Rudare (Leskovac)
Rudare | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Jablanički |
Grad | Leskovac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 510 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 57′ 08″ S; 21° 57′ 30″ I / 42.952333° S; 21.958333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 306 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 016 |
Registarska oznaka | LE |
Rudare je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 510 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 551 stanovnika).
Ovde se nalazi Manastir Rudare.
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Naziv sela Rudare ukazuje na rudarsku delatnost koja je nekada postojala u ovom kraju. Postoji predanje da je na Rudarskoj čuki u blizini sela postojao rudokop po čemu je selo dobilo ime. Radivoje Maksimović zabeležio je „da se bakarna ruda eksploatisala u srednjem veku i kod Leskovca, gde u selu Rudaru i danas postoje stara bakarna troskovišta”.[1]
Položaj[uredi | uredi izvor]
Rudare je selo u Jablaničkom okrugu, a nalazi se na oko 4 kilometra južno od Leskovca na putu ka Vučju. Smešteno je na najnižoj terasi Rudarske čuke, a delom u aluvijalnoj ravnici reke Veternice. Od glavnog puta koji spaja Leskovac i Vučje udaljeno je između 200 i 300 metara.[2]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Pre dolaska Slovena na ova područja, na mestu gde se danas nalazi selo postojalo je veće vizantijsko naselje. Dokazi za to predstavljaju temelji današnje Rudarske crkve dugi 19 metara, a široki 9 metara, koji su nekada bili temelji vizantijske bazilike iz 6. veka, na kojima je kasnije podignuta pravoslavna crkva. Nemački putopisac Feliks Kanic, koji je u 19. veku obilazio ove krajeve, zabeležio je da je u blizini Rudarske crkve nekada postojala latinska varoš.[3] Meštani ovog sela su u prošlosti, obrađujući svoje posede, često nalazili delove grnčarije neobičnog oblika, kao i cigle koje su različitih dimenzija od današnjih.[4]
I Rudare je, kao i sva ostala sela u okolini, poturčeno dolaskom Osmanlija na ove prostore. Međutim, postojanje crkve koja datira najkasnije iz 17. veka, a možda i ranije, kao i nadgrobnih spomenika, stećaka i sarkofaga iz prve polovine 19. veka na groblju u blizini crkve, ukazuje na izvesnu samostalnost meštana sela. Prema nekim podacima, Rudare je, kao i susedno selo Veliko Trnjane, uspelo da očuva svoju samostalnost. Naime, tokom 19. veka izvesni Sulejman Skopljak pokušao je da nametne svoju vlast Rudaru i Velikom Trnjanu, ali su se sela oduprla tako što su poslala izaslanike u Carigrad koji su od Porte uspeli da dobiju potvrdu da su sela slobodna i da niko njima ne može gospodariti.[2]
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Rudare živi 453 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,6 godina (41,7 kod muškaraca i 41,6 kod žena). U naselju ima 141 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,91.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 1 | ||
80+ | 4 | 6 | ||
75—79 | 11 | 20 | ||
70—74 | 17 | 16 | ||
65—69 | 11 | 14 | ||
60—64 | 18 | 17 | ||
55—59 | 22 | 11 | ||
50—54 | 22 | 22 | ||
45—49 | 28 | 29 | ||
40—44 | 12 | 20 | ||
35—39 | 16 | 11 | ||
30—34 | 17 | 14 | ||
25—29 | 24 | 18 | ||
20—24 | 21 | 20 | ||
15—19 | 11 | 15 | ||
10—14 | 6 | 15 | ||
5—9 | 14 | 13 | ||
0—4 | 16 | 19 | ||
Prosek : | 41,7 | 41,6 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 234 | 50 | 172 | 9 | 3 | 0 |
Ženski | 234 | 28 | 168 | 33 | 5 | 0 |
UKUPNO | 468 | 78 | 340 | 42 | 8 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 125 | 28 | 0 | 0 | 52 |
Ženski | 62 | 14 | 0 | 0 | 32 |
UKUPNO | 187 | 42 | 0 | 0 | 84 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 5 | 7 | 7 | 2 | 11 |
Ženski | 0 | 2 | 6 | 1 | 0 |
UKUPNO | 5 | 9 | 13 | 3 | 11 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 1 | 2 | 6 | 2 |
Ženski | 0 | 0 | 1 | 2 | 2 |
UKUPNO | 0 | 1 | 3 | 8 | 4 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 2 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 2 | |
UKUPNO | 2 | 0 | 0 | 2 |
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Istureno odeljenje OŠ “Nikola Skobaljić” iz Velikog Trnjana
-
Konak Rudarskog manastira
-
Zvonik manastira Rudare
-
Crkva Svete Petke
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Radivoje Maksimović, Naše rudarstvo i topioničarstvo
- ^ a b Jovan V. Jovanović, Leskovačko Porečje: antropogeografska i sociološka studija. Leskovac, Narodni muzej, 1972.
- ^ Feliks Kanic (1999). Srbija: zemlja i stanovništvo od rimskog doba do kraja XIX veka. BMG. ISBN 978-86-7330-093-1.
- ^ „Vučje i mesta u okolini”. Arhivirano iz originala 25. 04. 2017. g. Pristupljeno 19. 04. 2016.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.