Ripanj
Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
Ripanj | |
|---|---|
Ripanj | |
| Administrativni podaci | |
| Država | Srbija |
| Grad | Beograd |
| Opština | Voždovac |
| Stanovništvo | |
| — 2022. | |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 44° 38′ 11″ S; 20° 31′ 09″ I / 44.6365° S; 20.519166° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Aps. visina | 199 m |
| Ostali podaci | |
| Poštanski broj | 11232 11234 |
| Pozivni broj | 011 |
| Registarska oznaka | BG |
Ripanj je naselje u Gradskoj opštini Voždovac u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2022. bilo je 10.084 stanovnika.
Nalazi se 15 kilometara južno od Beograda u podnožju planine Avale. Kroz selo prolaze tri pruge (Beograd-Niš, Beograd-Niš preko Male Krsne i Beograd-Bar).
Istorija
[uredi | uredi izvor]Svoje ime Ripanj je, najverovatnije dobio po velikoj steni Ripi. Još u doba Rimljana u Ripnju je vađena ruda žive i srebro. Kasnije su ove krajeve posećivali i Sasi u potrazi za ovim rudama, a u novijoj istoriji je i Đorđe Vajfert imao značajna rudna polja u Ripnju. Iz Ripnja je bio i Mihailo Berisavljević, učitelj koji je za vreme Čarapićeve bune (1826) pisao pamflete protiv kneza Miloša Obrenovića. Ovde se nalazi Arheološko nalazište Čaršija Ripanj.
Prva škola u Ripnju je otvorena 1824. godine. Prva crkva brvnara, uz odobrenje Kneza Miloša, sagrađena je, takođe, 1824. godine. Godine 1892. staru crkvu brvnaru je zamenila današnja velelepna crkva posvećena Svetoj Trojici. U Ripnju trenutno postoje dve škole: „Vojvoda Putnik“ i „Vuk Karadžić“ (sa zaseocima u Brđanima i Prnjavoru).
Ukazom Kralja od 23. avgusta 1923. godine naselje je dobilo status varošice.
Duhovni centri
[uredi | uredi izvor]Ovde se nalaze Crkva Svete Trojice u Ripnju i Manastir Drobnjaci. Manastir je posvećen ikoni Presvete Bogorodice »Trojeručica« čije ime i nosi. Nalazi se u zaseoku Drobnjaci nadomak Ripnja, između Avale i Parcanskog visa/Ralje, u blizini železničke postaje, u vazdušnoj liniji 25 km od centra Beograda, putem 35 km.
Prnjavor
[uredi | uredi izvor]
Prnjavor je zaselak Ripnja, u podnožju planine Avale.
Nalazi se 20 kilometara južno od Beograda. Sa Beogradom je povezan Beovozom, Lastom kao GSP-om linijom broj 408. U centru Prnjavora se nalazi osnovna škola „Vuk Karadžić“. U blizini se nalazi jezero Trešnja koje je na teritoriji naselja Mala Ivanča, na jezeru je sniman film Maratonci trče počasni krug i serijal Složna braća. U samom Prnjavoru, u blizini kafane „Belo jagnje“ je sniman film Sivi kamion crvene boje. U blizini Prnjavora tačnije u zaseoku Pećine snimljen deo serije Greh njene majke kao i deo serije Ljubiše Samardžića Miris kiše na Balkanu.
Privreda
[uredi | uredi izvor]Na teritoriji Ripnja se nalazi i fabrika elektroopreme „Minel“ sa svoja tri pogona.
Ovde se nalaze železničke stanice: Železnička stanica Ripanj, Železnička stanica Klenje, Železnička stanica Ripanj Tunel, Železnička stanica Bela reka i Železnička stanica Lipe.
Gradski saobraćaj
[uredi | uredi izvor]Do naselja se dnevnim linijama gsp-a može stići:
- Linija 403 Voždovac — Zuce[1]
- Linija 404 Bela Reka — Trešnja /Okretnica/[2]
- Linija 405 Voždovac — Glumčevo brdo[3]
- Linija 405L Glumčevo brdo — Nenadovac — Karaula — Barajevo — Karaula — Glumčevo brdo[4]
- Linija 407 Voždovac — Bela Reka[5]
- Linija 407L Bela Reka — Stara Lipovica — Trebež /Okretnica/[6]
- Linija 408 Voždovac — Ralja /Drumine/[7]
- Linija 534 Cerak Vinogradi — Ripanj /Groblje/[8]
Demografija
[uredi | uredi izvor]U naselju Ripanj živi 8.602 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,9 godina (38,8 kod muškaraca i 41,1 kod žena). U naselju ima 3.640 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,95.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
Godine 1863. u selu je bilo 1.839 stanovnika sa 378 poreskih glava, a 1921. 5.012 stanovnika.
|
| ||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Godina popisa | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2002. |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj domaćinstava | 1.593 | 1.892 | 2.840 | 3.043 | 3.109 | 3.198 | 3.640 |
| Broj članova | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 i više | Prosek |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj domaćinstava | 687 | 980 | 637 | 807 | 319 | 148 | 36 | 20 | 3 | 3 | 2,95 |
| Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Muški | 4.466 | 1.305 | 2.827 | 187 | 133 | 14 |
| Ženski | 4.547 | 795 | 2.793 | 761 | 192 | 6 |
| UKUPNO | 9.013 | 2.100 | 5.620 | 948 | 325 | 20 |
| Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
|---|---|---|---|---|---|
| Muški | 2.078 | 47 | 0 | 0 | 724 |
| Ženski | 1.387 | 51 | 1 | 0 | 304 |
| Ukupno | 3.465 | 98 | 1 | 0 | 1.028 |
| Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
| Muški | 51 | 147 | 250 | 46 | 435 |
| Ženski | 1 | 25 | 246 | 49 | 91 |
| Ukupno | 52 | 172 | 496 | 95 | 526 |
| Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
| Muški | 8 | 55 | 77 | 33 | 48 |
| Ženski | 26 | 59 | 54 | 102 | 296 |
| Ukupno | 34 | 114 | 131 | 135 | 344 |
| Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
| Muški | 68 | 0 | 1 | 88 | |
| Ženski | 50 | 2 | 0 | 30 | |
| Ukupno | 118 | 2 | 1 | 118 | |
Galerija
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „GSP Beograd, linija 403”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-05-08.
- ^ „GSP Beograd, linija 404”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-05-08.
- ^ „GSP Beograd, linija 405”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-05-08.
- ^ „GSP Beograd, linija 405L”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-05-08.
- ^ „GSP Beograd, linija 407”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-05-08.
- ^ „GSP Beograd, linija 407L”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-05-08.
- ^ „GSP Beograd, linija 408”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-05-08.
- ^ „GSP Beograd, linija 534”. www.gsp.rs. Pristupljeno 2022-05-08.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Marković, Jovan Đ. (1990). Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 978-86-01-02651-3.
