Sava
Sava | |
---|---|
![]() Sava u Beogradu | |
![]() Tok Save | |
Opšte informacije | |
Dužina | 990 km |
Basen | 97713.2 km2 |
Pr. protok | 1.564 m3⁄s |
Sliv | Crnomorski |
Plovnost | od Siska do Beograda |
Vodotok | |
Izvor | nastaje spajanjem Save Bohinjke i Save Dolinke u Slovenskim Alpima, Slovenija |
V. izvora | ~833 m |
Ušće | Dunav kod Beograda |
V. ušća | 68.28 m |
Geografske karakteristike | |
Država/e | ![]() ![]() ![]() ![]() |
Naselja | Kranj, Zagreb, Sisak, Brčko, Gradiška Sremska Mitrovica Šabac, Beograd |
Pritoke | Kupa, Una, Vrbas, Bosna, Drina |
Reka na Vikimedijinoj ostavi |
Sava je reka u srednjoj i jugoistočnoj Evropi, desna pritoka Dunava. Teče kroz Sloveniju, Hrvatsku, duž sjeverne granice Bosne i Hercegovine i kroz Srbiju, uljevajući se u Dunav u Beogradu. Srednji dio toka je prirodna granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sava čini sjevernu granicu Balkanskog poluostrva i južni obod Panonske nizije.
Sava je duga 990 km, uključujući i 45 km dugu rijeku Savu Dolinku, koja izvire u Zelnici u Sloveniji. Najveća je pritoka Dunava po zapremini vode i druga, poslije Tise, u smislu slivnog područja (97.712 km²) i dužine. Sava odvodi značajan dio voda sa područja Dinarskih Alpa, kroz glavne pritoke Drinu, Bosnu, Kupu, Unu, Vrbas, Lonju, Kolubaru, Bosut i Krku. Sava je jedna od najdužih rijeka u Evropi i jedna od malobrojnih evropskih rijeka te dužine koje se ne ulivaju neposredno u more.
Procjenjuje se da u basenu Save živi oko 8.176.000 stanovnika, a rijeka spaja i tri glavna grada — Ljubljanu, Zagreb i Beograd . Sava je plovna za veće brodove od ušća Krupe u Sisku, što otprilike čini 2⁄3 njene dužine plovnim.
Izvor
[uredi | uredi izvor]Rijeka Sava nastaje spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke u sjevernozapadnoj Sloveniji. Područje na kome nastaje rijeka, obuhvata nekoliko pritoka, uključujući 52 km dugu Soru, 27 km dugu Tržičko Bistricu i 17 km dugu Radovnu — koje se uljevaju u Savu u ušću koje se nalazi na istoku nizvodno kod Medvode.
Sava Dolinka izvire u Zelnici kod Kranjske gore u Sloveniji, u dolini koja razdvaja Julijske Alpe od planinskog vijenca Karavanke. Izvor se nalazi u blizini slovenačko-italijanske granice na 833 m nadmorske visine, u vododjelnici između jadranskog i dunavskog basena. Izvor Save Dolinke nastaje od podzemnih voda koje vjerovatno nastaju bifurkacijom izvora kraškog izdana u savski i sočanski basen. Nadiža, potok koji ponire u blizini, izvor je voda u Zelnici. Sava Dolinka se smatra početkom Save i njen tok je dug 45 km.
Sava Bohinjka nastaje u Ribčevom Lazu, na ušću sa kratkim vodotokom Jezernicom, koji izlazi iz Bohinjskog jezera i rijeke Mostnice. Prema pojedinim izvorima, Jezernica se definiše kao dio Save Bohinjke, navodeći da Bohinjka izlazi neposredno iz jezera, dok prema drugim izvorima uključuje Savicu.
Tok
[uredi | uredi izvor]Posle sastava kod Radovljice reka Sava teče ka jugoistoku pored Kranja i Ljubljane, ostavljajući ih na zapadu. Tu reka pravi velike Ljubljansko polje, „žilu-kucavicu“ Slovenije. Od Ljubljane Sava menja pravac toka ka istoku i protiče kroz niz klisura. Kod Zidanog Mosta, gde se u nju uliva Savinja, reka menja tok ka jugoistoku. Potom reka protiče kroz Krško i Brežice u okviru pitome Dolenjske.
Od ušća reke Sutle Sava ulazi u Hrvatsku i, ubrzo, i do glavnog grada Zagreba (deli ga stari i novi deo grada). Posle Zagreba Sava postaje prava nizijska reka, sa sporim tokom, malim padom i mnogo meandara (mnogi ispravljeni u skorijim vremenima). Protiče kroz veoma nisku aluvijalnu ravan, koja je plavna i stoga močvarna. Danas je ovaj deo Posavine pod zaštitom, kao Park prirode "Lonjsko polje". Jedino značajnije gradsko naselje je Sisak.
Kod Jasenovca reka Sava dobija značajnu desnu pritoku, reku Unu i menja pravac iz jugoistočnog ka istoku, koji manje-više zadržava do ušća u Dunav. Od Jasenovca reka postaje i granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine (većim delom Republike Srpske). U ovom delu reka postaje velika, zahvaljujući velikim, desnim pritokama, sa „bosanske strane“ - Vrbas, Bosna i Drina. Gradovi u ovom delu su zbog postojeće viševekovne granice „dvojni“: Gradiška i Stara Gradiška, Slavonski Brod i Brod, Šamac i Slavonski Šamac. Kod Brčkog reka pravi značajniju okuku ka jugozapadu.
15 km zapadno od ušća Drine reka prolazi tromeđu Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Kod Sremske Rače Sava prima vode Drine, svoje najveće i najznačajnije pritoke. Potom reka protiče kroz Sremsku Mitrovicu. Posle toga reka pravi ponovo značajnu okuku ka jugozapadu, gde se u temenu okuke, na desnoj obali smestio grad Šabac. Posle toga reka teče istočno, ka Obrenovcu, posle koga reka skreće ka severoistoku i Beogradu. U Beogradu, glavnom gradu Srbije, reka Sava se uliva u veći Dunav.
Za rečne brodove, Sava je plovna od Siska do Beograda.




Pritoke Save
[uredi | uredi izvor]Leve pritoke su:
- Slovenija: Savinja, Sutla
- Hrvatska: Sutla, Krapina, Lonja, Orljava, Mrsunja, Rijeka Glogovica.
- Srbija: Bosut
Desne pritoke su:
- Slovenija: Krka
- Hrvatska: Kupa, Una
- Bosna i Hercegovina (Republika Srpska): Una, Vrbas, Ukrina, Bosna, Drina
- Srbija: Drina, Kolubara.
Protok Save
[uredi | uredi izvor]
Srednji protok Save na stanicama Zagreb, Sremska Mitrovica i Beograd :[1][2][3][4]
Godine | Srednji protok (m³/s) | |||
---|---|---|---|---|
Beograd | Sremska | Zagreb | Šabac | |
1991[5] | 1603 | |||
1992 | 1537 | 1474 | 313 | |
1993 | 1178 | 1121 | 251 | |
1994 | 1595 | 1531 | 255 | |
1995 | 1676 | 1610 | 281 | |
1996 | 1958 | 1888 | 377 | |
1997 | 1555 | 1492 | 264 | |
1998 | 1534 | 1471 | 302 | |
1999 | 1838 | 1770 | 297 | |
2000 | 1360 | 1300 | 269 | |
2001 | 1676 | 1610 | 266 | |
2002 | 1543 | 1480 | 221 | |
2003 | 1055 | 1000 | 146 | |
2004 | 1828 | 1760 | 316 | |
2005 | 1899 | 1830 | 271 | |
2006 | 1757 | 1690 | 275 | |
2007 | 1228 | 1170 | 234 | |
2008 | 1340 | 1280 | 315 | |
2009 | 1442 | 1380 | 314 | |
2010 | 2418 | 2338 | 399 | |
2011 | 961 | 908 | 183 | |
2012 | 1157 | 1096 | 183 | |
2013 | 1859 | 1793 | 382 | |
2014 | 2316 | 2245 | 472 | |
2015 | 1533 | 1470 | 249 | |
2016 | 1615 | 1550 | 310 | |
2017 | 1289 | 1234 | 289 | |
2018 | 1665 | 1595 | 312 | |
2019 | 1380 | 1320 | 314 | |
2020 | 1065 | 1010 | ||
2021 | 1513 | 1450 | ||
2022[6] | 1110 | |||
Prosjek | 1559 | 1483 | 288 |
Gradovi na Savi
[uredi | uredi izvor]Značajni gradovi (po državama) na toku Save su:
- Slovenija: Kranj, Ljubljana, Radeče, Krško i Brežice
- Hrvatska: Zagreb, Sisak, Slavonski Brod i Županja
- Bosna i Hercegovina: Gradiška, Brod, Šamac i Brčko
- Srbija: Sremska Mitrovica, Šabac, Obrenovac i Beograd.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Sava kod Kranja, Slovenija
-
Sava kod Radeča, Slovenija
-
Sava u Krškom, Slovenija
-
Potopljeno Lonjsko polje, Hrvatska
-
Sava u Slavonskom Brodu, Hrvatska
-
Most preko Save u Brčkom, BiH-Hrvatska
-
Savsko priobalje kod Šapca, Srbija
-
Sava kod Šapca.
-
Nekadašnje savsko ostrvo - Ada Ciganlija
-
Sava u Beogradu
-
Sava sa Kalemegdana
Stare razglednice
[uredi | uredi izvor]-
Savsko pristanište 1925. godine
-
Beogradsko Savsko pristanište, sedamdesete godine 20. veka
Vidi još
[uredi | uredi izvor]- Spisak reka u Srbiji
- Spisak reka u Sloveniji
- Spisak reka u Hrvatskoj
- Spisak reka u Bosni i Hercegovini
- Dan reke Save
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Republički hidrometeorološki zavod”.
- ^ „The Study of Water for Pollution Reduction on the Sava River Basin in the Republic of Croatia” (PDF). 2001.
- ^ Petar, Božanović (2018). „Promjene protočnog režima Save kod Zagreba”.
- ^ „International Sava River Basin Commission”.
- ^ Hidrološki godišnjak - 1991 (PDF). Beograd. 1992. str. 111. Pristupljeno 14. 11. 2023.
- ^ „Republika Srbija REPUBLIČKI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD HIDROLOŠKI GODIŠNjAK 1. POVRŠINSKE VODE 2022.” (PDF): 123. Pristupljeno 14. 11. 2023.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Mala enciklopedija Prosveta (3 izd.). Beograd: Prosveta. 1985. ISBN 978-86-07-00001-2.
- Marković, Jovan Đ. (1990). Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 978-86-01-02651-3.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Nastavni film - Plovidba rekom Savom (MOS i VS - Zvanični jutjub kanal)
- Profesionalci: Milan Grubor - kapetan unutrašnje plovidbe (RTS Prikazuje - Zvanični jutjub kanal)