Razdeo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
The various levels of the scientific classification system.Životdomencarstvorazdeo/tipklasaredporodicarodVrsta
The various levels of the scientific classification system.

Razdeo (lat. Phylum) je jedna od taksonomskih kategorija u hijerarhijskoj klasifikaciji organizama. Nalazi se između klase i carstva.[1] U botanici za ovaj taksonomski rang se koristi naziv razdeo,[2][3][4] dok se u zoologiji praktikuje tip ili kolo. Ponekad se razdeli dele na podrazdela i mikrorazdela, ili pak više njih se udružuje u superrazdeo. Analogno, postoje i podtipovi, mikrotipovi i supertipovi. Morski organizmi su podeljeni u više različitih kola. Sve životinje sa kičmom, kao i čovek, zajedno sa hordatima, nalaze se u posebnom kolu, kolu hordata. Ostale životinje su, takođe po nekim telesnim karakteristikama, podeljene na veliki broj tipova. Neki od poznatijih su: zglavkari, člankoviti crvi, mekušci, žarnjaci, bodljokošci.

Takson razdeo nalazi se između carstva i klase.[5]

Carstvo Animalia (životinje) obuhvata približno 35 koljena, Plantae (biljke) 12, a Fungi (gljive) oko 7. Novija filogenetička istraživanja odnosa u ovom taksonomskom rangu, svrstavaju ih u veće grane, kao što su Ecdysozoa i Embryophyta.

Opšti opis i poznati primeri[uredi | uredi izvor]

Od Lineove taksonomije, definicije zoološkog koljena su značajno promenjene, posebno nakon podele u šest klasa i četiri razgranavanja Žorža Kivjea. Pojam koleno (phylum), uveo je Ernst Hekel, na osnovu grčke reči phylon (pleme ili grana).[7][8] U biljnoj taksonomiji, Ejhler (1883) klasifikuje biljke u pet grupa, svaku pod nazivom divizija.[9][10]

Neformalno, koleno se može smatrati većom grupom organizama nižih taksonomskih rangova, koji su povezani zajedničkim, opštim i/ili specijaliziranim, planom telesne građe.[11]

Klasifikacije organizama u hijerarhijske sisteme, u upotrebi su od XVII i XVIII veka. Obično su organizmi bili grupisani u skladu sa njihovim morfološkim sličnostima, kako su ih videli ti rani autori, a grupe su zatim povezivane prema njihovim sličnostima, da se formira hijerarhijska vertikala. Na najosnovnijem nivou, koleno se može se definisati na dva načina:

  • kao grupa organizama sa određenim stepenom morfoloških ili razvojnih sličnosti (u fenetičkoj definiciji), ili
  • grupa organizama sa određenim stepenom evolucijske povezanosti (u filogenetskoj definiciji).[12]

Bilo je pokušaja da se definiše nivo Lineove hijerarhije, bez (evolucijske) srodnosti, koji su bili nezadovoljavajući, ali fenetička definicija je korisna onda kada se bavi pitanjima morfološke prirode, kao što su ona koliko su relativno (ne)uspešniji drugačiji planovi telesne građe.

Definicija na temelju genetičkih odnosa[uredi | uredi izvor]

Najvažniji cilj definicije datog taksona u genetičkoj definicija je mera „određenog stupanja” srodnosti i kako nevezani organizmi moraju biti pripadnici različitih kolena. Minimalni uslov je da bi svi organizmi u ovom taksonomskom rangu trebalo da budu jasno uže međusobno povezani, nego bilo koja druga grupa. Čak i ovo je problematično, jer zavisi od poznavanja odnosa organizama. Kako postaje dostupno više podataka, posebno iz molekulskih istraživanja, pružaju se bolje mogućnosti za prosuđivanje odnosa između grupa. Tako se koljena mogu spojiti ili podeliti, ako postane jasno da su međusobno srodnija ili ne, odnosno da su srodnija nekim drugim taksonima. Na primer, bradati crvi (Siboglinidae) su opisani kao novo koleno (u Pogonophora), sredinom 20. veka, ali molekulska istraživanja, gotovo pola veka kasnije, utvrdila su da su oni grupa Annelida, tako da je sada nekadašnji filum bradatih crva spojen sa anelidima (kao porodica).[13] Na drugoj strani, visoko parazitsko koleno Mesozoa je podeljeno u dva kolena, Orthonectida i Rhombozoa, kada je otkriveno da Orthonectida verovatno spadaju u deuterostomije, a Rhombozoa u protostomije.[14]

Ova smenjivost filuma je navela neke biologe da se pozovu na a koncept napuštanja ranga kolena u korist kladistike, načina na koji su grupe postavljene bez ikakvog taksonomskog rangiranja.

Definicija na osnovu plana telesne građe[uredi | uredi izvor]

Definiciju kolena koja je zasnovan na planu građe tela, predložili su paleontolozi Grejam Bad i Seren Jansen (kao što je Hekel je učinio vek ranije). Ta definicija je postavljena jer izumrli organizmi su najteži za klasifikaciju: oni mogu biti ogranci koji su se odvojili od linije, ali i koleno, sa predznakovima koji definišu moderno koleno. Po Badovoj i Jensenovoj definiciji koleno je definisano kao skup organizama sa oznakama koje dele svi današnji predstavnici.

Ovaj pristup donosi neke male probleme, jer predačke oznake kod većine članova koljena možda su samo evolucijski izgubljene kod nekih članova. Takođe, ova definicija se zasniva na proizvoljnom trenutku sadašnjosti. Međutim, kao što je obiležne bazno, lako ga je primeniti na fosilnim ostacima. Veći problem je u tome što se oslanja na subjektivne odluke o tome koje grupe organizama treba smatrati koljenima.[15]

Prema nekima, klasifikacija prema ovoj definiciji može biti snažno pogođena šansom za opstanak retkih grupa, koje mogu napraviti mnogo raznovrsnija kolena nego što bi bilo inače. Međutim, nije jasno koji bi evolucijski mehanizmi mogli stimulisati takve procese.

Predstavnici mnogih modernih koljena nisu se pojavili i dugo nakon kambrijuma.[16]

Tipovi životinja[uredi | uredi izvor]

U carstvu životinja postoji 35 kola, dok u carstvu biljaka 12 razdela.

Tip (na lat.) Slika Tip (na srp.) Obim vrsta
Acanthocephala Crvi bodljikavih glava oko 756
Acoelomorpha
Annelida Člankoviti crvi 17000+ postojeći
Arthropoda Zglavkari 1134000+
Brachiopoda Školjke svetiljke 300-500 postojećih
Bryozoa Morske mahovine 5000 postojećih
Chaetognatha Staklasti crvi 100 postojećih
Chordata Hordati 100.000+
Cnidaria Žarnjaci 11.000
Ctenophora Rebronoše 100 postojećih
Cycliophora Cikliofore 3+
Echinodermata Bodljokošci 7.000 postojećih; oko 13.000 izumrlih
Entoprocta Entoprokta 150
Gastrotricha Gastrotrihe 690
Gnathostomulida 100
Hemichordata Poluhordati 100 postojećih
Kinorhyncha 150
Loricifera Loricifera 122
Micrognathozoa 1
Mollusca Mekušci 112.000
Nematoda Valjkasti crvi 80.000–1.000.000
Nematomorpha Nematomorfa 320
Nemertea Nemertine 1.200
Onychophora Baršunasti crvi 200 postojećih
Orthonectida Ortonektida 20
Phoronida Potkovičasti crvi 11
Placozoa Plakozoe 1
Platyhelminthes Pljosnati crvi 25.000
Porifera Sunđeri 5.000+postojeći
Priapulida Prijapulide 16
Rhombozoa 75
Rotifera Rotatorije 2.000
Sipuncula Sipunkulide 144–320
Tardigrada 1.000+
Xenoturbellida 2
Ukupno: 35 2,000,000+
Protostomije Bilateria
Deuterostomije
Bazalni/sa sporama
Ostali (Radiata ili Parazoa)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Phylum, biology-online.org. Pristupljeno 16. juna 2014.
  2. ^ McNeill, J.; et al., ur. (2012). International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants (Melbourne Code), Adopted by the Eighteenth International Botanical Congress Melbourne, Australia, July 2011 (electronic izd.). International Association for Plant Taxonomy. Arhivirano iz originala 10. 10. 2020. g. Pristupljeno 14. 5. 2017. 
  3. ^ „Life sciences”. The American Heritage New Dictionary of Cultural Literacy (third izd.). Houghton Mifflin Company. 2005. Pristupljeno 4. 10. 2008. „Phyla in the plant kingdom are frequently called divisions. 
  4. ^ a b Berg, Linda R. (2007). Introductory Botany: Plants, People, and the Environment (2 izd.). Cengage Learning. str. 15. ISBN 9780534466695. Pristupljeno 23. 7. 2012. 
  5. ^ Šoljan; Hadžiselimović, R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 978-9958-10-686-6.  |first1= zahteva |last1= u Authors list (pomoć)
  6. ^ „Life sciences”. The American Heritage New Dictionary of Cultural Literacy (third izd.). Houghton Mifflin Company. 2005. „Phyla in the plant kingdom are frequently called divisions. 
  7. ^ Valentine 2004, str. 8.
  8. ^ Haeckel, Ernst (1866). Generelle Morphologie der Organismen [The General Morphology of Organisms] (na jeziku: German). vol. 1. Berlin, (Germany): G. Reimer. str. 28—29. 
  9. ^ Collins AG, Valentine JW (2001). "Defining phyla: evolutionary pathways to metazoan body plans." Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. april 2020) Evol. Dev. 3: 432-442.
  10. ^ Naik, V. N. (1984). Taxonomy of Angiosperms. Tata McGraw-Hill. str. 27. ISBN 9780074517888. 
  11. ^ Valentine, James W. (2004). On the Origin of Phyla. Chicago: University Of Chicago Press. str. 7. ISBN 978-0-226-84548-7. 
  12. ^ Budd, G. E.; Jensen, S. (2000). „A critical reappraisal of the fossil record of the bilaterian phyla”. Biological Reviews. 75 (2): 253—295. PMID 10881389. doi:10.1111/j.1469-185X.1999.tb00046.x. Pristupljeno 26. 5. 2007. 
  13. ^ Rouse G.W. (2001). „A cladistic analysis of Siboglinidae Caullery, 1914 (Polychaeta, Annelida): formerly the phyla Pogonophora and Vestimentifera”. Zoological Journal of the Linnean Society. 132 (1): 55—80. doi:10.1006/zjls.2000.0263. 
  14. ^ Pawlowski J, Montoya-Burgos JI, Fahrni JF, Wüest J, Zaninetti L (oktobar 1996). „Origin of the Mesozoa inferred from 18S rRNA gene sequences”. Mol. Biol. Evol. 13 (8): 1128—32. PMID 8865666. doi:10.1093/oxfordjournals.molbev.a025675. 
  15. ^ Budd, G. E. (1998). „Arthropod body-plan evolution in the Cambrian with an example from anomalocaridid muscle”. Lethaia. Blackwell Synergy. 31 (3): 197—210. doi:10.1111/j.1502-3931.1998.tb00508.x. 
  16. ^ Briggs, D. E. G.; Fortey, R. A. (2005). „Wonderful strife: systematics, stem groups, and the phylogenetic signal of the Cambrian radiation”. Paleobiology. 31 (2 (Suppl)): 94—112. doi:10.1666/0094-8373(2005)031[0094:WSSSGA]2.0.CO;2. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]