Rumija

Koordinate: 42° 06′ 10″ S; 19° 11′ 37″ I / 42.102778° S; 19.193611° I / 42.102778; 19.193611
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rumija
Srpska pravoslavna kapela Svete Trojice na vrhu Rumije i pogled na Bar
Geografske karakteristike
Ndm. visina1593 m
Koordinate42° 06′ 10″ S; 19° 11′ 37″ I / 42.102778° S; 19.193611° I / 42.102778; 19.193611
Geografija
Rumija na karti Crne Gore
Rumija
Rumija
Države Crna Gora

Rumija je planina u Crnogorskom primorju, između Skadarskog jezera i Barskog polja. Građena je od paleozojskih i mezozojskih naslaga.

Na Rumiji postoje mnogi vrhovi, od kojih je najviši visok 1593 m. Od planine Sutorman na severozapadu deli je prevoj Sutorman (844 m), kojim prolazi put Bar — Virpazar. Po sredini grebena je duboki prevoj Bijela Skala (903 m) preko kojeg vodi put od Bara za Gornje Šestane.

Severoistočna strana Rumije je oskudna vodom, dok na jugozapadu im više izvora i tri rečice: Željeznica, Bunar i Međurječ.

Nekada je Rumija bila pod gustom šumom, a danas se samo ponegde vide delovi listopadnih i borovih šuma. Na njoj su prostrani pašnjaci. Na padinama Rumije ima manjih naselja.

Rumija je planina velikoga verskoga značaja, posebno zbog svetoga Jovana Vladimira, čiji krst se po drevnoj tradiciji svake godine na Trojičin dan iznosi pred litijom na vrh planine Rumije. Na Rumiji je 31. jula 2005. SPC postavila metalnu crkvu,[1] za koju su onda crnogorske vlasti tražile da se ukloni. Po legendi srpska kraljica Jelena Anžujska je sagradila crkvu na Rumiji i po Rumeliji se nazvala planina, jer je Srbija zbog pravoslavlja nazivana i Rumelijom.[2] U podnožju Rumije je i novoizgrađeni manastir Mikulići.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Sveštenik Jovan Plamenac: Deset godina mučeničkog života crkve Svete Trojice na Rumiji | Srpska pravoslavna crkva [Zvanični sajt]”. spc.rs. Arhivirano iz originala 21. 11. 2018. g. Pristupljeno 19. 02. 2019. 
  2. ^ Dabović, Đoko (2006). Pleme Šestani. Bar: Udruženje građana Šestani. str. 21. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Literatura[uredi | uredi izvor]