Ране (film)
| Rane | |
|---|---|
![]() DVD omot | |
| Izvorni naslov | Rane |
| Žanr | drama kriminalistički |
| Režija | Srđan Dragojević |
| Scenario | Srđan Dragojević |
| Producent | Dragan Bjelogrlić Goran Bjelogrlić Nikola Kojo Milko Josifov Aleksandar Avramović |
| Glavne uloge | Dušan Pekić Milan Marić Švaba |
| Muzika | Aleksandar Habić |
| Scenograf | Aleksandar Denić |
| Snimatelj | Dušan Joksimović |
| Montaža | Petar Marković |
| Producentska kuća | Kobra film RTS |
| Godina | 1998. |
| Trajanje | 103 minuta |
| Zemlja | |
| Jezik | srpski |
| IMDb veza | |
Rane je srpski film snimljen 1998. godine. Glavne uloge tumače Dušan Pekić i Milan Marić Švaba.[1][2]
Radnja
[uredi | uredi izvor]Film je posvećen generacijama rođenim posle Tita. Baziran na istinitom događaju, film prati sudbinu dvojice dečaka, Pinkija i Švabe, koji odrastaju na Novom Beogradu, u periodu 1991—1996. To je vreme kada je zemlja prolazila kroz materijalno propadanje i moralni sunovrat. Detinjstvo glavnih junaka determinisano je sankcijama, blizinom rata i kriminalizacijom čitavog društva, koji udruženi stvaraju sasvim nov sistem vrednosti. Dvojica adolescenata ulaze u svet podzemlja i sanjaju da učestvuju u televizijskom programu u kojem gostuju žestoki momci sa ulica Beograda. Pošto su se okušali u raznim oblicima kriminala, njih dvojica zaista dospevaju u taj program. No, njihov uspon u svetu kriminala prekida međusobni sukob.[2]
Kao i mnogi njihovi vršnjaci, Pinki i Švaba već sa četrnaest godina ulaze u svet kriminala, prihvatajući vrednosti Srbije iz tog perioda, eks-komunističke zajednice u hiper-tranziciji, koja, zbog rata i sankcija, podseća na teatar apsurda. Idoli glavnih junaka su poznati beogradski kriminalci i TV šou „Puls asfalta“ koji takvu felu ljudi dovodi u goste i stvara od njih medijske zvezde. Pinki i Švaba maštaju da jednog dana gostuju u svojoj omiljenoj emisiji i trude se, zločinima, da to zasluže. Nakon što uspevaju u tome, njihov uspon u svetu kriminala se prekida međusobnim sukobom. Švaba ispaljuje pet metaka u Pinkija, nesvestan toga da svog najboljeg prijatelja ranjava u ista ona mesta u koja je Hrist ranjen dve hiljade godina ranije. Pinki uspeva da preživi i nakon izvesnog vremena beži iz bolnice, te poziva svog prijatelja na pomirenje. Pomirenje je više nego užasno - ranjeni dečak treba svom drugu, po nepisanom pravilu, da napravi pet potpuno istih rana kako bi se prijateljstvo obnovilo.[3]
Uloge
[uredi | uredi izvor]| Glumac | Uloga |
|---|---|
| Dušan Pekić | Pinki |
| Milan Marić Švaba | Švaba |
| Dragan Bjelogrlić | Ljubiša Kurčubić - Kure |
| Branka Katić | Suzana |
| Predrag Miki Manojlović | Stojan |
| Gorica Popović | Nevenka |
| Vesna Trivalić | Lidija |
| Andreja Jovanović | Dijabola |
| Nikola Kojo | Biber |
| Zorka Manojlović | Švabina baka |
| Olivera Viktorović | apotekarka |
| Danilo Bata Stojković | komšija |
| Feđa Stojanović | voditelj |
| Jelisaveta Sablić | komšinica |
| Danica Maksimović | kurva Ninana |
| Radoslav Milenković | inspektor |
| Nikola Pejaković | kafedžija |
| Mica Trofrtaljka | mušterija |
| Suzana Zlatanović | profesorka |
| Dragan Zarić | portir |
| Dragan Maksimović | bolesnik |
| Zoran Cvijanović | Nemac koji puca iz bunkera |
| Milorad Mandić Manda | bilder |
| Velimir Bata Živojinović | vojnik na tenku |
| Uroš Đurić | gost u emisiji Puls asfalta |
Nagrade
[uredi | uredi izvor]- Nagradu za najbolji Glumački par godine po izboru čitalaca TV Novosti dobili su Branka Katić za ulogu Suzane i Dragan Bjelogrlić za ulogu Ljubiše Kurčubića Kureta na Filmskim susretima u Nišu 1998. godine.[4]
- Nagradu za najbolji scenario na Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji 1998.[5]
- Nagrada "Statuetua Slobode" za najbolju glumicu (Branka Katić) i najboljeg glumca (Dragan Bjelogrlić)
Zanimljivosti
[uredi | uredi izvor]- Scenario za film inspirisan se istinitim događajem školskih drugova Ivana Ivanovića koji su se stvarnosti zvali Beša i Marko.[6]
- Vesna Trivalić je izjavila da joj je ovo bila najteža uloga u karijeri jer su glavni likovi bili tako autentični da se ona borila da im se nekako približi.[7]
Kulturno dobro
[uredi | uredi izvor]Jugoslovenska kinoteka je, u skladu sa svojim ovlašćenjima na osnovu Zakona o kulturnim dobrima, 28. decembra 2016. godine proglasila sto srpskih igranih filmova (1911-1999) za kulturno dobro od velikog značaja. Na toj listi se nalazi i film "Rane".[8]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Ране”. filmovi.com. Приступљено 25. 7. 2013.
- ^ a b „Ране”. Филмски центар Србије. Архивирано из оригинала 05. 02. 2021. г. Приступљено 30. 1. 2021.
- ^ „Ране, филм”. Ртс. Приступљено 17. 1. 2021.
- ^ „Једна од најпрестижнијих акција ТВ новости, Глумачки пар, ОНА и ОН, бележи 40 година”. tv.novosti.rs. Архивирано из оригинала 02. 10. 2013. г. Приступљено 25. 7. 2013.
- ^ „22. фестивал филмског сценарија - награде и признања”. Screenfest. Приступљено 17. 1. 2021.
- ^ „Dragan Bjelogrlić: Antidržavni filmovi za državne pare”. Prva Srpska Televizija. Архивирано из оригинала 24. 9. 2015. г. Приступљено 4. 9. 2015.
- ^ „Ране”. youtube.com. Приступљено 18. 3. 2020.
- ^ „Сто српских играних филмова (1911-1999) проглашених за културно добро од великог значаја”. Југословенска Кинотека. Приступљено 5. 2. 2021.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Filmovi 1998.
- Srpski igrani filmovi
- Jugoslovenski igrani filmovi (Srbija)
- Jugoslovenski igrani filmovi
- Srpski filmovi
- Jugoslovenski filmovi
- Filmovi studija Kobra film
- Filmovi studija Radio Televizije Srbije
- Filmovi Srđana Dragojevića
- Filmovi o raspadu SFRJ
- Kriminalistički filmovi
- Filmovi o drogi
- Filmovi na srpskom jeziku
