Rudare (Leskovac)

Koordinate: 42° 57′ 08″ S; 21° 57′ 30″ I / 42.952333° S; 21.958333° I / 42.952333; 21.958333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Rudare
Panorama sela
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugJablanički
GradLeskovac
Stanovništvo
 — 2011.510
Geografske karakteristike
Koordinate42° 57′ 08″ S; 21° 57′ 30″ I / 42.952333° S; 21.958333° I / 42.952333; 21.958333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina306 m
Rudare na karti Srbije
Rudare
Rudare
Rudare na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj016
Registarska oznakaLE

Rudare je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 510 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 551 stanovnika).

Ovde se nalazi Manastir Rudare.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Naziv sela Rudare ukazuje na rudarsku delatnost koja je nekada postojala u ovom kraju. Postoji predanje da je na Rudarskoj čuki u blizini sela postojao rudokop po čemu je selo dobilo ime. Radivoje Maksimović zabeležio je „da se bakarna ruda eksploatisala u srednjem veku i kod Leskovca, gde u selu Rudaru i danas postoje stara bakarna troskovišta”.[1]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Rudare je selo u Jablaničkom okrugu, a nalazi se na oko 4 kilometra južno od Leskovca na putu ka Vučju. Smešteno je na najnižoj terasi Rudarske čuke, a delom u aluvijalnoj ravnici reke Veternice. Od glavnog puta koji spaja Leskovac i Vučje udaljeno je između 200 i 300 metara.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pre dolaska Slovena na ova područja, na mestu gde se danas nalazi selo postojalo je veće vizantijsko naselje. Dokazi za to predstavljaju temelji današnje Rudarske crkve dugi 19 metara, a široki 9 metara, koji su nekada bili temelji vizantijske bazilike iz 6. veka, na kojima je kasnije podignuta pravoslavna crkva. Nemački putopisac Feliks Kanic, koji je u 19. veku obilazio ove krajeve, zabeležio je da je u blizini Rudarske crkve nekada postojala latinska varoš.[3] Meštani ovog sela su u prošlosti, obrađujući svoje posede, često nalazili delove grnčarije neobičnog oblika, kao i cigle koje su različitih dimenzija od današnjih.[4]

I Rudare je, kao i sva ostala sela u okolini, poturčeno dolaskom Osmanlija na ove prostore. Međutim, postojanje crkve koja datira najkasnije iz 17. veka, a možda i ranije, kao i nadgrobnih spomenika, stećaka i sarkofaga iz prve polovine 19. veka na groblju u blizini crkve, ukazuje na izvesnu samostalnost meštana sela. Prema nekim podacima, Rudare je, kao i susedno selo Veliko Trnjane, uspelo da očuva svoju samostalnost. Naime, tokom 19. veka izvesni Sulejman Skopljak pokušao je da nametne svoju vlast Rudaru i Velikom Trnjanu, ali su se sela oduprla tako što su poslala izaslanike u Carigrad koji su od Porte uspeli da dobiju potvrdu da su sela slobodna i da niko njima ne može gospodariti.[2]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Rudare živi 453 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,6 godina (41,7 kod muškaraca i 41,6 kod žena). U naselju ima 141 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,91.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 470
1953. 497
1961. 483
1971. 522
1981. 560
1991. 552 552
2002. 551 557
2011. 510
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[6]
Srbi
  
549 99,63%
Crnogorci
  
2 0,36%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Panorama sela

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Radivoje Maksimović, Naše rudarstvo i topioničarstvo
  2. ^ a b Jovan V. Jovanović, Leskovačko Porečje: antropogeografska i sociološka studija. Leskovac, Narodni muzej, 1972.
  3. ^ Feliks Kanic (1999). Srbija: zemlja i stanovništvo od rimskog doba do kraja XIX veka. BMG. ISBN 978-86-7330-093-1. 
  4. ^ „Vučje i mesta u okolini”. Arhivirano iz originala 25. 04. 2017. g. Pristupljeno 19. 04. 2016. 
  5. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  6. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  7. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]