Ribnica (Mavrovo i Rostuša)

Koordinate: 41° 43′ 13″ S; 20° 36′ 35″ I / 41.7203° S; 20.6097° I / 41.7203; 20.6097
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ribnica
mkd. Рибница
Pogled na Ribnicu
Administrativni podaci
DržavaSeverna Makedonija
OpštinaMavrovo i Rostuša
Stanovništvo
 — (2002)5
Geografske karakteristike
Koordinate41° 43′ 13″ S; 20° 36′ 35″ I / 41.7203° S; 20.6097° I / 41.7203; 20.6097
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina1.160 m
Ribnica na karti Severne Makedonije
Ribnica
Ribnica
Ribnica na karti Severne Makedonije
Ostali podaci
Poštanski broj1256
Pozivni broj(+389) 45
Registarska oznakaGV

Ribnica (mkd. Рибница) je naseljeno mesto u Severnoj Makedoniji, u zapadnom delu države. Ribnica pripada opštini Mavrovo i Rostuša.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Naselje Ribnica je smešteno u severozapadnom delu Severne Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Gostivara, naselje je udaljeno 40 km zapadno.

Selo Ribnica se nalazi u gornjem delu visokoplaninske oblasti Reka. Naselje je položeno visoko, na jugoistočnim visovima planine Korab. Istočno od naselja tlo se strmo spušta u klisuru reke Radike. Nadmorska visina naselja je približno 1.160 metara.

Klima u naselju je planinska.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prema podacima Vasila Knčova iz 1900. godine u Ribnici je živelo 120 Albanaca pravoslavne veroispovesti i 200 Albanaca islamske veroispovesti.[1]

Prema sekretaru Bugarske egzarhije Dimitru Miševu 1905. godine pravoslavno stanovništvo sela sastojalo se od 108 Albanaca.[2]Godine 1911. u Ribnici su bile 104 albanske kuće.[3] Tada su svi pravoslavni meštani bili vernici Srpske pravoslavne crkve..

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po popisu stanovništva iz 2002. godine Ribnica je imalo 5 stanovnika[4].

Pretežno stanovništvo u naselju su Albanci (100%).

Većinska veroispovest u naselju je islam. Do početka 20. veka 1/3 meštana je bila pravoslavne veroispovesti.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kъnčov, Vasil. „Makedoniя. Etnografiя i statistika“. Sofiя, 1900. str. 264., Pristupljeno 24. 4. 2013.
  2. ^ Brancoff, D.M. "La Macédoine et sa Population Chrétienne". Paris, 1905, pp. 184-185.
  3. ^ Debъrski glas, godina 2, broй 38, 3 april 1911, str. 2.
  4. ^ Ministerstvo za Lokalna Samouprava. Baza na opštinski urbanistički planovi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. septembar 2008), Pristupljeno 24. 4. 2013.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]