Pčela

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Pčela
Amegilla cingulata on long tube of Acanthus ilicifolius flower.jpg
Pčela
Taksonomija
Carstvo: Animalia
Tip: Arthropoda
Klasa: Insecta
Red: Hymenoptera
Podred: Apocrita
Natporodica: Apoidea
(nerangirano): Anthophila (= Apiformes)
Familije

Andrenidae
Apidae
Colletidae
Dasypodaidae
Halictidae
Megachilidae
Meganomiidae
Melittidae
Stenotritidae

Pčela je bilo koja vrsta insekata iz reda opnokrilaca, natfamilije pčela (Apoidea). Glavna osobina svih pčela je da za ishranu skuplja cvetni polen, kao izvor belančevina i cvetni nektar kao izvor ugljenih hidrata. Na Zemlji postoji oko 20 000 vrsta pčela rasprostranjenih skoro u svim područjima sveta. Veličina se kreće od 2 mm do 4 cm. Pretežno su crne ili sive boje. Osnovna podela je prema načinu njihovog života na solitarne i društvene pčele.

Najzastupljenije vrste pčela[uredi]

  • Solitarne pčele (divlje ili usamljene; Anthophorinae i Xylocopinae) žive usamljeno i uglavnom ne stvaraju veće rezerve hrane. Prezimljavaju samo oplođene ženke. Svaka ženka pravi sopstveno gnezdo u tlu gde gradi zemljane komore za polaganje jaja i odgajanje larvi.
  • Bumbari (lat. Bombinae) prikupljaju cvetni prah zadnjim nogama i hrane se uglavnom nektarom. Stvaraju manja gnezda u zemljištu, sa manjim rezervama hrane. Prezimljava samo oplođena ženka. (Videti: Bumbar)
  • Bežaočne pčele (lat. Meliponinae) luče vosak od 2 do 4 trbušnog segmenta, i to ženke. Pri pravljenju saća mešaju ga smolom i zemljom. Ova potfamilija rasprostranjena je uglavnom u tropskim predelima Južne Amerike i nema ekonomskog značaja, jer se ne može prilagoditi uzgoju u košnici. (Videti: Bežaočna pčela)
  • Prave pčele (lat. Apinae) luče vosak od 2 do 5 trbušnog stepena, i to samo mlade radilice od 10 do 18 dana starosti. Najbliže po svom izgledu i razviću familija Apiade je familija Vespoidae (prave ose) i žive u društvima. (Videti: Prave pčele)
  • Društvene pčele su pčele koje žive društvenim životom i kod kojih jedinke van pčelinje zajednice ne mogu da prežive. Postoji više stotina vrsta društvenih pčela, koje grade složenu, visoko organizovanu zajednicu. Najznačajnije su medonosne pčele, od koji je najznačajnija vrsta evropsko-afrička medonosna pčela (Apis mellifica L.), koja se uzgaja širom sveta. (Videti: Društvene pčele)

Oprašivanje[uredi]

Pčela radilica sa sakupljenim polenom pri ulasku u pčelinjak.

Pčele igraju veliku ulogu u oprašivanju cvetova. Mogu se fokusirati na skupljanje nektara ili skupljanje polena, u zavisnosti od njihovih trenutnih potreba.

Pretpostavlja se da trećina ljudske hrane zavisi od oprašivanja koje čine pčele. Većina pčela ima elektrostatičko naelektrisanje koje povećava apsorpciju polena. Polen i nektar stvaraju masu koja je najčešće viskozna, ali može i biti kruta. Ta masa je sferoidnog oblika te pohranjena u male ćelije u kojima se i jajašca nalaze.

Neprijatelji pčela[uredi]

Glavnim neprijateljima pčela se mogu smatrati: pčelinja vaš, mravi, miševi, ptice, svi veći insekti, svi zagađivači prirode, divlje i domaće životinje, oluje i vetrovi i čovek sa nestručnim i nesavesnim ophođenjem.

Vidi još[uredi]

Spoljašnje veze[uredi]