Pružatovac
Pružatovac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Grad | Beograd |
Opština | Mladenovac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 859 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 25′ 02″ S; 20° 37′ 21″ I / 44.417166° S; 20.6225° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 11413 |
Pozivni broj | 011 |
Registarska oznaka | BG |
Pružatovac je naselje u Gradskoj opštini Mladenovac u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 859 stanovnika.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Selo Pružatovac se nalazi jugozapadno od varošice Mladenovca.
Pružatovac je starije naselje. Nekada selo bilo u „Selištu“, bliže reci Pružatovca. Na tome se mestu još uvek nalaze tragovi, koji ukazuju da je tu postojalo naselje. U dolini Jablanice, pored puta koji vezuje Pružatovac i Međulužje, nalazi se mesto „Zemunice“ gde su se, po predanju, Turaka krili preci današnjih stanovnika.
Prve pisane pomene o Pružatovcu imamo iz prvih desetina 18.veka. Ovo selo postojalo za vreme austrijske vladavine (1718-1739.g) i na karti iz toga doba zabeleženo je pod imenom Pruschattovaz. U aračkim spiskovima iz prvih desetina 19.veka pominje se u Vićentijevoj knežini selo Pružatovac, koje je imalo 1818.g. 14, a 1822.g. 16 kuća Godine 1846. pružatovac je imao 31 kuću, i tada pripadalo kosmajskom srezu. Po popisu iz 1921.g. selo je imalo 169 kuća sa 950 stanovnika.
Za najstarije porodice u selu smatraju se: Adamovići (Danas sa razni prezimenima) i Maksimovići (Danas sa razni prezimenima), čiji su preci došli sa Kosova i najpre stanovali u Selištu, gde je do skora bilo drveta šljiva i drugog voća. Ostale su porodice mlađi doseljeljenici; pada u oči da ima priličan broj i iz susednih krajeva. U toku Balkanskog i svetskog rata Pružatovac je imao 101 poginulog i umrlog.
Selo ima školu od 1872. godine. Godine 1911. podignuta nova škola. (podaci krajem 1921. godine).[1]
[2]
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Pružatovac živi 656 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,9 godina (39,6 kod muškaraca i 42,3 kod žena). U naselju ima 251 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,32.
Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 1 | 2 | ||
80+ | 7 | 15 | ||
75—79 | 13 | 24 | ||
70—74 | 26 | 27 | ||
65—69 | 19 | 28 | ||
60—64 | 29 | 26 | ||
55—59 | 14 | 17 | ||
50—54 | 35 | 30 | ||
45—49 | 46 | 35 | ||
40—44 | 27 | 20 | ||
35—39 | 21 | 28 | ||
30—34 | 26 | 23 | ||
25—29 | 22 | 26 | ||
20—24 | 24 | 23 | ||
15—19 | 33 | 23 | ||
10—14 | 23 | 27 | ||
5—9 | 26 | 26 | ||
0—4 | 24 | 19 | ||
Prosek : | 39,6 | 42,3 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 343 | 100 | 198 | 27 | 15 | 3 |
Ženski | 347 | 62 | 193 | 80 | 11 | 1 |
UKUPNO | 690 | 162 | 391 | 107 | 26 | 4 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 169 | 40 | 0 | 2 | 82 |
Ženski | 94 | 32 | 0 | 0 | 27 |
UKUPNO | 263 | 72 | 0 | 2 | 109 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 2 | 6 | 7 | 1 | 7 |
Ženski | 0 | 0 | 9 | 4 | 3 |
UKUPNO | 2 | 6 | 16 | 5 | 10 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 5 | 4 | 0 | 11 |
Ženski | 0 | 1 | 1 | 1 | 15 |
UKUPNO | 0 | 6 | 5 | 1 | 26 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 2 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 1 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 3 | 0 | 0 | 0 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26.dr. B. M. Drobnjaković Kosmaj ) i iz „Letopisa“ opštine Pružatovac selo.
- ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
- Napomena
U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.