Rudozem

Koordinate: 41° 29′ 00″ S; 24° 51′ 00″ I / 41.483333° S; 24.85° I / 41.483333; 24.85
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rudozem
bug. Рудозем
Rudozem — priobalje u gradskom središtu
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastSmoljanska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 3.832 (2.010 )
 — gustina104 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate41° 29′ 00″ S; 24° 51′ 00″ I / 41.483333° S; 24.85° I / 41.483333; 24.85
Aps. visina693 m
Površina36,69 km2
Rudozem na karti Bugarske
Rudozem
Rudozem
Rudozem na karti Bugarske
Veb-sajt
www.rudozem.com

Rudozem (bug. Рудозем) grad je u Republici Bugarskoj, u južnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Rudozem u okviru Smoljanske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Rudozem se nalazi u južnom delu Bugarske, blizu granice sa Grčkom — 10 km južno od grada. Od prestonice Sofije grad je udaljen 270 kmjugoistočno, a od oblasnog središta, Smoljana grad je udaljen 25 km jugoistočno.

Reljef: Oblast Rudozema se nalazi u oblasti istočnog bila Rodopa. Grad se smestio u nevelikom proširenju doline Čepinske reke, na približno gotovo 700 m nadmorske visine.

Klima: Zbog znatne nadmorske visine klima u Rudozemu je oštriji oblik kontinentalne klime sa planinskim uticajima.

Vode: Kroz Rudozem protiče reka Čepinska reka gornjim delom svog toka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Rudozema je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Rudozema je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1912. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2007. godine Rudozem je imao oko 3.800 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih dve decenije grad ima neslavno prvo mesto u celoj Bugarskoj po iseljavanju stanovništva zbog kolapsa dotad razvojene rudarske privrede u gradu. Tako je grad pre dvadesetak godina imao 3 puta više stanovništva nego danas.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje, a manjinska islam.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]