Savezne Države Mikronezije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Savezne Države Mikronezije
Federated States of Micronesia  (engleski)
Krilatica: Мир, јединство, слобода
(engl. Peace, Unity, Liberty)
Himna: Патриоте Микронезије
(engl. Patriots of Micronesia)
Položaj Saveznih Država Mikronezije
Glavni gradPalikir
Najveći gradVeno[1]
Službeni jezikEngleski (nacionalni), Ulitijski, Voleajanski, Japski, Ponpejski, Kosrajski i Čukeški (na državnom ili lokalnom nivou)
Vladavina
Oblik državeSavezna republika
 — PredsednikDejvid Panuelo
 — PotpredsednikJosivo Džordž
Istorija
NezavisnostOd SAD
3. novembar 1986.
Geografija
Površina
 — ukupno702 km2(188)
 — voda (%)zanemarljivo
Stanovništvo
 — 2013.[2]101.351(199)
 — gustina144,37 st./km2
Ekonomija
ValutaAmerički dolar
 — stoti deo valute‍100 цента‍
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC 
Internet domen.fm
Pozivni broj+691

Mikronezija (engl. Micronesia), ili zvanično Savezne Države Mikronezije (engl. Federated States of Micronesia), ostrvska je država smeštena u Tihom okeanu u predelu istoimenog regiona, severoistočno od Papue Nove Gvineje.[3] Obuhvata najveći broj ostrva regije Mikronezija. Ima odnos slobodno udružene zemlje sa SAD. Sastoji se od četiri savezne države:[4] Jap, Čuk, Ponpej i Kosraj.

Iako je ukupna kopnena površina Mikronezije prilično mala, ona zauzima više od 2.600.000 km2 (1.000.000 sq mi) Tihog okeana, što zemlji daje 14. najveću ekskluzivnu ekonomsku zonu na svetu.[5] Glavni grad ove suverene ostrvske države je Palikir, smešten na ostrvu Ponpej, dok je najveći grad Veno, koji se nalazi na ostrvu Truk.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Mikronezija

Savezne Države Mikronezije obuhvataju ukupno 697 ostrva raspoređenih na arhipelagu Karolinskih ostrva dugom 2.900 km. Površina države iznosi 702,0. Nalaze se 5.150 km zapadno-jugozapadno od Havaja u Tihom okeanu.

Geologija i reljef[uredi | uredi izvor]

Geološki, ostrva su delom vulkanskog porekla, a delom koralni atoli.

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

Klima[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo ostrva je uglavnom mikronezijskog porekla. Narod ostrva Čuk čini 48,8% populacije, narod ostrva Ponpei 24,2%, narod ostra Kosrae 6,2%, narod ostrva Jap 5,2%, narod spoljnih ostrva Japa 4,5%, azijati 1,8% i Polinežani 1,5%.

Engleski je jezik vlade, srednjeg i višeg obrazovanja. Pored engleskog, postoji još šest lokalnih zvaničnih jezika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Istorija Mikronezije

 Španija 1887—1899.
 Nemačko carstvo 1899—1918.
 Japansko carstvo 1919—1947.
 SAD 1947—1994.
 Mikronezija 1994 - danas

Preci Mikronežana su se u Mikroneziju doselili pre 4.000 godina. Ostrva su u 16. veku kolonizovali Španci. Godine 1898. Nemačka je otkupila ostrva od Španije, a 1914. okupirali su ih Japanci.[6] Tokom Drugog svetskog rata zauzele su ih američke vojne snage, a 2. aprila 1947. Savet bezbednosti UN stavio je ostrva pod svoj protektorat. Godine 1979. proglašena je autonomna Savezna Republika Mikronezija, koja je postala nezavisna 3. novembra 1986.

Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

Mapa Savezne Države Mikronezije.

Četiri države koje čine ovu federaciju su (od zapada prema istoku):

Zastava Država[4] Prestonica Guverner km²[7] Stanovništvo
2010.[8]
Gustina
naseljenosti
po km²
Jap Jap Kolonija Henri Falan[9] 118,1 11.376 96
Čuk Čuk Veno Džonson Elimo 127,4 48.651 382
Ponpej Ponpej Kolonija Marselo Piterson 345,5 35.981 104
Kosraj Tofol Lindon Džekson 109,6 6.616[10] 60

Države su dalje podeljene na opštine.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Summary Analysis of Key Indicators: from the FSM 2010 Census of Population and Housing (PDF). Palikir: Division of Statistics, Office of SBOC. str. 8. Arhivirano (PDF) iz originala 17. 4. 2018. g. Pristupljeno 16. 3. 2018 — preko Prism (SPC). 
  2. ^ „Nacionalna agencija za statistiku”. Arhivirano iz originala 13. 11. 2014. g. Pristupljeno 30. 5. 2014. 
  3. ^ „United Nations Statistics Division - Standard Country and Area Codes Classifications”. Arhivirano iz originala 13. 07. 2011. g. Pristupljeno 10. 04. 2014. 
  4. ^ a b „The World Factbook -- Central Intelligence Agency”. Cia World Factbook. Arhivirano iz originala 7. 8. 2018. g. Pristupljeno 8. 8. 2018. 
  5. ^ „Drops in the ocean: France's marine territories”. 
  6. ^ President Emanuel Mori Meets With Japan Prime Minister Yasuo Fukuda Arhivirano 2015-09-24 na sajtu Wayback Machine; AESonline.org Arhivirano 2007-06-16 na sajtu Archive.today Government of the Federated States of Micronesia, December 12, 2007
  7. ^ FSM government website - Geography Arhivirano 2016-03-04 na sajtu Wayback Machine
  8. ^ „undp.org” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 09. 09. 2020. g. Pristupljeno 24. 03. 2020. 
  9. ^ „Marianas Variety - New Yap governor, other elected officials sworn in”. www.mvariety.com. Arhivirano iz originala 30. 04. 2019. g. Pristupljeno 10. 7. 2019. 
  10. ^ „FSM Population”. www.fsmgov.org (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 29. 6. 2012. g. Pristupljeno 22. 1. 2017. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Vlada
Opšte informacije
Mape
Putovanje
Vreme