Ptice letačice

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ptice letačice
Crvena divlja kokoška
(Gallus gallus)
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Aves
Infraklasa: Neognathae
Pycraft, 1900
Kladusi

Ptice letačice (lat. Neognathae) su infraklasa ptica koja zajedno sa pticama trkačicama, čini potklasu savremene ptice (lat. Neornithes). Postoji oko 10.000 vrsta ptica letačica koje su podeljene na dva kladusa Galloanserae i Neoaves.

Neke od vrsta iz infraklase ptice letačice (lat. Neognathae) su neletači, kao što su kakapo, kagu ili vrste iz reda pingvini. Najveća ptica letačica je andski kondor, ptica iz porodice američkih strvinara. Duga je i do 1,30 metara, a raspon krila može biti čak do 3,20 metara.

Nastanak i evolucija[uredi | uredi izvor]

Najstariji nađeni fosili ptica letačica potiču sa samog kraja perioda gornje krede, pre oko 70 miliona godina. Međutim, molekularni časovnik sugeriše da su ptice letačice nastale u prvoj polovini gornje krede pre oko 90 miliona godina.[1]

Od svog nastanka ptice letačice su doživele adaptivnu radijaciju stvarajući raznovrsnost koja postoji danas. Ova infraklasa uključuje red ptice pevačice (lat. Passeriformes), koji je najveći kladus kopnenih kičmenjaka i koji sadrži oko 60% živućih vrsta ptica. Red ptica pevačica je više nego duplo veći po broju vrsta od reda glodara (lat. Rodentia) i pet puta veći po broju vrsta od reda slepih miševa (lat. Chiroptera), reda koji je najveći kladus sisara. Pored ptica pevačica, infraklasa ptica letačica uključuje i nekoliko veoma malih redova čija je veza sa ostalim redovima nejasna, na primer hoacin (lat. Opisthocomiformes).

Kladogram[uredi | uredi izvor]

Kladogram infraklase ptice letačice (lat. Neognathae) prema Ričardu Prumu i saradnicima.[2] Pri čemu su za neke kladuse upotrebljena imena koja su koristili Juri T. i saradnici[3] i Kimbal i saradnici.[4]

Neognathae
Galloanserae

Galliformes

Anseriformes

Neoaves

Cypselomorphae

Columbaves
Otidimorphae

Musophagiformes

Otidiformes

Cuculiformes

Columbimorphae

Columbiformes

Mesitornithiformes

Pteroclidiformes

Gruiformes

Aequorlitornithes
Mirandornithes

Phoenicopteriformes

Podicipediformes

Charadriiformes

Eurypygimorphae

Phaethontiformes

Eurypygiformes

Aequornithes

Gaviiformes

Austrodyptornithes

Procellariiformes

Sphenisciformes

Ciconiiformes

Suliformes

Pelecaniformes

Inopinaves

Opisthocomiformes

Telluraves
Afroaves
Accipitrimorphae

Cathartiformes

Accipitriformes

Strigiformes

Coraciimorphae

Coliiformes

Cavitaves

Leptosomatiformes

Eucavitaves

Trogoniformes

Picocoraciae

Bucerotiformes

Coraciiformes

Piciformes

Australaves

Cariamiformes

Eufalconimorphae

Falconiformes

Psittacopasserae

Psittaciformes

Passeriformes

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Claramunt, S.; Cracraft, J. (2015). „A new time tree reveals Earth history’s imprint on the evolution of modern birds”.
  2. ^ Prum, R.O.; et al. (2015). „A comprehensive phylogeny of birds (Aves) using targeted next-generation DNA sequencing”. str. 569—573.
  3. ^ Yuri, T.; et al. (2013). „Parsimony and Model-Based Analyses of Indels in Avian Nuclear Genes Reveal Congruent and Incongruent Phylogenetic Signals”. str. 419—444.
  4. ^ Kimball, R.T.; et al. (2013). „Identifying localized biases in large datasets: A case study using the Avian Tree of Life”.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]