Oružane snage Ruske Federacije
| Oružane snage Ruske Federacije | |
|---|---|
| Vooružёnnыe silы Rossiйskoй Federacii | |
Grb Oružanih snaga Ruske Federacije | |
Zastava Oružanih snaga Ruske Federacije | |
| Osnovana | 7. maja 1992. |
| Datum stanja | 2024. |
| Vidovi vojske | Samostalni rodovi |
| Vođstvo | |
| Predsednik | Vladimir Putin |
| Ministar odbrane | Andrej Belousov |
| Načelnik Generalštaba | Valerij Gerasimov |
| Brojno stanje | |
| Vojno sposobni | od 18 |
| Aktivni sastav | |
| Rezervni sastav | 2.000.000 |
| Troškovi | |
| Budžet | |
| Procenat BDP | 7.1% (2024) |
| Industrija | |
| Strani dobavljači | |
| Godišnji izvoz | |
Oružane snage Ruske Federacije (rus. Вооружё́нные си́лы Росси́йской Федера́ции) su glavna oružana sila Ruske Federacije.
Vrhovni glavnokomandujući Oružanih snaga je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin.
Komanda
[uredi | uredi izvor]Vrhovni glavnokomandujući Oružanih snaga Ruske Federacije je predsednik Ruske Federacije.
Predsednik Ruske Federacije takođe formira i predvodi Savet bezbednosti Ruske Federacije, utvrđuje Vojnu doktrinu Ruske Federacije, postavlja i razrešava najvišu komandu Oružanih snaga.
Neposredno rukovodstvo Oružanim snagama ostvaruje Ministarstvo odbrane Ruske Federacije. U sastavu Ministarstva odbrane se nalazi Generalštab Oružanih snaga Ruske Federacije koji je zadužen za operativno rukovođenje i planiranje. Načelnik Generalštaba je prvi zamenik ministra odbrane
Obavezna vojna služba
[uredi | uredi izvor]Formalno, svi građani starosti 21–30 godina podležu regrutaciji na godinu dana aktivne vojne službe, međutim, broj regruta je preciziran u svakoj regrutnoj klasi.[1]
U jesenju regrutnu klasu 2023. godine pozvano je 137.000, a u prolećnu 2024. godine 150.000.[2] Ministarstvo odbrane je plan prema kojem će se broj regruta koji se pozivaju povećati za 30%.[3]
Istorija
[uredi | uredi izvor]Oružane snage Ruske Federacije su osnovane nakon raspada Sovjetskog Saveza. Dana 7. maja 1992. godine Boris Jeljcin potpisao je Uredbu o osnivanju Ministarstva odbrane i stavljanje svih sovjetskih oružanih snaga na teritoriju RSFSR pod kontrolu Ruske Federacije.[4]
Galerija
[uredi | uredi izvor]Ručno oružje
[uredi | uredi izvor]-
MP-443 „Grač”
-
Ak-74M
-
SR-3
-
Sv-98
-
PKP „Pečeneg”
-
RPG-29
-
„Kornet”
-
OSV-96
-
9L333 Verba
Kopnena vojska
[uredi | uredi izvor]-
T-90A
-
BMP-3
-
BTR-82A
-
GAZ „Tigr”
-
KamAZ „Tajfun”
-
2S19-M2 Msta-S
-
Pancirь-S1
-
TOS-1A
-
Robot „Platforma-M”
-
S400
-
Tor M2
-
Tor - Arktička varijanta - Tor M2DT
Ratno vazduhoplovstvo
[uredi | uredi izvor]-
Su-35S
-
Su-30SM
-
Su-34
-
Il-76MD
-
A-50U
-
Tu-160
-
Ka-52
-
Mi-26
-
Mi-8AMTŠ
-
Ansat-U
-
Su 57
-
Mig 31BM
-
Mig 29OVT
-
Mig 35D
-
Mi 35M
-
Mi 28
Ratna mornarica
[uredi | uredi izvor]-
Krstarica 1164
-
Razarač 1155
-
Desantni brod 775M
-
Korveta 21630
-
Dizel podmornica 877
-
Nuklearna podmornica 971M
-
Strateška nuklearna podmornica tipa 955
-
Avion ruske Avijacijske mornarice Su 33 na palubi Ruskog nosača aviona „Admirala Kuznjecova”
-
„Admiral Kuznjecov”
-
„Admiral Gorškov”
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Russia extends conscription for compulsory military service up to age 30”.
- ^ „Putin signs decree on spring military conscription”.
- ^ „Russia raises maximum age for military conscription to 30”.
- ^ Greg Austin & Alexey Muraviev, The Armed Forces of Russia in Asia, Tauris, (2000). p. 130