Rt dobre nade

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rt dobre nade, pogled prema zapadu sa obalnih stena
Mapa pokazuje položaj Rta dobre nade i Iglenog rta

Rt dobre nade je rt na atlantskoj obali Južne Afrike. Prvi Evropljanin, koji je otkrio rt bio je Bartolomeo Dijas 1488. U blizini rta uspostavljena je 1652. kolonija iz koje se razvio grad Kejptaun i pokrajina Kejp, koja je bila začetak Južne Afrike.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Za Rt dobre nade se često mislilo da je najjužnija tačka Afrike i tačka koja deli Atlantski okean i Indijski okean. U stvari Igleni rt je najjužnija tačka Afrike i nalazi se 150 kilometara jugoistočno. U blizini Rta dobre nade nalazi se Kejptaun, na oko 30 kilometara severno od rta.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvi Evropljanin, koji je došao do Rta dobre nade bio je portugalski istraživač Bartolomeo Dijas 1488. Najpre ga je Dijas imenovao kao Olujni rt, ali portugalski kralj ga je preimenovao u Rt dobre nade, jer je pružao nadu da se otvara pomorski put za Indiju. U zemlji oko rta živeli su Hotentoti. Prvi Holanđani su se naselili 1652. Holandski kolonijalni upravitelj Jan van Ribek je tu na oko 50 kilometara od rta uspostavio logor za snabdevanje Holandske istočnoindijske kompanije. Tu se kasnije razvio grad Kejptaun. Snabdevanje svežom hranom je bilo od najveće važnosti za duga putovanja oko Afrike, pa je Kejptaun postao značajna stanica i luka za brodove. Hugenoti su 31. decembra 1687. stigli u Kejptaun. Hugenoti su pobegli od verskih progona iz Francuske u Holandiju. Holandiji su bili potrebni vešti farmeri na Rtu dobre nade, pa su tu preselili hugenote. Kolonija je polako rasla i za 150 godina protezala se nekoliko stotina kilometara severno i severoistočno. Velika Britanija je 1795. zauzela koloniju Kejp, ali 1803. se povukla. Ponovo su zauzeli koloniju 1806. Teritorija je postala deo Velike Britanije po englesko-holandskom sporazumu iz 1814. i od tada je to bila Kejp kolonija. Ostala je britanska kolonija sve do nezavisnosti Južnoafrike Unije 1910. godine.

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

Rt dobre nade je raznovrstan habitat, od stena, plaža do otvorenog mora i tu živi najmanje 250 vrsta ptica. Strateška tačka rta između dva okeana osigurava raznolik i bogat život u moru. Tu se mogu videti kitovi, foke i delfini.

Veliko je bogatstvo biljnog sveta u okolini rta. Ima 1100 vrsta biljaka, od kojih su mnoge endemske.


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]