Protesti povodom hapšenja Radovana Karadžića

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Protesti povodom hapšenja Radovana Karadžića
Vreme21. jul30. septembar 2008.
Mesto
AkcijaDemonstracije, neredi
PovodHapšenje Radovana Karadžića i izručenje Haškom Tribunalu
Ishod

Nikakav;

Protesti povodom hapšenja Radovana Karadžića su održani od dana njegovog hapšenja 21. jula, do kraja septembra 2008. godine. Održani su u Beogradu, Novom Sadu, Banjaluci, Istočnom Sarajevu, Palama, Višegradu, Bileći, Trebinju, Gradišci... Najveći protesti su održani u Beogradu 29. jula 2008.

Protesti povodom hapšenja[uredi | uredi izvor]

Protesti zbog hapšenja Radovana Karadžića su počeli u noći između 21. i 22. jula 2008. godine ispred Specijalnog suda u Beogradu, gde se okupilo nekoliko njegovih pristalica, odmah nakon njegovog hapšenja. Policija je uhapsila i privela nekoliko mladića.[1][2]

Protesti su nastavljeni 22. jula u organizaciji nekoliko nacionalističkih udruženja uz podršku Srpske radikalne stranke. Prvi dan protesta povodom hapšenja Radovana Karadžića u Beogradu je učestvovalo nekoliko stotina građana i pristalica SNP 1389, Obraz u protestnoj šetnji glavnim beogradskim ulicama, gde je oko 19. časova na Trgu republike došlo do sukoba demonstranata i policije. Oni su skandirali imena Radovana Karadžića i Ratka Mladića i vređali Borisa Tadića. Skup je obezbeđivao veliki broj policajaca u punoj opremi za razbijanje Demonstracija. Oni su u jednom trenutku pokušali da potisnu okupljenu grupu, pa je došlo do sukoba. Na skupu se pojavio i Generalni sekretar SRS Aleksandar Vučić, koji je dočekan aplauzom i skandiranjem: „Aco, Srbine!"[2][3]

Sledećeg dana 23. jula, nastavljeni su protesti na kojima se okupilo oko 1.500. građana. Demonstrantima se pridružio i Luka Karadžić (brat Radovana Karadžića). Oni su od Trga republike išli do Trga Nikole Pašića, a potom do ulice Kneza Miloša i natrag ulicom Kralja Milana, gde ih je na kratko zaustavio kordon policije ispred zgrade Narodne Skupštine Srbije. Do manjeg koškanja sa policijom došlo je nešto ranije ispred ambasade Turske i još ranije na Trgu republike su zapalili jednu baklju i spalili zastavu Socijalističke partije Srbije. Demonstranti su uzvikivali: „Tadiću, ustašo“ i „Nož, Žica, Srbrenica“. Brat bivšeg Radovana Karadžića, Luka Karadžić, koji se priključio demonstracijama, rekao je novinarima da mu je snaha Ljiljana Zelen Karadžić prenela da im kancelarija međunarodnog posrednika u BiH još nije odobrila dolazak u Beograd. Među demonstrantima su bili i poslanici Srpske radikalne stranke Vjerica Radeta i Dragoljub Acković, koji su se priključili protestu koji su organizovale „Nacionalne Nevladine organizacije“. Ponovo je oko 19 časova došlo do sukoba demonstranata i policije na Trgu republike, u kojima je povređeno nekoliko demonstranata i policajaca, a među njima i nekoliko novinara. Demonstranti su prethodno sminatelju B92 oštetili kameru i gađali ga gumenim crevom. Snimatelj agencije Fonet je pogođen flašom u glavu. Novinarka agencije Srna je Fizički napadnuta, kao i njen kolega kada je pokušo da joj pomogne, kako je rečeno izveštačima agencije Beta, prećeno je i novinaru TV BN.

Dana 24. jula, predstavnici Srpske radikalne stranke su nakon sednice Skupštine opštine Voždovac pored zgrade Specijalnog suda u Ustaničkoj ulici prošli polukružno pevajući četničke pesme i skandirajući „Rašo Srbine“. Oko dvadesetak odbornika Skupštine opštine Voždovac, koja se nalazi odmah pored zgrade Specijalnog suda, poslanici SRS-a koje je predvodio Nemanja Šarović, na kratko su zastali skandirajući parole i pružajući podršku Radovanu Kardžiću. Oko 17 časova, na Trgu republike su se ponovo okupili predstavnici nacionalističkih organizacija i Srpske radikalne stranke, protestujući zbog hapšenja Radovana Karadžića. Okupljenih je bilo između 200 i 300, noseći zastave SRS i slike sa likom Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Demonstranti su nosili i zastavu sa likom lidera SRS Vojislava Šešelja. Predstavnici desničarskih organizacija skandirali su „Izdaja“ i „Radovane srpski sine“, kao i uvredljive parole na račun predsednika Srbije Borisa Tadića. Okupljenima su se pridružili i narodni poslanici SRS-a Vjerica Radeta, Gordana Pop Lazić i Lidija Vukićević, kao i romski aktivista Dragoljub Acković. Policije je bilo u manjem broju nego prethodnog dana, kada su protesti organizovani istim povodom. Predstavnici nacionalističkih organizacija su posle okupljanja na Trgu republike otišli u protestnu šetnju gde su napravili nekoliko incidenata. Demonstranti su krenuli Dečanskom ulicom ka Bulevaru revolucije, zatim skrenuli u ulicu Kneza Miloša gde su bacali petarde ispred ambasade Turske, zatim se izdvojila jedna grupica koja je Fizički napala snimatelja Televizije B92 i udarila ga nekoliko puta. Policija nije bila u blizini kada se dogodio incident, a snimatelj TV B92 od zadobijenih povreda nije mogao da hoda.[4] Demonstranti su zatim ušli u ulicu Kralja Milana, gde su se na nekoliko minuta zadržali kod zgrade Narodne Skupštine i Predsedništva. Okupljeni, kojih je bilo nekoliko stotina, nosili su zastave SRS i slike sa likom Karadžića i Ratka Mladića. Takođe su nosili i zastave sa likom lidera SRS Vojislava Šešelja i plakate sa natpisom „Ulica Ratka Mladića“. Posle protestne šetnje centralnim beogradskim ulicama i manjeg incidenta ispred ambasade Turske, demonstranti su se vratili na Trg republike odakle su oko 18:30 časova počeli da se razilaze.[5][6][7]

Dana 25. jula, nekoliko stotina demonstranata krenulo je popodne sa Trga republike u protestnu šetnju. Protest je počeo oko 17 časova. Na čelu kolone su bili brat uhapšenog Radovana Karadžića, Luka Karadžić i poslanice Srpske radikalne stranke (SRS) Vjerica Radeta i Lidija Vukićevićeć i Božidar Delić, a među okupljenima je bio i rok pevač Bora Đorđević. Bora Đorđević je rekao da se „folirantskom sudu sa srbomrscima“ izručuje čovek „bez koga ne bi bilo ni 's' od Republike Srpske". Okupljeni, koji su četvrti dan protestovali, nosili su majice s likovima haških optuženika Radovana Karadžića i Ratka Mladića i skandirali ime uhapšenog Radovana Karadžića. Demonstranti su vikali i uvrede na račun predsednika Srbije Borisa Tadića. Na ovom skupu, prisustvovalo je manje novinara, foto-reportera i snimatelja nego prethodnih dana, jer su pojedine medijske kuće odlučile da ne šalju ekipe nakon napada na novinare koji su se dešavali prethodnih dana. Organizatori skupa — više nacionalističkih organizacija, optužili su danas medije da vode zastrašujuću kampanju protiv njih. Takođe je primećeno više policije nego tokom ranijih protesta. Ispred kolone su išli polukružno policajci u opremi za razbijanje demonstracija. Bili su raspoređeni trasom kojom se kretala kolona. Nekoliko policajaca u civilu su upozorili neke od učesnika protesta da ne nose kapuljače koje im pokrivaju deo lica. Organizatori skupa, apelovali su na predstavnike medija da se kreću 300 metara ispred kolone, dok su kolonu demonstranata sa obe strane obezbeđivali pripadnici policije. Oko 18:10 časova, demonstranti su bacali baklje na zgradu Starog dvora (Skupštine Beograda), nakon čega je došlo do njihovog manjeg fizičkog obračuna s pripadnicima policije. Policajci su potisli demonstrante, a organizatori protesta su se postavili između huligana i policije i nisu dozvolili da sukob eskalira. Oni su pokušali da uđu u Skupštinu Srbije, koja se nalazi preko puta u ulici Kralja Milana, ali ih je policija u tome sprečila. Posle incidenta, demonstranti su nastavili šetnju nazad ka Trgu republike.[6][8][9] Oko 1.500 građana protestovalo je u Bileći zbog hapšenja bivšeg predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića. Na mitingu, koji je organizoavala Grupa građana, okupiljeni su nosili slike Radovana Karadžića i lidera radikala Vojislava Šešelja. Okupljanje je proteklo bez incidenata. To je prvi organizovani protest u Republici Srpskoj povodom hapšenja Radovana Karadžića.[10]

Dana 26. jula, nekoliko stotina pristalica bivšeg predsednika Republike Srpske, protestovalo je i ovaj dan u centru Beograda zbog njegovog hapšenja. Proteste zbog njegovog hapšenja, proteklih pet dana organizovala je grupa nacionalističkih i ultradesničarskih nevladinih organizacija, a svojim prisustvom, podršku su mu svakodnevno davali predstavnici Srpske radikalne stranke. Učesnicima protesta su se na Trgu republike obratili brat uhapšenog Luka Karadžić i poslanik SRS-a Božidar Delić, koji su pozvali okupljene da ne prave incidente i ne napadaju novinare. Učesnici protesta su noseći slike Karadžića i zastave pokreta Obraz i SRS, završili skup šetnjom centralnim beogradskim ulicama. Skup i protestnu šetnju je, kao i prethodnih dana, obezbeđivao veliki broj pripadnika žandarmerije. Demonstracije su protekle bez incidenata.[11] U više gradova Republike Srpske su održni mirni protesti zbog hapšenja haškog optuženika Radovana Karadžića, u organizaciji Srpske demokratske stranke, pod sloganom "Hod za Srpsku i snaga molitve". Oko 100 ljudi okupilo se u podne na banjalučkom Trgu Krajine kako bi podržalo Karadžića, a potom su otišli ​​u Crkvu Svete Trojice da upale sveće. Karadžićeve pristalice, nosile su njegove slike i srpske zastave, a policija je u Banjaluci pojačala obezbeđenje verskih objekata i diplomatskih predstavništava. Predsednik Gradske organizacije SDS Anđelko Grahovac, rekao je novinarima da simpatizeri stranke i svi građani Banjaluke, žele na taj način da izraze protest zbog poteza Međunarodne Zajednice i aktuelne vlasti u Srbiji. Zbog hapšenja Radovana Karadžića, protesti su održanii u Bijeljini, Zvorniku, Trebinju i Gradišci. Okupljeni građani u Zvorniku, nosili su Karadžićeve slike i transparente na kojima je pisalo „Svi smo mi Karadžić“, „Radovane, Zvornik je uz tebe“, „Dokle će biti samo Srbi hapšeni i zatvarani“. Sa skupa na kojem se okupilo oko 2.000 ljudi, visokom predstavniku Miroslavu Lajčaku u Bosni i Hercegovini, poručeno je da „ni srpska deca nikada neće videti svoje očeve koje su u toku rata poubijali pripadnici muslimanskog naroda“. U Trebinju i Gradišci su takođe održani protesti i moleban zbog hapšenja Radovana Karadžića. Molebanu i protestu u Trebinju održanom u 12 časova, prisustvovali su predstavnici političkih stranaka iz Trebinja, kao i Predsednik Srpske partije socijalista Siniša Vučinić, saopšteno je iz organizacionog odbora skupa. Skup je protekao mirno, dostojanstveno i civilizovano. Građani su nosili slike Radovana Karadžića, Ratka Mladića i predsednika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, a brojne su bile i zastave Srpske demokratske stranke i Srpske radikalne stranke. Najbrojnije parole bile su „Živjela Nezavisna Republika Srpska“, „Trebinje je Srbija“ i druge. Na molebanu u Gradišci, pročitano je pismo Karadžiću, koje je potpisao potpredsednik Srpske napredne stranke Mirko Carić u kojem se izražava najdublje poštovanje i divljenje bivšem predsedniku Republike Srpske.[11]

Dana 27. jula, kao i prethodnih dana, nastavljeni su mirni protesti. Incidenata nije bilo.

Dana 28. jula, Srpska radikalna stranka je prijavila policiji „veliki protestni skup i miting podrške Radovanu Karadžiću“ za utorak 29. jul.

Miting podrške Radovanu Karadžiću u Beogradu 29. jula 2008.[uredi | uredi izvor]

Srpska radikalna stranka je u Beogradu 29. jula 2008. organizovala veliki "Miting podrške Radovanu Karadžiću" pod nazivom "Svesrpski sabor" na kome je prisustvovalo oko 15.000 građana. Učesnicima skupa su se obratili predstavnici Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić, Aleksandar Vučić, Dragan Todorović, Vjerica Radeta, Nataša Jovanović, glumica Ivana Žigon, zatim Kosta Čavoški kao i predstavnici Demokratske stranke Srbije Milan Ivanović i Nove Srbije Velimir Ilić i drugi. Lideri Srpske radikalne stranke koja je organizovala miting su insistirali da se niko ne sukobljava sa policijom i da miting protekne u miru. Oni su pozivali učesnike skupa da sednu na zemlju kako bi pokazali da im je namera mirno okupljanje građana. Pred završetak mitinga, došlo je do velikih sukoba i okršaja demonstranata i policije u kojima je bilo na desetine povređenih, a jedno lice je teško povređeno, koje je posle tri nedelje preminulo od posledica teških povreda. Protestna šetnja je otkazana zbog nereda. Kasnije je Dragan Todorović insistirao da se sprovede detaljna istraga i da se utvrdi ko su ti huligani koji su sistematski prisutni na svakom mitingu i prave nerede. Takođe se ogradio od ovih grupacija.

Miting je počeo oko 19:20 časova himnom "Bože pravde", a na mitingu se prema policijskim procenama, okupilo oko 15.000 građana. Na binu su istovremeno izašli Tomislav Nikolić, Aleksandar Vučić, Nataša Jovanović, Dragan Todorović, kao i predsednik Nove Srbije Velimir Ilić sa porukama: „Srbija je jača od izdajničke vlasti koja je uhapsila najvećeg živog Srbina“. Akademik Kosta Čavoški, koji je govorio prvi, rekao je da je „Hag pokretna traka smrti“ i podsetio na sve Srbe koji su umrli u Sheveningenu. Brat uhapšenog haškog optuženika Luka Karadžić pozvao je Vlasti da odustanu od izručenja njegovog brata Haškom tribunalu. „Odustajanje od izručenja Radovana Karadžića bio bi častan izlaz iz situacije i za Vlasti u Srbiji i međunarodnu zajednicu i Hag“, rekao je Luka Karadžić. Velikom binom dominirao je natpis „Sloboda za Srbiju“, a demonstranti su nosili zastave Srpske radikalne stranke, Demokratske stranke Srbije, Nove Srbije, kao i slike Radovana Karadžića, Vojislava Šešelja i Ratka Mladića. Nosili su transparente sa natpisima „Svaki je Srbin Radovan“, Ne damo Srbe na vrbe ", „Tadiću ustašo“, „Radovan Karadžić“ ... Predsednik Srbije Boris Tadić je izjavio da Evropa želi Srbiju u kojoj se poštuje zakon i da je neverovatno da ljudi protestuju zbog poštovanja zakona. Na Trgu je bio parkiran kamion sa osvežavajućim napicima i sa kafom, a bili su i prisutni prodavci reklamnih kapa, majica, privezaka sa likom Radovana Karadžića. Jake policijske snage obezbeđivale su skup, kao i sve važnije institucije u gradu i strana diplomatska Predstavništva. Oko bine je bilo postavljeno obezbeđenje koje je angažovala SRS kao organizator. Prema rečima pesnika Rajka Petrova Noga koji je doneo Karadžićevu poruku okupljenima, bivši predsednik Republike Srpske je ljude koji su ga znali kao Dragana Dabića zamolio da mu oproste, jer da su znali njegovo pravo ime učinio bi ih saučesnicima. U poruci lidera SRS-a Vojislava Šešelja, koju je pročitao Nemanja Šarović, Vojislav Šešelj je optužio „izdajnički režim Borisa Tadića“ što je uhapsio jednog od utemeljivača Republike Srpske i „sada ga izručuje onima koji su ubili Slobodana Miloševića“. Šešelj je obećao da će „učiniti sve da se suprotstavi haškoj tiraniji i poručio Ratku Mladiću i Goranu Hadžiću da se ne predaju haškoj aždaji“. Hapšenjem Karadžića, Šešelj je poručio da je „Boris Tadić napravio veleizdajnički je čin, ugrozio Republiku Srpsku i od Srbije napravio koloniju.[12]

U Makedonskoj ulici, došlo je do sukoba pripadnika navijačkih grupa, koja je navukla kapuljače preko glava i policije. Navijači su napali petardama, bakljama i kamenicama policajce. Policija je uzvratila suzavcem i gumenim mecima, pa se grupa na kratko povukla. U Urgentni centar u Beogradu je do 23:30 časova primljeno ukupno 46 lica povređenih u sukobima huligana i policije za vreme i po završetku protestnog mitinga na Trgu republike. U toku sukoba, policajci su ispalili na desetine patrona suzavca, a čulo se i nekoliko „topovskih udara“. Među povređenima je bio novinar španske televizije Oskar Martinez Forkada, dok su radikali saopštili da je povređen i lider Stranke srpskog jedinstva Borislav Pelević koji je pogođen gumenim metkom u glavu. Takođe, policija je pretukla i novinara Bete Miloša Đorelijevskog, iako se on uredno legitimisao. Tokom sukoba policije i demonstranata polupano je na desetine izloga na lokalima u centru Beograda, a demolirani su i automobili koji su bili parkirani u centralnoj zoni. Posle oko pola sata sukoba, policija je uspela da rasturi grupe nasilnih demonstranata. Poslanik SRS-a Božidar Delić i Luka i Dragan Karadžić su oko 22:15 časova, ubedili preostalu grupu od stotinak demonstranata da se mirno raziđe. Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić sa ostalim funkcionerima SRS-a povukli su se u štab stranke. Jake policijske snage su tokom noći nastavile da obezbeđuju džamiju na Dorćolu, „Mekdonalds“, restorane i ambasade u ulici Kneza Miloša. Desničarske organizacije koje su učestvovale na mitingu, uprkos dešavanjima, najavile su da će i sledeći dan u 17 sati na Trgu republike nastaviti sa protestima zbog hapšenja Radovana Karadžića i da će pokušati da održe protestnu šetnju.

Zamenik predsednika SRS-a Tomislav Nikolić je neposredno posle smirivanja sukoba na ulicama Beograda rekao da su za sve odgovorni „provokatori“. Inače, Nikolić je još tokom mitinga uputio poziv „deci“, koja su se sukobila sa policijom, da to ne čine i da ne ruše Beograd. Generalni sekretar Srpske radikalne stranke Aleksandar Vučić dobio je pet udaraca pendrekom od žandarma, dok je pokušavao da razdvoji demonstrante koji su se sukobili sa policijom.

Pola sata posle ponoći, iz zgrade Specijalnog suda izašla su dva automobila sa zatamnjenim staklima u pratnji policije, Radovan Karadžić je izručen Haškom Tribunalu.[13]

Nastavak manjih proresta[uredi | uredi izvor]

Dana 30. jula, nekoliko desetina građana okupilo se oko 17 časova u Beogradu na Trgu republike, u znak protesta zbog hapšenja haškog optuženika Radovana Karadžića. Protestu su prisustvovali i funkcioneri Srpske radikalne stranke Gordana Pop Lazić, Božidar Delić, Zoran Krasić, Petar Jojić, kao i Karadžićev brat Luka Karadžić. Okupljeni su krenuli u protestnu šetnju, a organizatori su pozvali učesnike da ne izazivaju incidente i da ne skandiraju. Organizatori protesta su najavili da će organizovati peticiju za smenu ministra policije Ivice Dačića.[14]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Press Online :: Uhapšen Radovan Karadžić Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. септембар 2010), Приступљено 24. 4. 2013.
  2. ^ а б Press Online :: Privedeno nekoliko mladića u centru Beograda[мртва веза], Приступљено 24. 4. 2013.
  3. ^ Press Online :: Koškanje "Obraza" I Policije Архивирано на сајту Wayback Machine (4. март 2016), Приступљено 24. 4. 2013.
  4. ^ Press Online :: B92 Zahteva kaznu za napadače na snimatelja Архивирано на сајту Wayback Machine (5. март 2016), Приступљено 24. 4. 2013.
  5. ^ Press Online :: Počeo protest nacionalističkih organizacija u Beogradu Архивирано на сајту Wayback Machine (4. март 2016), Приступљено 24. 4. 2013.
  6. ^ а б Press Online :: Demonstranti izazvali niz incidenata[мртва веза], Приступљено 24. 4. 2013.
  7. ^ Press Online :: Demonstranti se razišli sa Trga Republike, Приступљено 24. 4. 2013.
  8. ^ Press Online :: I dalje protesti zbog hapšenja Архивирано на сајту Wayback Machine (15. март 2014), Приступљено 24. 4. 2013.
  9. ^ Press Online :: Završen protest nacionalističkih organizacija Архивирано на сајту Wayback Machine (15. март 2014), Приступљено 24. 4. 2013.
  10. ^ B92 — Vesti — Završena šetnja demonstranata, Приступљено 24. 4. 2013.
  11. ^ а б Press Online :: Održan peti protest pristalica Radovana Karadžića Архивирано на сајту Wayback Machine (16. јануар 2014), Приступљено 24. 4. 2013.
  12. ^ Protest u Beogradu, 15.000 ljudi za Karadžića | Mondo[мртва веза], Приступљено 24. 4. 2013.
  13. ^ Press Online :: Pretraga[мртва веза], Приступљено 24. 4. 2013.
  14. ^ Press Online :: Nastavljeni protesti zbog hapšenja Karadžića Архивирано на сајту Wayback Machine (5. mart 2016), Pristupljeno 24. 4. 2013.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]