Rade Radivojević Dušan
Rade Radivojević | |
---|---|
Datum rođenja | 1874. |
Mesto rođenja | Vasojevići Osmansko carstvo |
Datum smrti | 14. jul 1907.32/33 god.) ( |
Mesto smrti | Pasjane Osmansko carstvo |
Rade Radivojević, Vojvoda Dušan ili Dušan Vardarski, bio je srpski četnički vojvoda u Staroj Srbiji i Makedoniji za vreme borbi za Makedoniju početkom 20. veka.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rodio se 1874. u Vasojevićima. Završio je bogoslovsko-učiteljsku školu u Prizrenu i ubrzo za mesto opredeljenja dobio školu u selu Orešu u okolini Velesa. Po ulasku Jovana Babunskog u četničku akciju 1905. i Rade Radivojević odlazi sa svojom četom u okolinu Velesa. Četovao je 1905—1906. uzimajući učešća u svim četničkim borbama u okolini Kičeva, Prilepa i Velesa zajedno sa vojvodama Gligorom Sokolovićem, Stevanom Nedićem Ćelom, Vasilijem Trbićem, Trenkom Rujanovićem, Jovanom Dolgačem, Mihailom Josifovićem i Mihailom Jovanovićem. Krajem 1906. Radivojević i njegova četa su zbog napornog četovanja i iscrpljenosti vraćeni u Srbiju na odmor gde su ostali do proleća 1907.
Pogibija kod Pasjana[uredi | uredi izvor]
U proleće 1907. VMRO se odlučio za veliku ofanzivu protiv srpskih četa sa desne strane Vardara. Oko 130. četnika pod komandom nekoliko bugarskih oficira, u bugarskim uniformama krenulo je ka Poreču i Azotu da uništi srpske čete, popali srpska sela i uništi srpsku organizaciju. Srpske čete su u tom trenutku bile oslabljene i proređene stalnim borbama pa je marta 1907. zbog jakih turskih snaga u rejonu Kumanova četa Rada Radivojevića poslata u pomoć preko Kosova. Svi četnici su bili obučeni kao Albanci sa planom da se do Poreča provuku kao albanski kačaci. Četa je otkrivena kod sela Pasjane u gnjilanskom kraju 14. jula 1907. u lokalnoj crkvi. Razvila se borba koja je privukla sve okolne Albance i tursku vojsku. Srpska četa je gotovo potpuno uništena, izuzev tri četnika koja su uhvaćena i zatvorena u okolini nekoliko dana nakon borbe. U samoj borbi poginuli su poručnik Dragoljub Nikolić i Rade Radivojević vojvoda.[1][2]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ www.glas-javnosti.co.yu, Pristupljeno 5. 4. 2013.
- ^ http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0353-9008/2009/0353-90080926195Z.pdf