Rataje (Vranje)

Koordinate: 42° 29′ 06″ S; 21° 52′ 23″ I / 42.485° S; 21.873° I / 42.485; 21.873
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Rataje
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPčinjski
GradVranje
Gradska opštinaVranje
Stanovništvo
 — 2011.620
Geografske karakteristike
Koordinate42° 29′ 06″ S; 21° 52′ 23″ I / 42.485° S; 21.873° I / 42.485; 21.873
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina392 m
Rataje na karti Srbije
Rataje
Rataje
Rataje na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj017
Registarska oznakaVR

Rataje je naseljeno mesto grada Vranja u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 620 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 611 stanovnika).

Ovde se nalazi Osnovna škola "Branislav Nušić" Rataje.

Poreklo stanovništva[uredi | uredi izvor]

Podaci datiraju iz 1903. godine)[1]

Selo je osnovao predak Vojin, kad se nastanio morao je krčiti šumu, od njega ima oko 30 kuća u šestom stepenu srodstva. Poreklom je sa Kosova, od kuda je izbegao u ovo selo sa svojim bratom Ristom, kada su tamo zavladali veliki zulumi Arbanasa. Njegovi su potomci: Ćosini, Pavlenci i Rišini. Slave. sv. Arhanđela. Od njegovog brata Riste vode poreklo: Jašunci, Boškovići, Miloševići, Šukarevići i Sejizovići i po ženskoj liniji Boškovići. Boškovići vode poreklo od Boška, koji je bio poreklom iz Bosne. Bio je trgovac i idući putem, koji je vodio kroz Rataje, zanoći u kući deda Riste i tom se prilikom zagleda u Kćer njegovu, kojom se potom oženi i tako ostane u selu. On je slavio sv. Nikolu, pa su i Ristinci uzeli istu slavu.

Drugi po starini su Sirminci. Predak Stanimir Sirminac koji je izbegao od Prizrena, zbog nasilja arbanaškog. Od njega je ostalo 15 kuća u petom stepenu srodstva; potomci su mu;Trajkovići, Stojkovići, Stanimirovići i Nikolići. Ima ih oko 30 kuća. Slave Đurđic.

Posle njih po starini dolaze Karadžinci: Njihov je predak tkz. Karadža, koji je poreklom iz Ćustendila. On je bio hajduk, pa se tek ovde u selu smirio. Od njega je ostalo 6 kuća u četvrtom stepenu srodstva.

Iz Stare Srbije su došli desetak sluga na zemlju Usein-Paše i Suliman-bega; i danas su vrlo siromašni. To su: Džungurci, Zunzarci, Davitovci i drugi.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Rataje živi 466 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,1 godina (36,3 kod muškaraca i 39,9 kod žena). U naselju ima 162 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,83.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 736
1953. 755
1961. 664
1971. 644
1981. 656
1991. 611 601
2002. 620 654
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
619 99,83%
Makedonci
  
1 0,16%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Podaci: „Naselja“ (dr. R. Nikolić: Naselja srpskih zemalja
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]