Pružatovac

Koordinate: 44° 25′ 02″ S; 20° 37′ 21″ I / 44.417166° S; 20.6225° I / 44.417166; 20.6225
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pružatovac
Administrativni podaci
DržavaSrbija
GradBeograd
OpštinaMladenovac
Stanovništvo
 — 2011.Rast 859
Geografske karakteristike
Koordinate44° 25′ 02″ S; 20° 37′ 21″ I / 44.417166° S; 20.6225° I / 44.417166; 20.6225
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Pružatovac na karti Srbije
Pružatovac
Pružatovac
Pružatovac na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj11413
Pozivni broj011
Registarska oznakaBG

Pružatovac je naselje u Gradskoj opštini Mladenovac u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 859 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Selo Pružatovac se nalazi jugozapadno od varošice Mladenovca.

Pružatovac je starije naselje. Nekada selo bilo u „Selištu“, bliže reci Pružatovca. Na tome se mestu još uvek nalaze tragovi, koji ukazuju da je tu postojalo naselje. U dolini Jablanice, pored puta koji vezuje Pružatovac i Međulužje, nalazi se mesto „Zemunice“ gde su se, po predanju, Turaka krili preci današnjih stanovnika.

Prve pisane pomene o Pružatovcu imamo iz prvih desetina 18.veka. Ovo selo postojalo za vreme austrijske vladavine (1718-1739.g) i na karti iz toga doba zabeleženo je pod imenom Pruschattovaz. U aračkim spiskovima iz prvih desetina 19.veka pominje se u Vićentijevoj knežini selo Pružatovac, koje je imalo 1818.g. 14, a 1822.g. 16 kuća Godine 1846. pružatovac je imao 31 kuću, i tada pripadalo kosmajskom srezu. Po popisu iz 1921.g. selo je imalo 169 kuća sa 950 stanovnika.

Za najstarije porodice u selu smatraju se: Adamovići (Danas sa razni prezimenima) i Maksimovići (Danas sa razni prezimenima), čiji su preci došli sa Kosova i najpre stanovali u Selištu, gde je do skora bilo drveta šljiva i drugog voća. Ostale su porodice mlađi doseljeljenici; pada u oči da ima priličan broj i iz susednih krajeva. U toku Balkanskog i svetskog rata Pružatovac je imao 101 poginulog i umrlog.
Selo ima školu od 1872. godine. Godine 1911. podignuta nova škola. (podaci krajem 1921. godine).[1] [2]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Pružatovac živi 656 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,9 godina (39,6 kod muškaraca i 42,3 kod žena). U naselju ima 251 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,32.

Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 1.116
1953. 1.171
1961. 1.150
1971. 1.007
1981. 958
1991. 922 880
2002. 835 950
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
830 99,40%
Hrvati
  
1 0,11%
nepoznato
  
4 0,47%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26.dr. B. M. Drobnjaković Kosmaj ) i iz „Letopisa“ opštine Pružatovac selo.
  2. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]