Ptolemej III Euerget

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ptolemej III Euerget
Ptolemej III Euerget, na zlatniku koji je u čast svog deifikovanog oca iskovao Ptolemej IV
Lični podaci
Datum rođenja284. p. n. e.
Mesto rođenjaKos,
Datum smrti222. p. n. e.
Porodica
SupružnikBerenika II
PotomstvoPtolemej IV Filopator, Arsinoja III
RoditeljiPtolemej II Filadelf
Arsinoja I
DinastijaPtolemejidi
Period246. p. n. e.-222. p. n. e.
PrethodnikPtolemej II Filadelf
NaslednikPtolemej IV Filopator

Ptolemej III Euerget (grč: Πτολεμαῖος Εὐεργέτης) bio je treći kralj Egipta iz dinastije Ptolemejida. Nasledio je oca, Ptolemeja II Filadelfa i vladao je Egiptom od 246. do 222. p. n. e..

Porodica[uredi | uredi izvor]

Ptolemej III prikazan sa atributima boga Hermesa

Ptolemej III Euerget bio je sin Ptolemeja II Filadelfa i Arsinoje I, ćerke Lizimaha, jednog od Aleksandrovih vojskovođa. Oca je nasledio 246. godine pre n. e, a 244/3. se oženio Berenikom II, ćerkom kirenskog kralja Maga od Kirene. Berenika je Ptolemeju III rodila četvoro dece Arsinoju III, Ptolemeja IV Filopatora, Maga i još jednu ćerku po imenu Berenika.

Vladavina[uredi | uredi izvor]

U samom Egiptu vladavina Ptolemeja III značajna je po novoouvedenoj praksi da se vladarski dekreti objavljuju u vidu dvojezičnih natpisa uklesanih u kamenu, pisanih na tri pisma (grčkom alfabetu, egipatski hijeroglifi i egipatsko demotsko pismo). Ptolemejeva stela tzv. Kamen iz Kanopusa je natpis objavljen 238. godine pre n. e, delimično i u čast vladara, njegove supruge i ćerke Berenike. Nekoliko vladarski naređenja obnarodovanih na natpisu odnose se na svešteničke kolegijume i uvode prestupni dan u egipatski solarni kalendar po kome je godina trajala 365 dana. Zahvaljujući uporednom tekstu na grčkom jeziku, Kamen iz Kanopusa je u 19. veku upotrebljen, uz Kamen iz Rozete, u dešifrovanju staroegipatskih hijeroglifa.

U grčkoj četvrti u Aleksandriji Ptolemej III je osnovao Serapej, hram posvećen Serapisu. Sve do pobede hrišćanstva krajem 4. veka naše ere, Serapej je bio jedan od najznačajnijih višebožačkih hramova u grčko-rimskom svetu.

Rat sa Seleukidima[uredi | uredi izvor]

Bronzani novac Ptolemeja III sa predstavom Zevsa-Amona na prednjoj strani, dok je na reversu orao, tradicionalni simbol Ptolemejida. Ptolemej nije kovao novac sa sopstvenim likom.

Ptolemej Euerget je sa uspehom vodio Treći sirijski rat (246-241. godine p. n. e.) protiv tradicionalnih rivala, dinastije Seleukida. Posle smrti Antioha II Tea, kraljeva udovica Berenika, sestra Ptolemeja III, pozvala je svog brata u Antiohiju kako bi joj pomogao da svog maloletnog sina proglasi za kralja. Kada je Ptolemej pristigao njegova sestra i njen sin su ubijeni u Antiohiji, a novi seleukidski kralj je postao Seleuk II Kalinik, Antiohov sin iz prvog braka. Ptolemej Euerget je uspešno vodio ovaj rat protiv Seleuka i zakratko je zauzeo Antiohiju i Vavilon. Međutim, u rat se kao Seleukov saveznik umešao makedonski kralj Antigon II Gonata i Ptolemejidi su trajno izgubili Kiklade. Ipak, Ptolemej III je 241. p. n. e. zaključio povoljan mirovni sporazum kojim je dobio severnu obalu Sirije uključujući i Seleukiju Pieriju, luku Antiohije. Treći sirijski rat označio je vrhunac spoljnopolitičke moći kraljevine Ptolemejida.

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Ptolemej II Filadelf
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Ptolemej III Euerget
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
3. Arsinoja I
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Mohamed Saleh : A Building Inscription of Ptolemaios III. (Mitteilungen des Deutschen Archäologischen Instituts Kairo 37), Zabern Verlag Mainz 1981,
  • Alan K. Bowman: Egypt after the Pharaohs, 332 BC - AD 642. Guild Publishing, London, 1986

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]