Propileji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Propileji Atinskog Akropolja

Propileji su trem ispred ulaza u hram ili grupe hramova i takođe glavni ulazi na grčke akropolje.[1] Najpoznatiji propileji su glavni ulaz na Atinski Akropolj.[1] To je monumentalni prolaz sagrađen od belog mermera. Nalazi se na zapadnom kraju, blizu vrha Akropolja, na kraju strme krivudave staze.

Gradnja propileja atinskog akropolja je započeta 437. godine p. n. e, ali su radovi prekinuti posle pet godina zbog straha od rata. Peloponeski rat između Atine i saveza pod vođstvom Sparte konačno je izbio 431. p. n. e. Spartin savez pobedio je Atinu i Propileji nikad nisu završeni.

Propileje je projektovao grčki arhitekta Mnesikle, tako da imaju centralni deo sa širokim otvorima i dva asimetrična krila: prema severu i prema jugu. Fasada centralnog dela se sastoji od šest široko razmaknutih stubova u jednostavnom dorskom stilu. Unutra, dva reda stubova u elegantnijem jonskom stilu dele središnji prostor na tri dela kroz koje posetioci prolaze. U severnom krilu se nalazila galerija slika, dok je južno obezbeđivao prolaz do hrama Atine Nike.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Nestorović 1952, str. 499–504.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Nestorović, Bogdan N. (1952). Arhitektura Starog veka (Arhitektura). Beograd, Srbija, Jugoslavija: Naučna knjiga. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]