Pređi na sadržaj

Razgovor:Radar/Arhiva 2

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2 Arhiva 3

Kandidat za sjajni članak na raspravi

Rasprava traje do: 24. oktobra 2012. u 23 -- Sahararazgovor 23:13, 17. oktobar 2012. (CEST)--[odgovori]

  1.  Komentar: ...

Komentari

Par komentara (više tehnikalije):

  • Radar nije akronim, akronimi je u srpskom jeziku naziv za skraćenice koje se sastoje od početnih slova nekog naziva, poput VMA, RTS ili FBI. U slučaju radara, akronim bi bio RDR ili RDAR, tako da treba reći samo da je radar skraćenica od ...
  • Zašto „aplikacija“ a ne „primena“?
  • Radari se koriste i u meteorskoj astronomiji. Ako treba, dopisaću ja par rečenica o tome, uz odgovarajuće reference.
  • „Elektromagnetni talasi“ su dve reči, ne „elektro magnetni talasi“, takođe „osvetljenje“, ne „osvetlenje“.
  • Mislim da nema porebe za br tagovima u opisima slika, kod mene npr. za sliku „Sferna raspodela gustine neusmerenog radarskog zračenja.“ stoji u trećem redu samo reč „posmatranog“ jer iza nje ide br.
  • Ne znam šta je „ugaono zakrenje zraka“ (odeljak „Antena sa faznim nizom“), pa ne bih da lupim neku besmislenu korekciju (skretanje, zakretanje).
  • Da li je dobra formulacija ispod slike 'Gustina modulisanog elektronski protoka izraženog od obrtanja „pregrada“'? Deluje mi malo nejasno...
  • Nisam siguran koliko je bitno što su lica koja su radila starijim modelima radara u JNA dobijala posebnu novčanu nadoknadu. Možda kao kuriozitet, ali osim problema relevantnosti, vidim i da nema reference za tu tvrdnju.

Inače, tekst je očekivano kvalitetan i iscrpan, a posebno moram da pohvalim izvođenje formula koje je detaljno prikazano. --V. Burgić (reci...) 23:41, 17. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

Hvala na zapažanjima:
  • Napisana je skraćenica.
  • Zamenjeno je, primena umesto aplikacija.
  • Unapred sam ti zahvalan da dopuniš, primenom u meteorskoj astronomiji (ja sam ovde deformisano fokusiran više na vazduhoplovstvo).
  • U principu sam koristio „elektromagnetni talasi“, našao sam na jednom mestu grešku sa tri reči. Ispravio sam.
  • Znam da si alergičan na br, još od ranije, ali negde se mora koristiti. Na navedenom mestu sam izbacio.
  • „Ugaono zakretanje zraka“ je suština elektronskog skeniranja. Kod mehaničkog se zakreće cela antena, da bi se zakretao i radarski snop. Ovde antena (tanjir – rešetka) miruje, zakreće se snop sa zakretanjem elektromagnetnih talasa.
  • Preformulisao sam tekst ispod slike magnetrona.
  • Opšte je poznata stvar da se dobijala štetnost po zdravlje na takvim rizičnim radnim mestima, to je i dokaz da je to zračenje lampi radarskih uređaja štetno po zdravlje ljudi. Izbacio sam taj deo da ne bi bilo polemike. Hvala -- Sahararazgovor 01:01, 18. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

Svaka čast na ekspeditivnosti. Potrudiću se da već sutra (zapravo danas) napišem o primeni u meteorskim posmatranjima (meteori i farmacija su moja deformacija ). Za ono „zakrenje“ samo nisam bio siguran da li je zakretanje ili skretanje ili nešto treće, a bolje da ostavim stručnjaku da ispravi. --V. Burgić (reci...) 01:16, 18. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

Hvala na dopuni kolega Burga.-- Sahararazgovor 23:07, 18. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

  •  Komentar: Čitajući samo uvod, naišao sam na sitnu greškicu. Doduše, ponavlja se tri puta u toku teksta. No, reč je o vakuumu, koji je negde progutao svoje jedno U. Znam da ti se samo omelo, jer ista reč je pravilno napisana više puta. Zašto da sjajni članak bude manje sjajan?
  • Uvod: „[...] Elektromagnetni talasi se u vakumu pravolinijski prostiru iz izvora [...]“
  • Matematička definicija parametara radara: „[...] To je slučaj kada se prostiru kroz vakum. [...]“
  • Modulator: „[...] Sa njima se stvaraju kratki impulsi snage, sa kojima se napajaju komore magnetrona, poseban tip vakum cevi, koje konvertuju DC (obično pulsirajuća) u mikrotalase [...]“

U toku dana ću poušati da pročitam još, pa ako nađem neku greškicu, pisaću ovde ili sam ispraviti. --Pavlica pričaj 12:42, 20. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

Hvala, to ću sada srediti. Problem je u tome što neke reči koje se ponavljaju idem brže s „copy“ i prenesem i ako je pogrešna ja je takvu „rasejem“.-- Sahararazgovor 17:28, 20. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

  Urađeno , čudno da i falična reč napravi dobru unutrašnju vezu na ispravnu adresu? -- Sahararazgovor 17:40, 20. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

Uticaj radara na zdravlje

Što se tiče tehničkog dela teksta o radaru svak čast uredniku i sve moje pohvale za trud i bogato prezentovanu literaturu.

Ali imam primedbe na medicinskom deo o štetnim uticajima radara na zdravlje koji je nepotpuno i mimo pravila o neutralnosti vikipedije što potkrepljujem ovim činjenicam koje moraju naći mesto u ovom delu članka:

Kako je primena radara široko rasprostranjena njihovim zračenjem je „pokriven“ veći deo Zemljine površine. Sa radarskim uređajima neposredno radi čovek ali pod njegovim uticajem mogu biti ne samo operateri ili rukovaoci radara i mehatroničari, već i stanovništvo i životna sredina u njihovom okruženju. Treba posebno istaknuti, da se od svih oblika elektromagnetnog zračenja treba štititi tek kada su ona posledica ljudske delatnosti (...jer veštački izvori EM zračenja predstavljaju civilizacijski "rizik" delimično i zbog toga jer su daleko jačeg intenziteta nego prirodni izvori EM zračenja...) a posledice su često povezane s nekim suptilnim aspektom (npr. problemi ponašanja, alergije) ili s priličnim vremenskim razmakom od mogućeg inicijalnog uzorka i stvarno uočenog efekta.

Shodno tome nezanemarive su opsnosti od nejonizujućeg zračenja i zato se u mnogim zemljama donose pozitivnih zakonskih propisi, preduzimanju odgovarajuće zaštitne mera i druge mera medicinske prevencije i zdravstvene zaštite, ...a uslovi i dozvoljenost korišćenja izvora radarskog zračenja-radara, od posebnog interesa, se određuju i cene prema koristi koju njihovo korišćenje pruža društvu u odnosu na potencijalne rizike nastupanja štetnog dejstva usled njihovog korišćenja... Zato je evropska unija predvidela određene normative;

Ograničenja ili referentne vrednosti (EU) koje prikazuju na kojoj je udaljenosti od antene predajnika, u pravcu glavnog snopa, zračenje radara u dozvoljenim granicama.
Izvor Frekvencija Tipična snaga prenosa Mereno na tipičnoj udaljenosti od predajnika /tipična vrednost izloženosti Referentna vrednost u EU Ograničenje
(26. BImSchV)
Vazduhoplovni radari
1GHz - 10GHz
0,2 kW - 2,5 MW
-
43,5 - 61 V/m (odgovara 5 - 10 W/m²), dodatno ograničenje za vršne vrednosti
Od 43,5 - 61 V/m (odgovara 5 - 10 W/m²), dodatno ograničenje za vršne vrednosti
Brodski radari
1GHz-10GHz
0,1 - 0,25MW
100 m u pravcu glavnog snopa/10 W/m²
1 km u pravcu glavnog snopa/0,1 W/m²
43,5 - 61 V/m ili 5-10 W/m², dodatno ograničenje za vršne vrednosti
Od 43,5 do 61 V/m (odgovara 5 - 10 W/m²), dodatno ograničenje za vršne vrednosti
Saobraćajni radari
9GHz-35 GHz
Snaga 0,5-100 mW
3m/0,25 W/m²
10 m/< 0,01 W/m²
61 V/m ili 10 W/m²
-

Predlažem uredniku da bar neka zapažanja iz članak Uticaj radarskog zračenja na zdravlje, unese u tekst, kako bi on bio objektivan i kvalitetan za nivo odličnog članka.

Još jednom sve pohvale za izuzetno kvalitetan članak. --Mile MD (razgovor) 09:00, 18. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

Hvala Mile, napraviću neku ravnotežu i u tom delu. To se odnosi na sva elektromagnetna zračenja, pa i radio zračenja, a ne samo na radarska. U svakom slučaju uklopiću to i hvala. Podvlačim da su izuzetno opasna zračenja starih uređaja sa tehnologijom cevi. Znam slučajeve kada su mladi inžinjeri i rukovaoci, tokom letnjih dana uletali u kabine, oskudno odeveni popravljali uređaje i posledično su dobili rak i vrlo mladi umrli. Hvala uklopiću, a ti ćeš korigovati.-- Sahararazgovor 10:27, 18. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

PS: Navedena tabela se odnosi samo na radarsko zračenje. Posebno treba istaći neštu veću opasnost od izlaganja radarskom zračenju osoba sa ugrađenim pejsmejkerom i drugim elektronskim implantatima (zbog poremećaja u njihovom radu), kao i na mogućnost negativnog uticaj radarskog zračenja na trudnice i odojčad. --Mile MD (razgovor) 11:05, 18. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

Mile, zar to nije zasebna tema? Ograničenja i propisi za radare idu ovde, a ovi razrađeni zdravstveni aspekti su stvarno zasebna tema i oni su vezani generalno za sve vrste elektromagnetnog zračenja.-- Sahararazgovor 11:25, 18. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

Jeste zasebna tema i zato je obrađene u posebnim člancima Uticaj radarskog zračenja na zdravlje i Nejonizujuće zračenje, ali ako si već u svom članku predvideo i taj pasus onda bi u najkraćim crtama trebao u nekoliko rečenice ukazati na ovaj problem navodeći neke tehničke normative kao što su navedeni u gornjoj tabeli a povezani su sa merama zaštite po zdravlje od štetnog uticaja radara.--Mile MD (razgovor) 12:02, 18. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

Taj članak stoji od početka u poglavlju „Vidi još“. Međutim on treba da se odnosi na „zagađenje“ okoline sa elektromagnetnim zracima svih izvora, a ne samo radara. Ima vezu sa inostranim, upravo tako i nazvanim, kao en:Electromagnetic radiation and health, de:Elektrosmog, fr:Pollution électromagnétique, it:Elettrosmog itd. Rekao sam naćiću odgovarajuće rešenje.-- Sahararazgovor 12:31, 18. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

Postavio si mi pitanja ja sam odgovorio, a sada te više neću uzneviravati, srećan rad--Mile MD (razgovor) 12:48, 18. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

Hvala Mile,   Urađeno . -- Sahararazgovor 23:08, 18. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

Dobro je što si promenio naslov, jer više odgovara ovom članku. Pošto si predložio da po završetku tvog unosa izvršim korekciju ovog dela, ja sam to učinio i smatram da je ovaj dao sada mnogo kvalitetniji i da na sažet način ilustruje problematiku zagađenja EM zracima. Pozdrav, imaćeš moj glas za na glasanju. --Mile MD (razgovor) 09:02, 19. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

 Komentar: Deo istorija: ... „nisu mogli da poseduje potpune karakteristike“. Preformulisati, nisu radili punim kapacitetom ili sl.

 Komentar: Isti deo, „Nemci verovatno nisu ni mislili da pretražuju duže talasne dužine, prilikom izviđanja britanske obale, pošto uočeni tornjevi nisu ličili na radarske stanice, to ih je zavelo u konačnom zaključivanju.

 Komentar: Druga slika u delu „Princip rada“, ovako bez okvira deluje kao da je jedna, a u stvari su dve nezavisne slike. Može malo da zbuni čitaoca. SmirnofLeary (razgovor) 20:40, 23. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

 Komentar: Deo Odraz (refleksija) talasa: ... „razlikom dielektrične ili diamagnetične konstanti“. Diamagnetične, je problematično. Dijamagnetik je samo jedan od tipova materijala, Dija, Para, Fero, Anti-fero, Feri ... Trebalo bi da je reč o dielektričnoj konstanti i permeabilnosti?

  Urađeno , hvala za zapažanja. -- Sahararazgovor 22:19, 23. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]


 Komentar: Deo Odraz (refleksija) talasa: „To znači odgovarajući objekat u vazduhu ili vakuumu, ili ostale značajnije promene u atomskoj gustini između objekta i okruženja, reflektovaće radarske talase“. pomalo nezgrapno.

Isti deo, „Kratki talasi se reflektuju od krivina i uglova“. Možda bi trebalo ovako, ... od zakrivljenih površina i površina spojenih pod uglom ? Dalje, ... „slično uglu sobe“, možda je bolje temenu kocke?

  Urađeno , hvala za zapažanja.-- Sahararazgovor 22:07, 24. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

 Komentar: Deo, Matematička definicija parametara radara: u radiometriji postoje i drugi nazivi, pr. gustina snage = emitansa (ako potiče sa izvora) i iradijnsa (ako pada na površinu). Intenzitet ili jačina, umesto površine je snaga po prostornom uglu ... Ne bi bilo loše proveriti i dodati.

 Komentar: Sferna ukupna površina raste te i gustina raspodele po jedinici površine opada. Ista se energija raspoređuje na veću površinu. Sfera raste sa udaljavanjem od izvora. Prema tome, opada gustina po jedinici površine.-- Sahararazgovor 22:07, 24. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

Dopuna: predhodna činjinica je zbog toga što ukupna energija duž ugaonog isečka je ista, ali površine poprečnih preseka toga isečka rastu.-- Sahararazgovor 22:20, 24. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

Buka

Da li mi možeš dati odgovor koliki je intenzitet buke u dB koju stvaraju savremeni radari. Dok sam se bavio zaštitom zdravlja radarista i pilota, buka koju stvaraju radari je bila takođe jedan od značajnih elemenata štetnosti po okolinu. Pa da i to ubacimo? --Mile MD (razgovor) 12:56, 27. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

Mile, to je sada manje pošto je to funkcija grejanja komponenti. Dato je ovde, to je referenca broj 52, u članku. Mislim da kod savremenih radara (koji su „hladni“), to nije problem i ne trebamo to ovde isticati. Toplota raste s otporom (zagrevaju se komponente i provodnici).-- Sahararazgovor 16:48, 27. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]