SAB
Ovaj članak ili jedan njegov deo nije ažuriran. Ažurirajte ovaj članak kako bi prikazao nedavne događaje ili najnovije dostupne informacije. Pogledajte stranicu za razgovor za više informacija. |
SAB (šved. Saab AB) od skraćenice (šved. Svenska Aeroplan AB (aktiebolaget)) u slobodnom prevodu „Švedski avioni d. o. o.", je švedska vazduhoplovna i vojno-odbrambena kompanija visoke tehnologije sa sedištem u gradu Linćeping. Uglavnom je orijentisana na bezbednost i odbranu, vazduhoplovstvo, naprednu svemirsku tehnologiju i civilnu bezbednost. SAB posluje na globalnom tržištu nudeći svetski vodeće proizvode, usluge i rešenja iz tri strateške oblasti: Odbrambena i bezbednosna rešenja, sistemi i oprema, i posebno aero-nautika. Pod opremom se podrazumevaju simulatori zasnovani na laserskoj tehnologiji za direktno navođena oružja. Kompanija je osnovana 1937. godine u gradu Trolhetan. 1939. udružuje se sa firmom ASJA kada menja sedište i seli se u Linćeping. Ima ogranke i zapošljava ljude na svim kontinentima, nalazi se u stalnom razvoju, usvaja i poboljšava novu tehnologiju kako bi zadovoljio promene potreba kupaca. Ranije, Sab se bavio konstrukcijom civilnih aviona i automobila (SAB automobili), tokom izmene vlasništva 1990-ih, ime kompanije je promenjeno u Sab AB. Proizvodnja Saba uključuje, Sab Aerospejs, koji je 2003. godine podeljen na:
- Sab Aerosistemi,
- Sab Aerostrukture,
- Sab podrška.
Trenutno ima 13.300 zaposlenih, sa godišnjim proizvodom u iznosu od 23 milijardi evra, dok se na istraživanje i razvoj odvaja oko 17 procenata godišnje zarade. SAB i dalje globalno širi svoje poslovanje, pa danas kompanija ima jaka predstavništva u nekoliko zemalja Evrope, u Južnoj Africi, Australiji i Americi.[1]
Organizacija[uredi | uredi izvor]
Odbrambena i bezbednosna rešenja[uredi | uredi izvor]
- SAB Aerotehnika, Rešenja za celokupnu podršku, tehničku podršku za sisteme zemaljsku opremu i servisiranje SAB aviona.
- SAB komunikacija, integrisana komunikaciona rešenja za civilnu odbranu i bezbednost.
- SAB Grintek (70,3%), Telekomunikaciona infrastruktura (radio, mikrotalasna, multimedijalna IP UiMAKS, itd), taktičke komunikacije.
- SAB sistemi, Sistemi za podršku pri odlučivanju.
- SAB nadzorni sistemi, Integrisani sistemi za rano upozorenje u vazduhu.
- Kombiteh, Konsultantske usluge.
Sistemi i oprema[uredi | uredi izvor]
Sistemi i oprema se odnose na: SAB AT4 prenosiva protivtenkovskia oružja, SAB BiH 17A, sistemi kod JAS 39 Gripena.
- Sab Avitoronika, Avionika i sistemi za elektronski rat.
- Sab Barakuda, Kamuflaža sistema.
- Sab Bofors dinamika, Rakete: RBS-70, RBS-23 BAMSE, RBS-15 i oružja kratkog dometa: Karl-Gustav, AT4/AT4 CS, Striks i MBT ZAKON.
Sab Bofors dinamika se nalazi u gradu Karlskoga, Švedska, kao deo Sab AB, specijalizovana je za vojni materijal kao što su raketni i antitenkovski sistemi. U prošlosti je bila odvojena kompanija Bofors, koja je osnovana 1873. Godine 1999 je postala deo Saba tako što je kupljena Celzijus grupa koja je tada bila vlasnik Boforsa. U septembru 2000. engl. United Defense Industries Sjedinjena odbrana industrije otkupila je Bofors sisteme oružja od Saba, dok je Sab zadržao sisteme koje se bave projektilima. Otkupljeni sistemi oružja uključuju senzore na bazi radara, IC i laserske sisteme.
- Sab Mikrotalasni sistemi (ranije Erikson-Mikrotalasni sistemi), Radarski sistemi: Ejrie, Artur i DžIRAF (engl. GIRAFFE).
- Sab Obuka rada sa sistemima i vojnim simulatorima.
- Sab Podvodni sistemi, sistemi za detekciju mina moru, torpeda i ROVs.
Vzduhoplovstvo[uredi | uredi izvor]
- Sab Aerostrukture, strukture aviona JAS 39 Gripen, delovi za Erbas, Boing i NH90.
- Sab Aerosistemi, sistem razvoja JAS 39 Gripen i partner u izradnji Dasault neurona.
- SAB Lizing aviona, bave se lizingom SAB 340 i SAB 2000 regionalnih aviona.
- Gripen grupa za međunarodni Marketing JAS 39 Gripena.
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Kompanija je osnovana 1937. godine pod imenom Švedski Aeroplani AB sa sedištem u Trolhetanu. Kompanija je osmišljena tako da obezbedi švedsku proizvodnju lovačkih aviona. Među osnivačima je bio Markus Ulenberg, Aksel Uner-Gren i Sven Vingkvist. Godine 1939. ovu novu kompaniju je kupio rival ASJA i sedište preselio u Linćeping. Nakon Drugog svetskog rata, švedska vlada je prosledila naređenja vazduhoplovstvu da izgradi jak odbrambeni sistem, što je usledilo razvojem i naoružavanjem tokom Hladnog rata. SAB je proizveo nekoliko klasičnih borbenih aviona kao što su SAB 29 Tunan (premijera leta 1948), SAB 32 Lansen i SAB 35 Draken (premijera leta 1955). Odlikovanja dobijaju postavljanjem dva svetska rekorda 1954 i 1955. godine. Ovi avioni su se prodavali ali u manjoj meri u inostranstvu, uključujući Austriju i Finsku. Investicija u civilnom vazduhoplovstvu sa modelima, SAB 340 i SAB 2000 sledi u 1980. godini.
Godine 1965, kompanija menja ime u SAB AB i spaja se sa Vabis Skanijom AB na Sab-Skanija (šved. Saab-Scania) . Spajanje je pokrenuta od strane Ulenberg sfere, koja je imala vlasničla prava (Akcije) u obe kompanije. 1968 SAB je kupio Malme vazduhoplovnu industriju (MFI). Nakon 20 godina zajednočkog poslovanja razišli su se Sab i Skanija, a isto tako je razdvojen sektor proizvodnje automobila i aviona. Deo kompanije koji se bavio proizvodnjom automobila je prodat Dženeral motorsu, koji je kasnije preuzeo većinu akcija i transformisao u novo preduzeće AB SAB automobili. Skanija je ponovo samostalno preduzeće. Ono što je ostalo od SAB AB grupe je reformirano 1998. Kompanija je 1995. započela saradnju sa tada Britanskim Vazduhoplovstvom (engl. British Aerospace), danas BAE Sistems koji je nastao kroz stvaranje SAB Gripen-BAe AB. Cilj je bio da se Gripen uključi na međunarodno tržište. 2001. godine kompanija je proširila saradnju formirajući (engl. Gripen International). Takođe pod ugovorom o saradnji učestvovala je u proizvodnji delova za Erbas i Boing, između ostalih proizvoda izrađivala je komponente krila za ove firme.
Avioni[uredi | uredi izvor]
SAB je uglavnom angažovan u proizvodnji borbenih aviona, poznat je njegov poslednji model, JAS 39 Gripen. Proizvodnja aviona datira još od samog početka 1930-ih godina. A prethodnici Gripena su modeli Lansen, Draken i Vigen. Godine 1995, SAB vojno vazduhoplovstvo i Britansko vazduhoplovstvo (sada BAE sistemi) formiraju zajedničku kompaniju, SAB-BAe Gripen-AB sa ciljem prilagođavanja, proizvodnje, prodaje i podrška Gripenu na međunarodnom nivou.[2] 2001. godine je proširena saradnja i formiran je Gripen Internacional.
Vojni avioni[uredi | uredi izvor]
- SAB 17 - Saab 17
- SAB 18 - Saab 18
- SAB 21 - Saab 21
- SAB 21R - Saab 21R
- SAB 29 Tunan - Saab 29 Tunnan
- SAB 32 Lansen - Saab 32 Lansen
- SAB 35 Draken - Saab 35 Draken
- SAB 37 Vigen - Saab 37 Viggen
- SAB JAS 39 Gripen - Saab 39 Gripen
- SAB 105 - Saab 105 Florette (Sk 60)
Civilni avioni[uredi | uredi izvor]
Poslednji civilni vazduhoplovi SAB kompanije su SAB 340 i SAB 2000, dva putnička aviona srednjeg dometa leta, sa elisno-mlaznim motorom.
- SAB 90A - Saab 90A Scandia
- SAB 91 - Saab 91 Safir
- SAB Safari - Saab Safari
- SAB 340 - Saab 340
- SAB 2000 - Saab 2000
Eksperimentalni modeli[uredi | uredi izvor]
- Saab 201 Experimental Aircraft
- Skeldar
Sab automobili[uredi | uredi izvor]
Sab automobili AB poznatiji kao samo SAB (šved. Saab) je proizvođač automobila koji je trenutno u potpunosti u vlasništvu filijala Dženeral Motorsa. Ovi automobili se izrađuju sa vrhunskim kvalitetom kao ekskluzivni nosilac garancije Kralja Švedske Karl XVI Gustafa. Od svog osnivanja, Sab je poznat po brzini, zatim po tome što je razvila i usvojila više unapređenja svojih turbopunjenja, po bezbednosti i ekološkoj (zelenoj) tehnologiji. 20. februara 2009, Okružni sud u Venersborgu primio zahtev za reorganizaciju od strane Saba. Usled teške finansijske situacije Dženeral motorsa, planira da se oslobodi od vlasništva kompanije do kraja 2009. Dana 11. juna 2009, ugovor o namerama je potpisan od strane Kenigsega i grupe norveških investitora kako bi se otkupio Sab.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Saab B 17A
-
Saab B 18B
-
Saab 105 (SK 60A)
-
Saab 32 Lansen (J 32B)
-
Saab 91C (Sk 50C)
-
Saab 29 Tunnan (J 29F)
-
Saab 37 Viggen (SF 37)
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „O kompaniji na zvaničnom sajtu”. Arhivirano iz originala 29. 08. 2009. g. Pristupljeno 4. 9. 2009.
- ^ „Ugovor. Gripen - Britanski BAE sistemi”. Arhivirano iz originala 08. 01. 2009. g. Pristupljeno 4. 9. 2009.