Radoje Vujošević Risto

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
radoje vujošević risto
Radoje Vujošević Risto
Lični podaci
Datum rođenja(1910-05-27)27. maj 1910.
Mesto rođenjaBjelice, kod Cetinja, Knjaževina Crna Gora
Datum smrti9. jun 1942.(1942-06-09) (32 god.)
Mesto smrtiTijovac, kod Svrljiga, Srbija
Delovanje
Član KPJ od1933.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Heroj
Narodni heroj od27. novembra 1953.

Radoje Vujošević Risto (Bjelice, kod Cetinja, 27. maj 1910Tijovac, kod Svrljiga, 9. jul 1942), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rodio se u mestu Bjelice u okolini Cetinja. U rodnom mestu je završio osnovnu školu, a gimnaziju na Cetinju. Preselio se u Žednik, a zatim je Pravni fakultet u Subotici upisao 1932. godine. Na prvoj godini fakulteta primljen je u KPJ. Osnivač je studentskog udruženja „Svetlost” gde je radio sa omladinom u Žedniku i Čantaviru. Vlasti su ga uhapsile u novembru 1934. ali je oslobođen u proleće sledeće godine zbog nedostatka dokaza. Upisao je školu rezervnih oficira 1937. godine, a za vreme odsluženja vojnog roka završio je Pravni fakultet u Subotici u martu 1938. godine. Radio je u Kosovskoj Mitrovici, a zatim i kao pripravnik u Sreskom sudu u Aleksincu.[1][2]

Nakon kapitulacije jugoslavije radio je na organizaciji ustanka. Kada je formiran partizanski odred postavljen je za komandnata. Odred je u akcijama razoružao žandarmerisjke stanice u Bovnu, Čitluku i Svrljigu. Zajedno sa još tridesetak boraca formirao je Svrljiški odred i postao njen komandant. Odred je imao nekoliko uspešnih akcija kao što su: onesposobljavanje rudnika uglja Podvis, zauzimanje Sokobanje, likvidiranje četničkog odreda u Sićevu, pobeda nad Bugarima u Sićevačkoj klisuri i dr. I u toku 1942. godine vodio je žestoke borbe sa istim protivnicima. Poginuo je prilikom napada na selo Tijovac, kod Svrljiga, 9. jul 1942. godine.[3][2]

Ukazom predsednika FNR Jugoslavije Josipa Broza Tita, 27. novembra 1953.. godine, proglašen je za narodnog heroja.[3][2]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Narodni heroji Jugoslavije tom II. Beograd: Narodna knjiga. 1982. 
  • Srpski biografski rečnik tom II. Novi Sad: Matica srpska. 2014.