Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Smederevo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Logo Zavoda

Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Smederevo je ustanova kulture od nacionalnog značaja, koja obavlja poslove zaštite nepokretnih kulturnih dobara.[1] Delatnost zaštite obavlja na teritoriji Podunavskog i Braničevskog okruga i to u dva grada Smederevo i Požarevac i devet opština: Smederevska Palanka, Velika Plana, Žabari, Petrovac, Kučevo, Žagubica, Golubac, Veliko Gradište i Malo Crniće.[2]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda osnovao je 1975. godine Osnovnu organizaciju udruženog rada za zaštitu spomenika kulture za područje opštine Smederevo u sastavu Radne organizacije Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

Na osnovu aktivnosti Republičke zajednice kulture i Zajednice zavoda za zaštitu spomenika kulture, Osnovna organizacija udruženog rada za zaštitu spomenika kulture za područje opštine Smederevo je izdvojena iz sastava Radne organizacije Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda i 21. juna 1979. godine konstituisana kao Radna organizacija Zavod za zaštitu spomenika kulture Smederevo.

Godine 1984. svih jedanaest skupština opština Podunavskog i Braničevskog okruga, tadašnjeg Podunavskog regiona, donelo je odluku o poveravanju poslova zaštite nepokretnih kulturnih dobara Zavodu u Smederevu, koji je promenio naziv u Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Smederevo.

Na osnovu Odluke Vlade Republike Srbije od 30. aprila 2013. godine Regionalni zavod je stekao status ustanove kulture od nacionalnog značaja i njegov pun naziv je „Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Smederevo — ustanova kulture od nacionalnog značaja“.

Regionalni zavod od 2002. godine kao svoj dan proslavlja 22. oktobar, što je zavodska slava Sveti Stefan Slepi.

Delatnost[uredi | uredi izvor]

Rad Regionalnog zavoda na obavljanju poslova osnovne delatnosti obavlja se u okviru Zakonom propisanih grupacija:

  • istraživanje, prikupljanje i izrada dokumentacije nepokretnih kulturnih dobara i dobara koja uživaju prethodnu zaštitu,
  • rekognosciranje i reambulacija terena, valorizacija evidentiranih nepokretnih kulturnih dobara,
  • izrada predloga i nacrta odluka za utvrđivanje, vođenje registra nepokretnih kulturnih dobara,
  • prikupljanje, izrada, proučavanje i obrada dokumentacije uz registar,
  • zaštita nepokretnih kulturnih dobara kroz dokumentaciju,
  • utvrđivanje uslova za preduzimanje mera tehničke zaštite,
  • praćenje stanja urbanističko prostornog planiranja i učestvovanje u njihovim izradama,
  • provođenje mera upravnopravne zaštite,
  • izrada elaborata za istraživačke i restauratorsko-konzeravatorske radove,
  • rad na promociji kulturnog nasleđa,
  • saradnja i pružanje stručne pomoći imaocima i korisnicima kulturnih dobara,
  • izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova,
  • arheološka istraživanja,
  • stručno usavršavanje kadrova i učešće na stručnim i naučnim skupovima.

Spomeničko nasleđe ovog regiona je veoma raznovrsno i slojevito, prožeto simboličkim vrednostima koje su upisane u kolektivno pamćenje srpskog naroda. Spomenički fond čine mnogi arheološki lokaliteti, urbane i ruralne celine, objekti narodnog graditeljstva, objekti sakralne i profane arhitekture, stara groblja, javni spomenici, spomen obeležja i znamenita mesta.

Graditeljsku baštinu na prostoru Podinavskog i Braničevskog okruga čini fond od 154 objekta spomeničkog nasleđa, od toga: Graditeljsku baštinu na prostoru Podunavskog i Braničevskog okruga čini fond od 154 objekta spomeničkog nasleđa, od toga:

  • 129 spomenika kulture (od izuzetnog značaja 3, od velikog značaja 13 i nekategorisanih 113).
  • 21 arheološko nalazište (od izuzetnog značaja 2, od velikog značaja 1 i 18 nekategorisanih).
  • 2 znamenita mesta (od izuzetnog značaja 1 i od velikog 1).
  • 2 prostorne, kulturno-istorijske celine (od velikog značaja 1 i nekategorisana 1).
  • preko 3 900 nepokretnosti pod prethodnom zaštitom.

Najznačajnija kulturna dobra koja su pod zaštitom zavoda: na prvom mestu fortifikacije Smederevo, Kulič, Ram i Golubac; zatim srednjovekovne crkve i manastiri Gornjak, Vitovnica, Trška crkva, Koporin, crkva na starom groblju u Smederevu, crkve brvnare u Selevcu, Lozoviku, Smederevskoj Palanci, Pokajnica u Starom Selu i objekti narodnog graditeljstva kao što su kuće različitih stilova, vodenice, valjavice, mehane i sl. Najznačajni arheološki lokaliteti su na rimskom limesu Mons Aureus, Dubravica, Viminacijum, Lederata, Pinkum i Čezava.

Neki od zaštićenih spomenika kulture[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Smederevo na Vikimedijinoj ostavi