Rajna Dragićević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rajna Dragićević
Lični podaci
Datum rođenja(1968-00-00)1968.(55/56 god.)
ObrazovanjeUniverzitet u Beogradu
Naučni rad
Poljelingvistika
NagradePavle Ivić
Stojan Novaković
Dositejeva povelja
Zvanični veb-sajt
www.fil.bg.ac.rs

Rajna Dragićević (1968) je srpski leksikolog i leksikograf, doktor filoloških nauka i univerzitetska profesorka.[1] Bavi se još i tvorbom reči, kao i metodikom srpskog jezika.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Za­vr­ši­la je grupu za srpski je­zik i op­štu lin­gvi­sti­ku na Fi­lo­lo­škom fakulte­tu u Beogra­du. Magistrirala je 1993, a dok­to­ri­ra­la 1999. godine. Tema magistarskog rada glasi Leksička antonimija na materijalu Srpskih narodnih poslovica Vuka Stefanovića Karadžića, a naslov doktorata glasi Tvorbena i semantička analiza prideva sa značenjem ljudskih osobina u savremenom srpskom jeziku.[2]

Od 1994. Rajna Dragićević radi na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, i to na Katedri za srpski jezik sa južnoslovenskim jezicima. U početku je bila zaposlena kao asistentkinja-pripravnica, zatim kao asistentkinja, pa docentkinja od 2000. do 2008. godine. Od 2008. do 2013. godine radi u zvanju vanrednog profesora, a od 2013. ima zvanje redovnog profesora. Predaje Savremeni srpski jezik, Leksikologiju, Uvod u leksikografiju i Praktičnu leksikografiju.[3]

Naučni rad[uredi | uredi izvor]

Rajna Dragićević je autor sedam monografija, koautor četiri rečnika, urednik jedanaest kolektivnih monografija ili zbornika radova, autor nekoliko udžbenika iz gramatike srpskog jezika za osnovnu školu i autor više od 300 naučnih i stručnih radova i prikaza.

Dela[uredi | uredi izvor]

Monografije[uredi | uredi izvor]

  • Pridevi sa značenjem ljudskih osobina (tvorbena i semantička analiza), Institut za srpski jezik, Biblioteka južnoslovenskog filologa, nova serija, knj. 18, Beograd, 2001. YU ISSN 0350-185x
  • Leksikologija srpskog jezika, Beograd, 2007, 2010 (drugo iѕdanje): Zavod za udžbenike. ISBN 978-86-17-16957-0.
  • Verbalne asocijacije kroz srpski jezik i kulturu, Beograd, 2010: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. ISBN 978-86-84885-38-0. COBISS.SR-ID 172137484
  • Leksikologija i gramatika u školi. Metodički ogledi, Beograd, 2012: Učiteljski fakultet Univerziteta u Beogradu. ISBN 978-86-7849-159-7. COBISS.SR-ID 188494860
  • Srpska leksika u prošlosti i danas, Novi Sad: Matica srpska. 2018. ISBN 978-86-7946-219-0. COBISS.SR-ID 320615431
  • Gramatika u ogledalu semantike, Beograd: Čigoja, 2020. ISBN 978-86-531-0596-9. COBISS.SR-ID 21369097
  • Slovеnska susretanja: jug i zapad, Rajna Dragićević, Dalibor Sokolović, Mina Đurić, Dejan Ajdačić, Warszava, 2021: Wydano nakładem Wydziału Polonistyki Uniwersytetu Warszawskiego. Publikacja afiliowana przy Wydziale Polonistyki UW. ISBN 978-83-66400-02-3.

Rečnici[uredi | uredi izvor]

  • P. Piper, R. Dragićević, M. Stefanović: Asocijativni rečnik srpskoga jezika, Beograd, 2005, I deo — Uvod, str. 7—109; II deo — rečnik (od stimulusa ka reakciji), str. 109—525: Beogradska knjiga, Filološki fakultet, Službeni list SCG.
  • R. Dragićević, P. Piper, M. Stefanović: Obratni asocijativni rečnik srpskoga jezika, (II deo, od reakcije ka stimulusu), Beograd, 2011: Službeni glasnik, Beogradska knjiga.
  • Semantičko-derivacioni rečnik, sveska 2: čovek — unutrašnji organi i tkiva, psihofiziološka stanja i radnje, psihofizičke osobine, srodstvo, redaktorke: D. Gortan-Premk, V. Vasić i R. Dragićević, Novi Sad, 2006: Filozofski fakultet, Odsek za srpski jezik i lingvistiku.
  • (sa grupom autora) Rečnik srpskoga jezika, (sekcija: pretovar — propagirati), Novi Sad, 2007: Matica srpska.

Priređena dela[uredi | uredi izvor]

  • Tvorba reči i njeni resursi u slovenskim jezicima, zbornik radova sa četrnaeste međunarodne konferencije Komisije za tvorbu reči pri Međunarodnom komitetu slavista, glavni urednik: Rajna Dragićević, Beograd: Filološki fakultet, Čigoja štampa. 2012. ISBN 978-86-6153-116-3.
  • Savremena srpska leksikografija u teoriji i praksi, kolektivna monografija, urednik: Rajna Dragićević, Beograd, 2014: Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu. ISBN 978-86-6153-235-1.
  • Rabotы po яzыkoznaniю kafedrы serbskogo яzыka Filologičeskogo fakulьteta Belgradskogo universiteta, sostaviteli prof. d.f.n. Velьko Brborič, prof. d.f.n. Raйna Dragičevič, perevod s serbskogo Irina Gučkova, Biblioteka: Яzыk i literatura, Seriя: Trudы o яzыke i literature, kniga 3, glavnый redaktor: prof. d.f.n. A. Vraneš, Belgrad, 2015: Filologičeskiй fakulьtet. ISBN 978-86-6153-328-0.
  • Reči pod lupom, zbornik radova o leksici srpskog jezika, priredila Rajna Dragićević, Beograd, 2016: Tanesi. ISBN 978-86-80430-24-9.
  • Putevima reči. Zbornik u čast Darinki Gortan Premk, urednik Rajna Dragićević, Beograd, 2017: Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu. Katedra za srpski jezik sa južnoslovenskim jezicima. ISBN 978-86-6153-464-5.
  • Srpska slavistika, kolektivna monografija, tom I, radovi srpske delegacije na XVI međunarodnom kongresu slavista, urednici Rajna Dragićević i Veljko Brborić, Beograd: Savez slavističkih društava Srbije. 2018. ISBN 978-86-917949-3-4.
  • Srpska leksikografija od Vuka do danas. Serbskaя leksikografiя ot Vuka do sovremennosti, katalog izložbe; katalog vыstvaki, urednici Milosav Tešić, Rajna Dragićević, Nenad Ivanović, Beograd, 2018: SANU, Galerija nauke i tehnike — Savez slavističkih društava Srbije. ISBN 978-86-7025-778-8. (SANU)
  • Godina 1847: prelomna tačka savremene srpske kulture, zbornik radova s istoimenog Okruglog stola održanog na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu 11. XII 2017, urednici Aleksandar Milanović i Rajna Dragićević, Beograd, 2018: Savez slavističkih društava Srbije. ISBN 978-86-917949-9-6.
  • Stazama slavistike, zbornik radova objavljenih u Politici u okviru ciklusa U susret kongresu slavista, urednik Rajna Dragićević, Beograd, 2018: Savez slavističkih društava Srbije. ISBN 978-86-917949-8-9.
  • Bъlgariя i Sъrbiя prez pogleda na srъbski studenti. Bugarska i Srbija očima srpskih studenata, redaktori Rajna Dragićević, Ivana Davitkov, Julian Kitipov, Beograd, 2018: Čigoja štampa i Ambasada Republike Bugarske.
  • Krugovi Irene Grickat (semantičko-gramatička istraživanja savremenog srpskog jezika), urednik Rajna Dragićević, Beograd, 2020: Savez slavističkih društava Srbije. ISBN 978-86-531-0461-0.

Članstvo u naučnim organizacijama[uredi | uredi izvor]

  • Predsednik Saveza slavističkih društava Srbije;
  • Upravnik Katedre za srpski jezik sa južnoslovenskim jezicima Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu (od 2017. do 2019. godine);
  • Rukovodilac projekta izrade višetomnog rečnika savremenog srpskog jezika Matice srpske;
  • Rukovodilac projekta izrade terminoloških rečnika Matice srpske;
  • Naučni sekretar Komisije za tvorbu reči Međunarodnog komiteta slavista;
  • Član Upravnog odbora Matice srpske (od 2020. godine)
  • Član Odbora Odeljenja za književnost i jezik Matice srpske;
  • Član Komisije za tvorbu reči Međunarodnog komiteta slavista;
  • Član Odbora za dodelu nagrade „Pavle i Milka Ivić”;
  • Član Odbora Vukove zadužbine za nagrade u nauci;
  • Član Komisije za leksikologiju i leksikografiju Odbora za standardizaciju srpskog jezika;
  • Član Komisije za korpus Odbora za standardizaciju srpskog jezika;
  • Član Komisije za standardni jezik u školstvu, administraciji, izdavaštvu i javnim glasilima Odbora za standardizaciju srpskog jezika;
  • Član projekta Srpski jezik i njegovi resursi: opis, teorije i primena Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

Članstvo u uređivačkim odborima časopisa[uredi | uredi izvor]

  • Član Uređivačkog odbora sledećih srpskih lingvističkih časopisa: Južnoslovenski filolog, Naš jezik, Srpski jezik, Književnost i jezik, Slavistika, Anali Filološkog fakulteta, Jezik danas i Prilozi nastavi srpskog jezika i književnosti iz Banja Luke.
  • Član Uređivačkog odbora zbornika Slavяnskaя istoričeskaя leksikologiя i leksikografiя Instituta lingvističeskih issledovaniй RAN, Otdel istoričeskoй leksikologii i leksikografii.
  • Član Uređivačkog odbora časopisa Leksikografičniй bюletenь Instituta ukraïnsьkoï movi, Nacionalьna akademiя nauk Ukraïni.
  • Član Uređivačkog odbora časopisa Prilozi na Oddelenieto za lingvistika i literaturna nauka pri Makedonska akademija na naukite i umetnostite (MANU).
  • Slavističeskie issledovaniя, Issledovatelьskiй centr slavяnskogo mira na baze Harbinskogo pedagogičeskogo universiteta KNR
  • Član Uređivačkog odbora časopisa Acta Slavica Iaponica, an international interdisciplinary journal on Slavic studies
  • Glavni urednik Južnoslovenskog filologa.
  • Glavni urednik i jedan od osnivača edicije Slavistički spisi Saveza slavističkih društava Srbije, u kojoj su do sada objavljene sledeće publikacije: 1) Srpska leksikografija od Vuka do danas, katalog izložbe, ur. Milosav Tešić, Rajna Dragićević i Nenad Ivanović (2018); 2) Srpska slavistika I, kolektivna monografija radova članova srpske delegacije na XVI međunarodnom kongresu slavista u Beogradu, ur. Rajna Dragićević i Veljko Brborić (2018); 3) Srpska slavistika II, kolektivna monografija radova članova srpske delegacije na XVImeđunarodnom kongresu slavista u Beogradu, ur. Boško Suvajdžić, Petar Bunjak, Dušan Ivanić (2018); 4) Tragom slavističkih istraživanja profesora Bogoljuba Stankovića, međunarodni naučni zbornik radova, ur. Ksenija Končarević (2018); 5) Slobodan Ž. Marković – čovek institucija, međunarodni naučni zbornik radova, ur. Aleksandar Jerkov i Boško Suvajdžić (2018); 6) Stazama slavistike, međunarodni zbornik radova, prir. Rajna Dragićević (2018); 7) Godina 1847 – prelomna tačka srpske kulture, zbornik radova sa Okruglog stola, ur. Aleksandar Milanović i Rajna Dragićević (2018); 8) Petar Bunjak, Raskršća slavistike (2019); 9) Krugovi Irene Grickat, zbirka izabranih radova I. Grickat, prir. Rajna Dragićević (2020); 10) Dalibor Sokolović,Pregled istorije slovačkog stnadardnog jezika (2020); 11) Vanja Stanišić: Ćirilički dokumenti XVIII veka iz Boka kotorske (2020); 12) Vanja Stanišić, Stare knjige Jagićeve biblioteke (2020); 13) Aleksandra Korda Petrović, Češki putopisi o Balkanu (2020); 14) Petar Bunjak: Književnost i kontaktologija (2021); 15) Danko Šipka: Slovenski jezici – genealogija i ideologija (2022)

Organizacija slavističkih aktivnosti[uredi | uredi izvor]

Organizacija konferencija[uredi | uredi izvor]

  • [Kao predsednik Saveza slavističkih društava Srbije, zajedno sa prof. dr Boškom Suvajdžićem (predsednikom MKS-a)] rukovodilac organizacije Šesnaestog međunarodnog Kongresa slavista, Beograd, 2018. godine.
  • [Zajedno sa prof. dr B. Ćorićem] neposredni organizator Četrnaeste međunarodne naučne konferencije Komisije za tvorbu reči Međunarodnog komiteta slavista, Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 2012. godine.
  • Član Organizacionog odbora Međunarodnog naučnog simpozijuma Slovenska terminologija danas, u organizaciji Komisije za terminologiju slovenskih jezika Međunarodnog komiteta slavista, SANU, Instituta za srpski jezik SANU, ANURS i Matice srpske, Beograd. 2016.
  • [Zajedno sa prof. dr A. Milanovićem] organizator Okruglog stola Godina 1847: prelomna tačka savremene srpske kulture, 11. decembar 2017, Filološki fakultet, Beograd.
  • [Kao upravnik Katedre za srpski jezik sa južnoslovenskim jezicima, zajedno sa Ambasadom Republike Bugarske] organizator studentskog nagradnog konkursa o bugarsko-srpskim jezičkim, književnim i kulturnim vezama; nagrada za najbolje radove dodeljena je 28. marta 2018. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu.
  • Organizator ciklusa predavanja Srpski jezik i kultura u svetlu proučavanja verbalnih asocijacija, Kolarčeva zadužbina, maj 2016. godine (predavači: akademik Predrag Piper, prof. dr Ksenija Končarević, prof. dr Marija Stefanović, prof. dr Rajna Dragićević).
  • Član naučnog odbora konferencije Slovanská slovotvorba: synchrónia, inovácie, neologizácia, 6–10. IX 2021, Prešovská univerzita v Prešove, Filozofická fakulta, Pedagogická fakulta, Slovenská jazykovedná spoločnosť pri Jazykovednom ústave Ľ. Štúra SAV, Komisia pre slovanskú slovotvorbu pri Medzinárodnom komitéte slavistov
  • Član organizacionog odbora Škole srbistike: «Dominantы serbskoй kulьturы», koju od 2019. godine, svake godine organizuje Filologičeskiй fakulьtet MGU im. M. V. Lomonosova, Institut lingvističeskih issledovaniй RAN, Institut slavяnovedeniя RAN i Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu. Polaznici škole su studenti srbistike na ruskim i srpskim univerzitetima.

Organizacija izložbe rečnika[uredi | uredi izvor]

  • [Zajedno sa dr N. Ivanovićem] koautor izložbe Srpska leksikografija od Vuka do danas, prateće manifestacije 16. međunarodnog kongresa slavista, Galerija nauke i tehnike SANU (15. avgust 2018 — 7. septembar 2018); Obrazovno kulturni centar Vuk Karadžić, Tršić (16. septembar 2018 — 1. novembra 2018).

Učešća na konferencijama[uredi | uredi izvor]

Učešća na međunarodnim konferencijama i u projektima[uredi | uredi izvor]

Učestvovala na brojnim međunarodnim naučnim konferencijama u Srbiji i inostranstvu, kao i na konferencijama komisijâ Međunarodnog slavističkog komiteta: Učestvovala na naučnim konferencijama Komisije za tvorbu reči međunarodnog komiteta slavista u Moskvi (2009), Kijevu (2010), Poznanju (2011), Vitenbergu (2014), Minsku (2013), Mariboru (2015), Gracu (2016), Sarajevu (2017), Beogradu (2012; 2018), Varšavi (2020), Prešovu / Slovačka (2021).

  • Moskva 2009: Slovoobrazovatelьnыe inovacii s točki zreniя issledovaniя derivacionnыh gnezd serbskogo яzыka, Novыe яvleniя v slavяnskom slovoobrazovanii, sistema i funkcionirovanie (dokladы XI Meždunarodnoй naučnoй konferencii Komisii po slavяnskomu slovoobrazovaniю pri Meždunarodnom komitete slavistov), pod red. E. V. Petruhinoй, Moskva, 2010: Izdatelьstvo Moskovskogo univerziteta, str. 148—163. UDK 811.16 BBK 81.2—2. ISBN 978-5-211-05703-6..
  • Kijev 2010: Slova s položitelьnoй i otricatelьnoй konnotacieй v serbskom яzыke s točki zreniя nacionalьnoй kulьturы, Vіdόbražennя іstorії ta kulьturi narόdu v slόvόtvόrennі (dopovіdі XII Mіžnarodnoї konferencії Komisії slovяnsьkogo slovotvorennя pri Mіžnarodnomu komіtetі slavіstіv), uporяdkuvannя ta naukove redaguvannя N. F. Klimenko i Є. A. Karpіlovsьkoї, Kiїv, 2010: Vidavničiй dіm Dmitra Burago. ISBN 978-966-489-059-2. str. 75—85. UDK 811.16 373.611 (06)
  • Poznanj 2011: Proste reči i njihovi derivati u tekstu u srpskom jeziku, Słowotwórstwo słowiańskie: system i tekst, Prace Komisji Słowotwórczej przy Międzynarodowym Komitecie Slawistów, Seria 13, pod red. Jerzego Sierociuka, Poznań, 2012: PTPN, 133—141. ISBN 978-83-7654-195-2.
  • Beograd 2012: Semantička analiza desupstantivnih predloga u srpskom jeziku, Tvorba reči i njeni resursi u slovenskim jezicima, Zbornik radova sa četrnaeste međunarodne naučne konferencije Komisije za tvorbu reči pri Međunarodnom komitetu slavista, glavni urednik Rajna Dragićević, Beograd: Filološki fakultet, Čigoja štampa, 2012: 73—89. ISBN 978-86-6153-116-3.
  • Минск 2013: Глаголи са два префикса у српском језику с освртом на стање у другим словенским језицима, (рад за Петнаести конгрес слависта у Минску), Зборник Матице српске за славистику 83, 2013, 257—269. ISSN 0352-5007
  • Марибор 2015: Недеминутивные значения деминутивов, Menjšalnice v slovanskih jezikih: oblika in vloga, uredila Irena Stramljič Breznik, Zora 113, Maribor, Bielsko-Biala, Budapest, Kansas, Praha, 2015: Filozofska fakulteta, Univerza v Mariboru, 88—102. ISBN 978-961-6930-34-5.
  • Grac 2016: Rajna Dragićević i Miloš Utvić: „Prepozitivne komponente u srpskom i ruskom jeziku na materijalu internet-sajtova”, Wortbildung und Internet, Branko Tošović, Arno Wonisch (Hg.), Graz, 2016: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, Kommission für Wortbildung beim Internationalen Slawistenkomitee, 91—107. ISBN 978-3-9504084-6-1.
  • Сарајево 2017: Неки аспекти универбизације у српском језику, Univerbacija/univerbizacija u slavenskim jezicima, zbornik radova, Osamnaesta međunarodna naučna konferencija Komisije za tvorbu riječi Međunarodnog komiteta slavista, Sarajevo, 4—7. aprila 2017, urednica Amela Šehović, Sarajevo, 2018: Slavistički komitet, 104—118. ISBN 978-9958-648-20-5.

Učestvovala na konferenciji Komisije za proučavanje gramatičke strukture slovenskih jezika Međunarodnog komiteta slavista, Beograd, 2010:

  • O načinskim prilozima subjekatske kvalifikacije, Gramatika i leksika u slovenskim jezicima (zbornik radova sa međunarodnog simpozijuma), Novi Sad — Beograd: Matica srpska, Institut za srpski jezik SANU, 2011, 379—393. UDK: 811.163. 41'367.624 811.163.41'37. ISBN 978-86-82873-32-7.

Učestvovala na konferenciji Komisije za etnolingvistiku Međunarodnog komiteta slavista u Beču, 2015. godine (rad je u štampi).

Učestvovala na konferenciji Komisije za medijalingvistiku Međunarodnog komiteta slavista u Varni, 2015. godine.

  • Čto mы uznaem o slovoobrazovatelьnom яdre i periferii iz яzыka SMI (na materiale prefiksoida mini- v nekotorыh slavяnskih яzыkah), Medialingvistika N04 (19), 2017, 104—110. UDK 81.13; BBK 81.2; GRNTI 16.21.45; KOD VAK 10.02.03

Učestvovala na konferenciji Komisije za terminologiju Međunarodnog komiteta slavista u Beogradu, 2016. godine.

  • Determinologizacija kao proces bogaćenja opšteg leksičkog fonda, Slovenska terminologija danas, urednici P. Piper i V. Jovanović, Beograd: SANU i Institut za srpski jezik SANU, 2017, 417—425. ISBN 978-86-7025-741-2.

Učestvovala na konferenciji Komisije za leksikologiju i leksikografiju Međunarodnog komiteta slavista u Varšavi 2021. godine i u projektima ove komisije. Rezultati su objavljeni u dve kolektivne monografije članova ove Komisije, 2013. i 2018. godine.

  • O slavяnskoй associativnoй leksikografii (sa Marijom Stefanović), Slavяnskaя leksikografiя, meždunarodnaя kollektivnaя monografiя, otv. red. M. I. Černыševa, Moskva, 2013: Meždunarodnый komitet slavistov, Komissiя po leksikologii i leksikografii; Nacionalьnый komitet slavistov Rossiйskoй Federacii; Institut russkogo яzыka im. V. V. Vinogradova RAN, 390—405. ISBN 978-5-91172-076-6. UDK 811.161
  • Razvitie leksičeskoй sistemы serbskogo яzыka ot praslavяnskoй эpohi do načala XXI veka, Leksikologiя i leksikografiя slavяnskih яzыkov, otv. Redaktor M. I. Černыševa, perevod E. V. Kurenkovoй, Moskva, 2017: Meždunarodnый komitet slavistov, Komissiя po leksikologii i leksikografii, Nacionalьnый komitet slavistov Rossiйskoй Federacii, Institut russkogo яzыka im. V. V. Vinogradova RAN, 688—712. ISBN 978-5-9909698-2-7.

Učestvovala u projektu EUROJOS, čiji su organizatori Institut za slavistiku Poljske akademije nauka i Komisija za etnolingvistiku Međunarodnog komiteta slavista. Rukovodilac projekta: prof. dr Ježi Bartminjski (Jerzy Bartmiński).

  • Ponяtie svobodы v serbskom яzыke i v serbskoй kulьture (rad za međunarodni projekat Ježija Bartminjskog), Wartości w językowo-kulturowym obrazie świata słowian i ich sąsidów 2, Wokół europejskiej aksjosfery, redakcja: Jerzy Bartmiński, Iwona Bielińska-Gardziel, Stanisława Niebrzegowska-Bartmińska, Lublin, 2014: wydawnictwo Uniwersytetu Marii Curie-Skłodowskiej, 185—209. ISBN 978-83-7784-470-0.

Saradnja sa slavističkim katedrama na stranim univerzitetima[uredi | uredi izvor]

Sa profesorima Katedre za slavistiku i Katedre za srpsku književnost Filološkog fakulteta u Beogradu dr Jaroslavom Lindom, dr Daliborom Sokolovićem i dr Minom Đurić, organizovala izborni kurs za studente srbistike Instituta za zapadnoslovenske i južnoslovenske studije na Univerzitetu u Varšavi. Naziv kursa: Zapadnoslovensko-južnoslovenske kulturne, književne i jezičke paralele. Studenti Varšavskog univerziteta moći će da izaberu kurs u letnjem semestru školske 2018/2019. godine.

Kao gostujući profesor, u zimskom semestru školske 2009/2010. godine, održala izborni kurs Srpska leksikografija studentima srbistike na Masarikovom Univerzitetu u Brnu.

Održala predavanja po pozivu na univerzitetima u Novom Sadu, Nišu, Gracu, Berlinu, Brnu, Mariboru, Vroclavu, Katovicama, Pragu, Skoplju, Varšavi, Beču.

Školske 2009/2010, dva meseca provela na Humboltovom Univerzitetu u Berlinu; učestvovala na projektu German-Serbian lexicon of associations (Deutsch-Serbisches Assoziationswörterbuch), čiji su organizatori Institut für Slawistik Humboldt-Universität zu Berlin i German Research Foundation (Deutsche Forschungsgemeinschaft). Rukovodilac projekta: Prof. Dr. Christian Voss.

Mentorski rad[uredi | uredi izvor]

Pod mentorstvom R. Dragićević odbranjeno je 15 doktorskih disertacija i više od 50 master radova.

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Dva puta je nagrađivana nagradom Pavle Ivić: za knjigu Leksikologija srpskog jezika i (sa grupom autora) za Rečnik srpskoga jezika. Godine 2005. sa grupom autora nagrađena je nagradom Stojan Novaković za udžbenički komplet za srpski jezik za 4. razred osnovne škole. Nagrađena je i Dositejevom poveljom Pedagoškog pokreta Srbije (2014), Zahvalnicom Studentske konferencije univerzitetȃ Srbije (2014), Zahvalnicom Vukove zadužbine za doprinos ostvarivanju programa Vukove zadužbine (2018) i Poveljom zahvalnosti Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu za izuzetan doprinos ugledu Filološkog fakulteta i razvoju nauke o jeziku, književnosti i kulture (2019)

Govor studentima[uredi | uredi izvor]

Krajem juna 2013. godine profesorka Dragićević je održala govor studentkinjama i studentima na apsolventskoj večeri koji je, iako nije bio namenjen za javnost,[4] snažno odjeknuo u elektronskim i štampanim medijima u Srbiji[5][6][7] i u regionu.[8][9][10]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Srpski WHO IS WHO, Zavod za udžbenike, Beograd, 2013.
  2. ^ „Rajna Dragićević”. Beogradska knjiga. Arhivirano iz originala 7. 5. 2012. g. Pristupljeno 22. 2. 2014. 
  3. ^ „Rajna Dragićević”. Karl-Franzens-Universität Graz. Arhivirano iz originala 26. 02. 2014. g. Pristupljeno 22. 2. 2014. 
  4. ^ „Profesorka koja je probudila Srbiju”. Politika Online. Pristupljeno 2. 4. 2014. 
  5. ^ „Profesorka Rajna Dragićević održala govor koji će studenti pamtiti celog života”. Blic Online. Pristupljeno 22. 2. 2014. 
  6. ^ „Rajna Dragićević – lekcija iz etike”. Politika Online. Pristupljeno 2. 4. 2014. 
  7. ^ „Komentar: Rajna ili Ekrem”. Novosti Online. Pristupljeno 2. 4. 2014. 
  8. ^ „Profesorica iz Srbije studentima održala govor za pamćenje”. Jutarnji list. Arhivirano iz originala 28. 02. 2014. g. Pristupljeno 22. 2. 2014. 
  9. ^ „Strah i trepet za prepisivače, varanje ne prašta”. Oslobođenje. Pristupljeno 22. 2. 2014. 
  10. ^ „Profesorka Dragićević ustalasala Srbiju”. Radio Slobodna Evropa. Pristupljeno 22. 2. 2014. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]