular Disease”. Columbia Neurology (na jeziku: engleski). 2020-11-11. Pristupljeno 2021-12-29.
- ^ a b v „A Neurosurgeon's Guide to Stroke Symptoms, Treatment and Prevention”. www.aans.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-12-31.
- ^ Khaku AS, Hegazy M, Tadi P. Cerebrovascular disease (stroke). In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing.
- ^ a b „How a Stroke Causes Brain Damage”. Verywell Health (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-12-29.
- ^ a b Sonni, S.; Thaler, D. E. (2013). „Transient ischemic attack: omen and opportunity”. Cleve Clin J Med. 80 (9): 566—76. PMID 24001965. doi:10.3949/ccjm.80a.12141..
- ^ a b v g Boehme, A. K.; Esenwa, C.; Elkind, M. S. (2017). „Stroke Risk Factors, Genetics, and Prevention”. Circ Res. 120 (3): 472—85. PMC 5321635
. PMID 28154098. doi:10.1161/CIRCRESAHA.116.308398..
- ^ Coutts, S. B. (februar 2017). „Diagnosis and Management of Transient Ischemic Attack.”. Continuum (Minneap Minn). 23 (1): 82—92. PMC 5898963
. PMID 28157745. doi:10.1212/CON.0000000000000424. .
- ^ a b „A Neurosurgeon's Guide to Stroke Symptoms, Treatment and Prevention”. www.aans.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-12-29.
- ^ „A Neurosurgeon's Guide to Stroke Symptoms, Treatment and Prevention”. www.aans.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-12-29.
- ^ „Signs and Symptoms of Stroke”. Verywell Health (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-12-29.
- ^ Kernan, W. N.; et al. (jul 2014). „Guidelines for the Prevention of Stroke in Patients with Stroke and Transient Ischemic Attack”. Guidelines for the Prevention of Stroke in Patients with Stroke and Transient Ischemic Attack: A Guideline for Healthcare Professionals from the American Heart Association/American Stroke Association. Stroke. 45 (7): 2160—36. PMID 24788967. doi:10.1161/STR.0000000000000024. .
- ^ a b v Simmons BB, Cirignano B, Gadegbeku AB. Transient Ischemic Attack: Part I. „Diagnosis and Evaluation”. American Family Physician. 86 (6): 521—526. septembar 2012. .
- ^ „What Information Does a Complete Blood Count (CBC) Give?”. Verywell Health (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-12-29.
- ^ a b Simmons, B. B.; Cirignano, B.; Gadegbeku, A. B. (septembar 2012). „Transient ischemic attack: Part I. Diagnosis and evaluation”. American Family Physician. 86 (6): 521—526. PMID 23062043. .
- ^ a b v „Preventing Heart Failure After Heart Attack”. Verywell Health (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-12-29.
- ^ „From Diet to Drugs: Treating Type 2 Diabetes”. Verywell Health (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-12-29.
- ^ „The Anatomy of the Carotid Artery”. Verywell Health (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-12-29.
- ^ „Understanding and Treating Carotid Artery Stenosis”. Verywell Health (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-12-29.
- ^ „What Are the Different Types of Stents?”. Verywell Health (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-12-29.
- ^ Sardar, P.; et al. (maj 2017). „Carotid Artery Stenting Versus Endarterectomy for Stroke Prevention: A Meta-Analysis of Clinical Trials”. Journal of the American College of Cardiology. 69 (18): 2266—75. PMID 28473130. doi:10.1016/j.jacc.2017.02.053. .
- ^ Fuentes B, Gállego J, Gil-Nuñez A. Fuentes, B.; Gállego, J.; Gil-Nuñez, A.; Morales, A.; Purroy, F.; Roquer, J.; Segura, T.; Tejada, J.; Lago, A.; Díez-Tejedor, E.; Alonso De Leciñana, M.; Álvarez-Sabin, J.; Arenillas, J.; Calleja, S.; Casado, I.; Castellanos, M.; Castillo, J.; Dávalos, A.; Díaz-Otero, F.; Egido, J.A.; López-Fernández, J.C.; Freijo, M.; García Pastor, A.; Gilo, F.; Irimia, P.; Maestre, J.; Masjuan, J.; Martí-Fábregas, J.; Martínez-Sánchez, P.; Martínez-Vila, E.; et al. (2012). „Guía para el tratamiento preventivo del ictus isquémico y AIT (I). Actuación sobre los factores de riesgo y estilo de vida”. Guidelines for the Preventive Treatment of Ischaemic Stroke and TIA (I). Update on Risk Factors and Life Style. Neurologia. 27 (9): 560—74. PMID 21890241. doi:10.1016/j.nrl.2011.06.002..
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]Klasifikacija | |
---|---|
Spoljašnji resursi |
![]() | Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |