Pređi na sadržaj

Ripanj

Koordinate: 44° 38′ 11″ S; 20° 31′ 09″ I / 44.6365° S; 20.519166° I / 44.6365; 20.519166
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ripanj
Ripanj
Administrativni podaci
DržavaSrbija
GradBeograd
OpštinaVoždovac
Stanovništvo
 — 2022.Pad 10084
Geografske karakteristike
Koordinate44° 38′ 11″ S; 20° 31′ 09″ I / 44.6365° S; 20.519166° I / 44.6365; 20.519166
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina199 m
Ripanj na karti Srbije
Ripanj
Ripanj
Ripanj na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj11232
11234
Pozivni broj011
Registarska oznakaBG

Ripanj je naselje u Gradskoj opštini Voždovac u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2022. bilo je 10.084 stanovnika.

Nalazi se 15 kilometara južno od Beograda u podnožju planine Avale. Kroz selo prolaze tri pruge (Beograd-Niš, Beograd-Niš preko Male Krsne i Beograd-Bar).

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Svoje ime Ripanj je, najverovatnije dobio po velikoj steni Ripi. Još u doba Rimljana u Ripnju je vađena ruda žive i srebro. Kasnije su ove krajeve posećivali i Sasi u potrazi za ovim rudama, a u novijoj istoriji je i Đorđe Vajfert imao značajna rudna polja u Ripnju. Iz Ripnja je bio i Mihailo Berisavljević, učitelj koji je za vreme Čarapićeve bune (1826) pisao pamflete protiv kneza Miloša Obrenovića. Ovde se nalazi Arheološko nalazište Čaršija Ripanj.

Prva škola u Ripnju je otvorena 1824. godine. Prva crkva brvnara, uz odobrenje Kneza Miloša, sagrađena je, takođe, 1824. godine. Godine 1892. staru crkvu brvnaru je zamenila današnja velelepna crkva posvećena Svetoj Trojici. U Ripnju trenutno postoje dve škole: „Vojvoda Putnik“ i „Vuk Karadžić“ (sa zaseocima u Brđanima i Prnjavoru).

Ukazom Kralja od 23. avgusta 1923. godine naselje je dobilo status varošice.

Duhovni centri

[uredi | uredi izvor]

Ovde se nalaze Crkva Svete Trojice u Ripnju i Manastir Drobnjaci. Manastir je posvećen ikoni Presvete Bogorodice »Trojeručica« čije ime i nosi. Nalazi se u zaseoku Drobnjaci nadomak Ripnja, između Avale i Parcanskog visa/Ralje, u blizini železničke postaje, u vazdušnoj liniji 25 km od centra Beograda, putem 35 km.

Prnjavor

[uredi | uredi izvor]
Jezero Trešnja.

Prnjavor je zaselak Ripnja, u podnožju planine Avale.

Nalazi se 20 kilometara južno od Beograda. Sa Beogradom je povezan Beovozom, Lastom kao GSP-om linijom broj 408. U centru Prnjavora se nalazi osnovna škola „Vuk Karadžić“. U blizini se nalazi jezero Trešnja koje je na teritoriji naselja Mala Ivanča, na jezeru je sniman film Maratonci trče počasni krug i serijal Složna braća. U samom Prnjavoru, u blizini kafane „Belo jagnje“ je sniman film Sivi kamion crvene boje. U blizini Prnjavora tačnije u zaseoku Pećine snimljen deo serije Greh njene majke kao i deo serije Ljubiše Samardžića Miris kiše na Balkanu.

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Na teritoriji Ripnja se nalazi i fabrika elektroopreme „Minel“ sa svoja tri pogona.

Ovde se nalaze železničke stanice: Železnička stanica Ripanj, Železnička stanica Klenje, Železnička stanica Ripanj Tunel, Železnička stanica Bela reka i Železnička stanica Lipe.

Gradski saobraćaj

[uredi | uredi izvor]

Do naselja se dnevnim linijama gsp-a može stići:

Demografija

[uredi | uredi izvor]

U naselju Ripanj živi 8.602 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,9 godina (38,8 kod muškaraca i 41,1 kod žena). U naselju ima 3.640 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,95.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Godine 1863. u selu je bilo 1.839 stanovnika sa 378 poreskih glava, a 1921. 5.012 stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[9]
Godina Stanovnika
1948. 7.475
1953. 8.255
1961. 10.533
1971. 10.673
1981. 10.463
1991. 10.571 10.320
2002. 10.741 11.020
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[10]
Srbi
  
10.320 96,08%
Romi
  
94 0,87%
Makedonci
  
32 0,29%
Crnogorci
  
21 0,19%
Jugosloveni
  
13 0,12%
Hrvati
  
9 0,08%
Muslimani
  
8 0,07%
Mađari
  
8 0,07%
Bugari
  
8 0,07%
Albanci
  
5 0,04%
Slovenci
  
4 0,03%
Rusi
  
3 0,02%
Slovaci
  
2 0,01%
Rumuni
  
2 0,01%
Ukrajinci
  
1 0,00%
nepoznato
  
188 1,75%
Stanovništvo prema polu i starosti[11]
Broj domaćinstava prema popisima iz perioda 1948—2002.
Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2002.
Broj domaćinstava 1.593 1.892 2.840 3.043 3.109 3.198 3.640


Broj domaćinstava po broju članova prema popisu iz 2002.
Broj članova 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 i više Prosek
Broj domaćinstava 687 980 637 807 319 148 36 20 3 3 2,95
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Pol Ukupno Neoženjen/Neudata Oženjen/Udata Udovac/Udovica Razveden/Razvedena Nepoznato
Muški 4.466 1.305 2.827 187 133 14
Ženski 4.547 795 2.793 761 192 6
UKUPNO 9.013 2.100 5.620 948 325 20
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja, popis 2002.
Pol Ukupno Poljoprivreda, lov i šumarstvo Ribarstvo Vađenje rude i kamena Prerađivačka industrija
Muški 2.078 47 0 0 724
Ženski 1.387 51 1 0 304
Ukupno 3.465 98 1 0 1.028
Pol Proizvodnja i snabdevanje Građevinarstvo Trgovina Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze
Muški 51 147 250 46 435
Ženski 1 25 246 49 91
Ukupno 52 172 496 95 526
Pol Finansijsko posredovanje Nekretnine Državna uprava i odbrana Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad
Muški 8 55 77 33 48
Ženski 26 59 54 102 296
Ukupno 34 114 131 135 344
Pol Ostale uslužne aktivnosti Privatna domaćinstva Eksteritorijalne organizacije i tela Nepoznato
Muški 68 0 1 88
Ženski 50 2 0 30
Ukupno 118 2 1 118

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „GSP Beograd, linija 403”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-05-08. 
  2. ^ „GSP Beograd, linija 404”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-05-08. 
  3. ^ „GSP Beograd, linija 405”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-05-08. 
  4. ^ „GSP Beograd, linija 405L”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-05-08. 
  5. ^ „GSP Beograd, linija 407”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-05-08. 
  6. ^ „GSP Beograd, linija 407L”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-05-08. 
  7. ^ „GSP Beograd, linija 408”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-05-08. 
  8. ^ „GSP Beograd, linija 534”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-05-08. 
  9. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  10. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  11. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]