Rastanak Kara-Đorđija sa Srbijom

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Rastanak Kara-Đorđija sa Srbijom je srpska epska narodna pesma nastala u vreme sloma Prvog srpskog ustanka (1813. ili kasnije), a posvećena je srpskom voždu Karađorđu. Primer je ciklusa epskih narodnih pesama kroz koje je krivica za propast Srbije bačena na političke i vojne vođe Prvog srpskog ustanka. Stilski gledano ovaj ciklus pesama je istovetan ranijem ciklusu spevanom o Prvom srpskom ustanku i njegovim događajima, ali je tematski okrenut „naglavačke“ — umesto veličanja vođa ustanka i njihovog poređenja (i izjednačavanja) sa Nemanjićima i Kosovskim junacima, ove pesme su u suštini narodne kletve pune uvreda.

Ciklus srpskih epskih pesama nastao 1813. (svakako zbog svoje tematike) nije mnogo izučavan, nije sakupljen i objavljen u vidu antologije i uopšteno govoreći potisnut je iz narodne svesti.

Odlomak:[1]

...

O kurviću, Đoko Petroviću!
Đe si danas? Niđe te ne bilo!
Ako piješ u mehani vino,
Vino ti se na rane prolilo!
Ako ležiš u ložnici s ljubom,
Udova ti ljuba ostanula!
Zar ne vidiš, njima ne viđeo!
Đe ti Turci zemlju preoteše.

...

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ljušić, Radoš. Srbija 19. veka. Izborni radovi 1. (NIU „Vojska“: Beograd 1994), str. 47

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Cvijić, Jovan. Jedinstvo i psihički tipovi dinarskih Južnih Slovena. Govori i članci. Sabrana dela. Knjiga 3, Tom 1. (Beograd, 1987), str. 278.
  • Ljušić, Radoš. Srbija 19. veka. Izborni radovi 1. (NIU „Vojska“: Beograd 1994) - sadrži odlomak pesme.